Pitanje demarkacije granice između Kosova i Crne Gore u Prištini je i dalje jedno od najaktuelnijih pitanja. Iako je premijer Kosova Ramuš Haradinaj najavljivao da bi se ovo pitanje moglo naći na dnevnom redu Skupštine Kosova ove nedjelje, sagovornik Pobjede, analitičar Ramuš Tahiri smatra da će ovaj saziv kosovskog parlamenta teško izglasati zakon o ratifikaciji. On vjeruje da će Kosovo na proljeće imati vanredne parlamentarne izbore zbog nemogućnosti djelovanja Vlade i nemogućnosti donošenja važnih odluka.

Tahiri podsjeća da za ratifikaciju Sporazuma o obliježavanju granice između Kosova i Crne Gore Skupština Kosova nema potreban broj glasova poslanika jer se toj odluci suprotstavlja Srpska lista, koja smatra da se time Kosovo potvrđuje kao nezavisna država i da granica treba da bude između Srbije i Crne Gore, a ne između Kosova i Crne Gore. Problem je, dodaje on, i pokret Samoopredjeljenje, koji smatra da međudržavnim sporazumom potpisanim 2015. godine Kosovo gubi 82 kvadratna kilometra svoje teritorije.

“Koalicioni partneri u Vladi Kosova imaju 78 poslanika i ne mogu imati 80 glasova za, pa i u slučaju da na parlamentarnoj sjednici budu prisutni svi poslanici i da svi glasaju pozitivno”, kaže Tahiri.

On smatra da je neizvjesno kako će pobjeda stranke Aleksandra Vučića u u Beogradu uticati na odluku Srpske liste o demarkaciji granice.

“Vučić je bio obećao da će tokom aprila ove godine izaći sa sveobuhvatnim prijedlogom o srpsko-albanskom sporu ili sukobu za koji kaže da traje već dvije stotine godina. Sada nije jasno da li srpskom predsjedniku u vremenu kada će iznijeti svoj prijedlog poslije završetka svojevrsnog unutarsrpskog dijaloga ili rasprave o Kosovu, odgovara stabilna situacija na Kosovu ili nestabilna. Ako Srpska lista odstupi tj. izađe iz koalicione Vlade premijera Haradinaja, Vlada pada i Kosovo mora ići u roku od 40 dana na vanredne parlamentarne izbore”, navodi Haradinaj.

Pitanje je, dodaje, da li Vučić želi da dobija odgovor od Vlade Kosova sada ili želi da se taj odgovor odgađa tek poslije parlamentarnih izbora i to od nove vlade, a ne od Haradinaja.

“Državnici Srbije do sada su izjavljivali da o kosovskom pitanju žele da razgovaraju sa Tiranom, a ne sa Prištinom. Po mom mišljenju, ovaj saziv kosovske Skupštine neće moći da ratifikuje međudržavni sporazum o granici između Kosova i Crne Gore”, kazao je Tahiri.

Smatra i da to neće stvoriti poteškoće i probleme sa Crnom Gorom jer već postoji ranije utvrđena administrativna granica između dvije zemlje.

“Izgleda da će Kosovo pokušati što je više moguće da odugovlači sa stavljanjem prijedloga zakona o ratifikaciji na dnevni red Skupštine. Time se prolongira i vizna liberalizacija od strane Evropske unije za građane Kosova, koji jedini u Evropi nemaju mogućnost slobodnog kretanja u vrijeme kada su to pravo izborili i Ukrajina i Gruzija”, rekao je Tahiri.

Sporazum o razgraničenju Crne Gore i Kosova potpisan je u avgustu 2015. godine u Beču.

Sporazum su potpisali crnogorski ministar spoljnih poslova Igor Lukšić i ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević sa zamjenikom premijera i ministrom spoljnih poslova Kosova Hašimom Tačijem i kosovskim ministarom unutrašnjih poslova Skenderom Hisenijem.

Granica između naše zemlje i Kosova postavljena je na osnovu administrativne linije po Ustavu iz 1974. godine, planom Martija Ahtisarija i Ustavom Kosova.

Ipak, tom granicom je nezadovoljan dio kosovskih poslanika, ali i građana jer vjeruju da je na taj način njima oduzeto 8.000 hektara zemlje.

Oni su svojevremeno boli albanske zastave i natpise “Kosovo” posred Crne Gore jer vjeruju da dogovor o granici iz Beča, njima oduzima osam hiljada hektara zemlje gdje se, kako su jednom kazali, nalaze “njihovi” katuni.