Video
Odnosi između Crne Gore i Srbije zaista jesu dobri, pa vjerovatno i najbolji od vremena kad su dvije države postale nezavisne. Međutim, spoljno-političke izjave se u našem regionu često daju za potrebe domaćih političkih prilika, pa im ne treba uvijek pridavati kapitalnin značaj, rekao je u intervjuu Pobjedi ministar spoljnih poslova Srđan Darmanović.
Preporučeno
“Relacije sa Srbijom u svim pitanjima koja nas povezuju oduvijek je, sa naše strane, karakterisao otvoren pristup i želja da odnosi dvije zemlje konstantno napreduju. Dodatan impuls ovim odnosima daje nam zajednički evropski cilj i nastojanje da doprinesemo stabilnosti i sigurnosti u regionu. Politika, međutim, nije ravna linija, niti uvijek racionalna djelatnost, pa je ne rijetko obilježena verbalnim i drugim incidentima”, rekao je Datmanović.
On ističe da se u slučaju SPC i njihovih velikodostojnika radi se o kontinuitetu negiranja crnogorske države i nacije i jednoj temeljnoj antizapadnjačkoj orijentaciji, a Crna Gora je danas već institucionalno dio zapadnog svijeta (NATO) i još više će to biti u bliskoj budućnosti (EU). Ali, kako dodaje, iako ima jak društveni uticaj, crkva, barem formalno, ne izražava zvanične državne stavove.
“Drugačiji je slučaj kad izjave i napadi dolaze od članova vlade. Tu uvijek morate da analizirate da li se radi o pravcu koji vodi pogoršanju odnosa i biti spremni da se adekvatno postavite. Međutim, spoljno-političke izjave se u našem regionu često daju za potrebe domaćih političkih prilika, pa im ne treba uvijek pridavati kapitalni značaj”, smatra on.
Darmanović je komentarisao i trenutnu situaciju oko Srbije i Kosova, i istakao sa se Crna Gora uvijek sa posebnim senzibilitetom odnosila i prema Srbiji i prema Kosovu, uvažavajući specifičnost i osjetljivost njihovih međusobnih odnosa, a još više naše temeljno opredjeljenje za politiku dobrosusjedstva sa svima i jačanja saradnje, izgradnji stabilnosti i napretka u cijelom regionu.
“U tom duhu od početka posmatramo i podržavamo dijalog Beograda i Prištine. Ovo stoga što nije ni u čijem interesu u regionu pretvaranje srpsko-kosovskih pregovora u jedan zamrznuti politički konflikt bez mogućnosti postizanja obostrano prihvatljivog rješenja. Zato sa razumijevanjem gledamo na sve napore pregovaračkih strana. Imamo, međutim, zajedno sa većinom zemalja u regionu, i pravo na izvjesna pitanja i zabrinutosti. Svjesni smo da je ovo prije svega bilateralni problem i dvije strane mogu da se dogovore kako hoće. Ako je, pri tome, zadovoljstvo obostrano, tim bolje”, rekao je on.
Ali, ističe, iako bilateralne prirode, ovo pitanje indirektno može imati uticaj na sve zemlje u okruženju.
“Eventualno rješenje koje bi se zasnivalo na razmjeni teritorija je “dvosjekli mač”. Moglo bi da ima blagotvorno dejstvo po odnose u regionu ukoliko ostane samo izdvojeni bilateralni slučaj, ali bi, isto tako, moglo da proizvede pogubne efekte ako otvori Pandorinu kutiju raznih teritorijalnih “nepravdi”, nezadovoljenih aspiracija i nacionalnih ili nacionalističkih frustracija kako iz dalje, tako i bliže istorije. Kod nas na Balkanu, da parafraziramo Vinstona Čerčila, obično proizvodimo više istorije i politike nego što možemo da progutamo, pa je opravdana bojazan da tako možda ne bude i u ovom slučaju. Naši evropski i atlantski prijatelji i saveznici o tome imaju ubjedljivo iskustvo iz 1990-ih i vjerujemo da će ga imati na umu”, smatra ministar Darmanović.
Prema njegovim riječima Crna Gora je veoma posvećena odnosima sa svojim susjedima.
“Zbog takvog pristupa je prepoznata kao pouzdan partner i faktor stabilnosti, te snažan zagovornik evropske budućnosti, kako svake od zemalja, tako i regiona u cjelini. Na takav način pristupamo i pitanjima oko kojih postoje različita viđenja, uključujući i školski brod Jadran. Ovo jeste jedna od tema bilateralnih kontakata sa Hrvatskom, ali nije nikada negativno uticala na naše veoma prijateljske i dobrosusjedske odnose. Jadran je dio nasljeđa jugoslovenske imovine i pripao je Crnoj Gori na osnovu pravila da imovina bivše savezne države ostaje u vlasništvu onoga na čijoj se teritoriji zatekla u momentu raspada Jugoslavije. Ako bismo od toga principa odustali, retroaktivno bi se otvorila mnoga imovinska pitanja za koja se smatra da su, upravo na osnovu pomenutog principa, riješena. Vjerujem da ćemo se sa Hrvatskom oko ovoga pitanja saglasiti na način koji neće opterećivati naše odnose i da će Jadran nastaviti da služi svojoj edukativnoj i promotivnoj svrsi kao i do sada”, poručio je Darmanović.
Na pitanje da li postoje li iskreni zagovornici proširenja u Evropskoj uniji Darmanović je jasno odgovorio da nema “iskrenih” i “neiskrenih” zagovornika proširenja.
“Kao što sam već kazao, među zemljama članicama postoje razlike o dinamici i načinima proširenja, ali je politika proširenja jedna od najuspješnijih politika EU od njenog nastanka i ona nikada nije suštinski dovedena u pitanje. Npr. u programima šestomjesečnih predsjedavanja zemalja članica proširenje na Zapadni Balkan je uvijek bilo ili jeste visoko među prioritetima. Tako je bilo sa prethodnim bugarskim, pa sada sa aktuelnim austrijskim predsjedavanjem, a tako će, uvjeren sam, biti i u narednim ciklusima kada će predsjedavati Rumunija, Finska, Hrvatska i Njemačka”, pojasnio je on.
Govoreći o odnosima Crne Gore i Rusije Darmanović je podsjetio da je Crna Gora već više od godinu dana punopravna članica NATO.
“Ni intenzivna anti-NATO kampanja, ni napad na parlament iz 2015, ni događaji iz oktobra 2016. godine, nijesu uspjeli da je zaustave u ispunjavanju ključnih spoljnopolitičkih ciljeva postavljenih obnovom nezavisnosti. Vjerujem da je ova realnost shvaćena i prihvaćena i ne očekujem ponavljanje nečega sličnog pokušaju državnog prevrata iz 2016. godine. Prihvatanjem realnosti da je Crna Gora izabrala svoju spoljno-političku orijentaciju, poput više drugih zemalja sa kojima Rusija inače dosta dobro sarađuje, stvaraju se pretpostavke za vraćanje naših bilateralnih odnosa u normalnije tokove. Naravno, mnoge razlike će ostati, a prvenstveno ona da je Rusija velika sila koja doživljava NATO kao konkurenta, a često i protivnika, a Crna Gora je članica ovoga saveza i vjerna je svojim međunarodnim obavezama. Osim toga, vrlo je važno i kakvu će politiku Rusija voditi prema našem regionu jer Crnoj Gori odgovara samo onaj pristup koji doprinosi regionalnom miru, stabilnosti i bezbjednosti”, zaključio je Darmanović.
