Stanić: Prioriteti SNP-a ne treba da budu prioriteti ni ove ni bilo koje sljedeće vlade

Stanić je u emisiji “Pressing” na Gradskoj RTV rekao da SDP insistira na tome da u manjinskoj vladi ne može svako da iznosi svoj paket želja i mjera kako bi odbranio svoju poziciju u biračkom tijelu.

“Vrijeme je da prekinemo ovaj cirkus i uđemo u fazu dogovora do kraja sedmice, ukoliko ga ima”, kaže Stanić.

Taoci dugog pregovaranja

“Bojim se da smo postali taoci tog dugog pregovaranja koje se odvija na više kolosjeka i taj proces je postao zamarajući”, dodaje Stanić.

Tvrdi da je od samog početka postavka ulaska u vladu pogrešno postavljena. Takođe, kako naglašava, nije ključno pitanje ko će biti u vladi, već što će ta vlada da radi u narednih godinu.

“Ključna konstrukciona greška je što nemamo odgovore na pitanja što će vlada raditi, da postoji neka koncepcija i da se onda na tim programskim osnovama okupe partije koje će to da realizuju. Ovako imamo agendu SNP vezanu za ispunjavanje želja sopstvenog vjerskog i nacionalnog korpusa koji podržava, a koja nije u duhu onoga što bi trebalo da bude smisao manjinske vlade”, navodi Stanić.

Od mandatara Dritana Abazovića su, kaže, tražili da saopšti imamo li uopšte manjinsku vladu.

“Mandatar nije titula, već prilika za pokušaj sastavljanja vlade i taj proces bi trebalo da se završi relativno brzo i red je da u nekom doglednom periodu Abazović iznese program vlade i kadrovska rješenja ili da vrati mandat i da tražimo druge solucije. SDP nije htio da učestvuje u toj kakofoniji prepucavanja. Postali smo taoca želja SNP-a”, kaže Stanić.

Šef Medijskog tima SDP-a ističe da je javnost umorna od političkih prepucavanja.

“Nije suštinski problem građana Crne Gore ima li temeljnog ugovora sa Crkvom Srbije ili nema i hoćemo li biti članovi Otvorenog Balkana ili ne. Suštinski problemi građana Crne Gore su blokade institucija, prije svega zaključan parlament do kojeg je došlo odlukom jedne političke grupacije, odnosno potpredsjednika Strahinje Bulajićać koji na taj način suspenduje ustavno pravo poslanika da donose odluke u korist građana”, poručuje Stanić.

Podsjeća da je na čekanju niz odluka koje bi parlament trebao da donese u vezi sa standardom svih građana.

“Jedina smo država koja nema antikrizne mjere i podrške privredi, promociju Crne Gore kao turističke destinacije”, upozorava on i dodaje da imamo desetak ili petnaest krupnih odluka koje se moraju donijeti kako bi građanima smanjili pritisak na kućni budžet.

Procrnogorske stranke u inferiornoj poziciji?

Stanić smatra da SNP koristi poziciju zbog dogovora koji ima sa Urom.

“Vlada ne treba da donosi odluke koje će donositi ona koja će se formirati nakon izbora i one koje su škakljive po pitanju religijskih i nacionalnih prava. Ova vlada bi trebalo da donosi tehničke odluke u onome što su ključni problemi Crne Gore – deblokada institucija, ubrzavanje puta ka EU i usklađivanje izbornog zakonodavstva prema preporukama ODIHR/OEBS-a”, navodi Stanić.

On ističe da je Crna Gora u haosu zbog ponašanja DF-a.

“Oni su doveli Crnu Goru do katastrofe, gdje 109 zakona čeka u skupštinskoj proceduri kako bi građanima i privredi bilo bolje. Mi smo jedna od rijetkih zemalja koja još uvijek formalno u parlamentu nije osudila agresiju Rusije na Ukrajinu. Rezoluciju je predložio SDP, a podržalo 44 poslanika. Crna Gora tom rezolucijom mora poslati poruku da je na strani žrtve i svojih evropskih i evroatlantskih partnera. Još to nemamo jer je neko odlučio da zaključa parlament”, naglašava Stanić.

Komentarišući aferu o kupovini glasova u Ulcinju, Stanić kaže da su ozbiljne optužbe u pitanju.

“Nadležni organi bi trebalo da utvrde da li je snimak autentičan i da oni koji su pokušali da utiču na volju birača budu procesuirani u skladu sa zakonom”, kaže Stanić.

Podsjeća da je Crna Gora u dubokoj zdravstvenoj, ekonomskoj, socijalnoj, političkoj, ali i bezbjednosnoj krizi.

“Preigravanja i doigravanja smo se nagledali previše od odlazeće vlade koju su zdušno podržali predstavnici DF, koji sad peru ruke od njih. Danas kažu da je katastrofa u Crnoj Gori. Naravno, to smo rekli kad smo ih viđeli sve zajedno i njih kao podršku”, kaže Stanić.

Kada je riječ o međunarodnoj zajednici, Stanić kaže da je bilo više elemenata da se određene tendencije u vlasti primijete od strane međunarodnih partnera.

“Najprije mislim na tendencije Vlade koja je bila žestoko klerikalna i nacionalistička, u jednom dijelu marionetska prema vlasti iz Beograda, što se moglo primijetiti odmah po formiranju vlasti”, dodaje Stanić.

Smatra da je međunarodna zajednica nakon dešavanja na Belvederu 4. i 5. septembra shvatila ko je na vlasti u Crnoj Gori.

“Ne treba međunarodna zajednica da rješava probleme u Crnoj Gori, nego mi kao odgovorna politička, društvena i medijska elita uz pomoć međunarodnih partnera da ispunjavamo obaveze”, kaže Stanić.

Međunarodna zajednica nije dovoljno na strani Ukrajine

Komentarišući rusku agresiju na Ukrajinu, Stanić kaže da smo, nažalost, svjedoci dešavanja za koja smo smatrali da su nezamisliva.

“Za razliku od drugih ratnih sukoba, ovaj se dešava 2022. Neke stvari koje su mogle da se sakriju u ranijim sukobima, danas ne mogu. Neko ko je pokušao da manipuliše s tim da li je bilo masakra u Buči, to ne može da radi u vremenu satelitskog nadzora đe se vidi da su tijela civila u tim ulicama bila prije tri neđelje ili da je taj masakr počinjen odmah po ulasku ruskih snaga”, ocjenjuje Stanić.

Nevjerovatno je, dodaje, da vojska koja predstavlja ozbiljnu vojnu strukturu može sebi da dozvoli takvo strijeljanje civila bez ikakvog povoda i razaranje desetina ukrajinskih gradova.

“Uloga međunarodne zajednice danas nije u dovoljnoj mjeri na strani žrtve i nije blagovremeno stigla do Ukrajine, iako oni svojom herojskom borbom odolijevaju već 42. dan. Smatram da će uspjeti da se odbrane od okupacionih snaga”, navodi Stanić.

Nije zapad morao direktno da se umiješa, kaže, ali postojii ogromno oružje koje je na raspolaganju Rumuniji, Bugarskoj, Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj koje je komplementarno onom koje Ukrajinci koriste.

“Riječ je o bivšem sovjetskom oružju koje se moglo dati ili prodati, a da zauzvrat NATO zemlje dobiju slično naoružanje od NATO proizvođača. Poenta ovog rata je da se postigne dogovor zbog toga što će vojne snage biti u nekom egalu i to će zaustaviti rat. Rusija se u ovakvom stanju, nedemokratska, vođena od strane autokrate, ne bi se zaustavila samo na Ukrajini, bile bi ugrožene i zemlje članice NATO-a, pribaltičke zemlje, ali i Finska, Švedska i ostale koje dobijaju otvorene prijetnje preko ruskih kanala”, ocjenjuje Stanić.

Poenta je, kaže, u tome da vidimo što možemo kao zajednica da naučimo iz ovog rata kako se ne bi ponovio.