Video
Srebrenica 8372… piše na spomeniku žrtvama masakra koji je trajao nekoliko dana vrelog jula.
Među onima koji će danas dobiti grob je i troje maloljetnika – šesnaestogodišnji Salim Mustafić i godinu dana stariji dječaci Vahid Smajlović i Elvir Muminović – podaci su Instituta za nestala lica Bosne i Hercegovine.
Saopšteno je i da su do sada pokopani posmrtni ostaci 6.671 ubijenih, a od danas će taj broj biti – 6.721, traga se za posmrtnim ostacima 1.200 srebreničkih žrtava.
Ovo je 27. godišnjica obilježavanja stravičnog masakra u Srebrenici za koji je 2017. godine pravosnažno osuđen ratni zločinac, komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić na doživotnu kaznu zbog genocida i zločina protiv čovječnosti.
Crna Gora je tek prošle godine, 17. juna u parlamentu izglasala sa 55 glasova Rezoluciju o Srebrenici. Demokratski front i partije iz bloka tadašnje vladajuće koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ glasali su protiv Rezolucije, nazivajući je provokacijom usmjerenom protiv Srba u toj zemlji.
Toga dana je smijenjen ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić zbog negiranja genocida. On je 29. marta prošle godine kazao da je spreman da prizna da se u Srebrenici dogodio genocid ,,kada se to i nedvosmisleno utvrdi“.
Rezolucijom Skupština Crne Gore potvrđuje da je u Srebrenici počinjen genocid u julu 1995. godine, u kojem je stradalo više od 8.000 civila bošnjačke nacionalnosti. Skupština Crne Gore Rezolucijom osuđuje izjave, postupke i politike koje negiraju ili dovode u pitanje da se u Srebrenici desio genocid, a 11. jul se proglašava Danom sjećanja na žrtve Srebrenice.
– Zabranjuje se javno negiranje postojanja ili umanjenje genocida u Srebrenici. Potvrđuje se riješenost države Crne Gore da u budućnosti spriječi genocid i druge ozbiljne zločine – piše u Rezoluciji.
Ipak, i pored zakona i Rezolucije, svjedoci smo natpisa koji se pojavljuju u crnogorskim gradovima, a glorifikuju i genocid i Ratka Mladića kao heroja, te javnih izjava zvaničnika i natpisa na društvenim mrežama.
Crnogorski pravosudni sistem još nema nijednu presudu za odobravanje, negiranje i relativizovanje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, krivičnog djela iz člana 370 Krivičnog zakonika, koje je uvedeno 2010. godine. Više državno tužilaštvo u Podgorici prvi takav optužni prijedlog podiglo je u septembru 2021. godine protiv predsjednika opštine Nikšić Marka Kovaćevića.
On je u televizijskoj emisiji negirao genocid riječima „… uostalom, mislim da nije bio genocid u Srebrenici i mislim da sam time sve rekao“. Zbog toga je Više državno tužilaštvo podiglo optužni prijedlog zbog krivičnog djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje iz člana 370 st. 2 Krivičnog zakonika Crne Gore. Predmet je pred Višim sudom.
Zbog grafita u Pljevljima koji su nastali nakon izbora 2020. godine „Selite se Balije“, „Selite se Turci – Srebrenica“, „4S Srebrenica“, „Srebrenica 92“ Više državno tužilaštvo je podiglo optužni prijedlog protiv dvije osobe zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Viši sud u Bijelom Polju okrivljene je prvostepenom presudom oslobodio optužbe zbog nedostatka dokaza, podaci su Akcije za ljudska prava.
Srebrenica je postala sinonim za užas, a ogroman broj dječaka i muškaraca koji su pobijeni često se pokazuje kao „nedovoljan“ da bi jedan dio građana Crne Gore prihvatio da su srpske snage u tom mjestu počinile genocid.
Osim natpisa i grafita, pokušaja davanja imena ulice po presuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću, kao što je bilo u predloženo u Beranama, dogodio se i protest ispred Radio-Televizije Crne Gore kada je emitovala film „Quo vadis Aida“ koji govori o užasnom događajima i
stradanjima u Srebrenici. Oko dvadesetak osoba je protestovalo uz transparent na kojem je pisalo ,,Srebrenica nije genocid“. Protest su organizovale nevladine organizacije Pravoslavno bratstvo ,,Zavjetnici Tvrdoš Nikšić“ i Pravoslavno bratstvo ,,Stupovi“.
Prije 27 godina, tokom jula 1995. godine, oko 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka je danima ubijano. Preko 40.000 žena, djece i starijih je protjerano.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde su taj zločin okvalifikovali kao genocid 2001. godine.
Zbog genocida u Srebrenici je 2019. godine na doživotnu kaznu zatvora osuđen i bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić.
Za Srebrenicu se vezuje prva osuđujuća presuda za genocid u Evropi poslije suđenja nacistima. Donijeta je 2004. godine u predmetu protiv Radislava Krstića, bivšeg generala Vojske Republike Srpske, kada je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju prvi put utvrdio da je u Srebrenici bio genocid.
Evropski parlament je 2009. godine donio Rezoluciju o Srebrenici, u kojoj poziva države članice EU i države Zapadnog Balkana da obilježavaju 11. jul kao dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Na osnovu toga je to
učinila i Hrvatska koja je 2009. proglasila 11. jul Danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Naredne godine, parlament Sjeverne Makedonije je usvojio deklaraciju o podršci Rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici.
Dok u Sjevernoj Makedoniji nijesu imali nikakvih dilema oko određivanja, Skupština Srbije je 2010. godine usvojila „Deklaraciju o osudi zločina u Srebrenici“. I ona se poziva na presudu Međunarodnog suda pravde, kojom je utvrđeno da je u Srebrenici jula 1995. godine izvršen genocid, ali se u tekstu srpske deklaracije ne pominje riječ genocid već zločin.
Skupština Kosova je prošle godine 7. jula usvojila Rezoluciju o Srebrenici.
Posljednja usvojena rezolucija je ona albanskog parlamenta u kome je u četvrtak jednoglasno podržana rezolucija kojom se odaje počast žrtvama genocida u Srebrenici.
U Bosni i Hercegovini nije usvojena rezolucija o Srebrenici, ali su prošle godine usvojene dopune Kaznenog zakona kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
– Pronaći nestale, identifikovati pronađene i izboriti se da rezolucija o genocidu u Srebrenici bude usvojena u
Skupštini Srbije, kao i da poslanici iz Republike Srpske glasaju za takvu rezoluciju – kazao je prije nekoliko dana predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović ispred Predsjedništva BiH odakle su građani Sarajeva ispratili tabute ka Srebrenici.
– Ono što treba da bude krajnji rezultat je da takva rezolucija bude donesena u Srbiji, i da zastupnici iz Republike Srpske glasaju za rezoluciju koju treba da donese BiH, to će značiti da je došlo do katarze, suočavanja sa prošlošću, a to je jedini način da se može nastaviti sa budućnošću – rekao je Džaferović.
Da je cijeli region i dalje u raljama pakla rata devedesetih, govori i podatak da Skupština opštine Srebrenica nije usvojila nikada rezoluciju o počinjenom genocidu u tom gradu u julu 1995. godine, ali je prošle godine, devet dana uoči obilježavanja genocida u Potočarima, 2. jula, donijela Rezoluciju o stradanju i zločinima nad srpskim narodom Srebrenice u 20. vijeku.
Prijedlog za usvajanje rezolucije je podnio Radomir Pavlović, potpredsjednik Skupštine opštine, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Uoči usvajanja Rezolucije, odbornici iz reda bošnjačkog naroda (šest odbornika) su napustili sjednicu.
– S obzirom na dešavanja iz okruženja, Crne Gore, ovo je vrijeme da podvučemo crtu i kažemo što je bilo u Drugom svjetskom ratu, što je bilo u zadnjem ratu, da pošaljemo poruku koju politiku mi želimo. Ovo je kompromis u kojem mi ne osuđujemo stradanja drugih naroda, ali želimo da istaknemo da su stradali i Srbi na ovom prostoru, posebno u Drugom svjetskom ratu – kazao je Pavlović.
Rezolucije koje su zemlje regiona donijele povodom genocida u Srebrenici su samo jedan korak u uvažavanju patnje žrtava i pozivanje na odgovornost individualaca koji su ga počinili.
Preporučeno
Dan kojim se obilježava stradanje, ovaj 11. jul mora ostati duboko upisan u memoriju, sistem, pravosuđe i zvaničnu istoriju svih ovdašnjih naroda koji dijele taj krvavi dio istorije – kako bi Srebrenica ostala bolna opomena.
