Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić kazao je u razgovoru za Pobjedu da se specijalni rat nastavlja povećanom žestinom s ciljem da se spriječi ulazak Crne Gore u Evropsku uniju.

“Realizacija tog plana je jedino moguća ako se spriječi Specijalno državno tužilaštvo da ispuni obaveze iz poglavlja 23 i 24 u borbi protiv organizovanog kriminala, visoke korupcije i drugog teškog kriminala, što bi Crnu Goru prikazalo kao nestabilnu državu“, naveo je Katnić.

Interese u destabilizaciji ključne tužilačke institucije vode kriminalne grupe i kriminalizovani pojedinci iz svih sfera javnog života. Ulogu u tome, kako je rekao glavni specijalni tužilac, nažalost, imaju i pojedini mediji.

“Već duže od četiri godine, od kad obavljam dužnost glavnog specijalnog tužioca, kriminalne strukture objavljuju razne informacije čiji je cilj da se kod građana izazove sumnja u nepristrasan rad Specijalnog državnog tužilaštva i mene lično i da se prikažem kao korumpirana ličnost i tako se spriječi otkrivanje organizovanih kriminalnih grupa, a posebno njihovih veza sa strukturama moći u Crnoj Gori.

Sjetimo se samo krivičnog predmeta terorizam u pokušaju, u vezi sa kojim su napravili čitavu platformu, između ostalog da sam uzeo 120 hiljada eura oduzetih u redovnoj proceduri, pa potom da sam od bivšeg gradonačelnika Podgorice primio 100 hiljada eura da ne bi došlo do predlaganja pritvora protiv njega u slučaju u kojem je bio okrivljen i slično.

Niko nema pravo da lične sujete, animozitete, netrpeljivosti ili ambicije ostvaruje na način da minimizira rad nekog organa, posebno važnog kao što je Specijalno državno tužilaštvo, a sa ciljem da ocrni glavnog specijalnog tužioca“, kaže Katnić.

Kaže kako se „rat“ nastavlja i dalje i to povećanom žestinom.

“Neupućeni s pravom mogu postaviti pitanje zašto, ako smo ušli u NATO savez? Odgovor je jasan – da se spriječi realizacija benefita za Crnu Goru od te integracije, kao i da se spriječi ulazak u Evropsku uniju.

Realizacija tog plana je jedino moguća ako se spriječi Specijalno državno tužilaštvo da realizuje obaveze iz poglavlja 23 i 24, a u vezi borbe protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije i drugog teškog kriminala.

To bi Crnu Goru prikazalo kao nestabilnu državu i što bi je udaljilo od ove integracije.

Tu, svakako, svoj interes vide i kriminalne grupe, i posebno kriminalizovani pojedinci iz svih sfera društvenog, političkog i ekonomskog života. Kolač je spreman i za medijske poslenike samo ga treba uzeti. Nažalost, neki su to već učinili“. kazao je Katnić.

Dodaje da je osnovni cilj hibridnog rata (specijalnog rata) odvajanje institucija od građana, njihovo prikazivanje kao korumpiranih i nesposobnih za obavljanje funkcije za koju su određene zakonom i za koje primaju plate iz sredstava koja se prikupljaju od građana. Kaže kako je afera u u koju je umiješan i i bivši sekretar Tužilaštva potvrda njegovog stava.

“Do stepena osnovane sumnje je potvrđeno da je N. V. postao član kriminalne organizacije koju je formirao D. K. sa ciljem vršenja teških krivičnih djela. Ova osoba (N. V.) je prihvatila ulogu u toj kriminalnoj organizaciji da obavještava organizatora kriminalne organizacije o postupcima i radnjama tužilaca Specijalnog državnog tužilaštva, a i drugih tužilaca, koje sve radnje i postupke preduzimaju u pravcu otkrivanja krivičnih djela ove kriminalne organizacije.

Napominjem da je ova „hobotnica“ svoje pipke bila ubacila i u Centralnu banku Crne Gore, kao i u neke političke organizacije kako vlasti, tako i opozicije (sve do stepena osnovane sumnje).

Potpuno mi je jasno da ovakav čin državnih službenika koji se, narodski rečeno, jedino može nazvati izdajom, mora ostaviti negativne posljedice po kredibilitet institucije kakva je Državno tužilaštvo. Protiv svega navedenog, beskompromisno se borimo na način što krivično gonimo sve, bez izuzetka. Dakle, pripadnike ove kriminalne organizacije, a jedan od njih je i N. V.“, kaže Katnić.

Od početka 2019. godine pa do 1. decembra, Specijalno državno tužilaštvo je podiglo naredbe o sprovođenju istrage u 23 predmeta protiv 238 lica i to: u 14 predmeta protiv 145 lica za krivična djela organizovanog kriminala, u pet predmeta protiv 16 zbog krivičnih djela visoke korupcije, u tri predmeta protiv 62 osobe za pranje novca.

U jednom predmetu istraga je proširena protiv osam osoba za krivično djelo terorizam, protiv sedam je pokrenuta istraga za ostala krivična djela izvršena u sticaju sa krivičnim djelima u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva.

U istom periodu SDT je podiglo 21 optužnicu protiv 136 izvršilaca krivičnih djela i to u 13 predmeta protiv 86 lica za krivična djela organizovanog kriminala, u šest predmeta protiv 38 lica za krivična djela visoke korupcije, u dva predmeta protiv dva lica za krivična djela pranje novca, te protiv 10 lica za ostala krivična djela. Mislim da ove brojke pokazuju sve, ali ću podvući da je skoro nezamislivo da u jednogodišnjem periodu tužilaštvo optuži 13 organizovanih kriminalnih grupa.