Video
“Novinari moraju da imaju podsticajno okruženje koje im omogućuje bezbjedan rad bez straha od uznemiravanja, političkog pritiska, cenzure ili progona”, kazao je Stano.
Ističe da Crna Gora kao zemlja kandidat za članstvo u EU mora primijeniti politiku nulte tolerancije u pogledu prijetnji i napada na novinare i osigurati institucionalnu zaštitu novinara od svih oblika nasilja, uključujući potpun i efikasan nastavak suđenja i u kritičnim starim suđenjima.
Prijetnje likvidacijom koju su prošle nedjelje dobili glavni urednik Antene M Darko Šuković i zamjenica Milena Aprcović ispituje državno tužilaštvo u Nikšiću.
Za prijetnje je osumnjičen Đorđije Tadić, kod koga je policija pronašla pištolj, za koji posjeduje dozvolu i veliku količinu municije, od kojih je jedan dio u nelegalnom posjedu.
Tadić se sumnjiči da je na Fejsbuku napisao komentar ispod teksta Antene M, da treba „pod hitno likvidirat urednika i zamjenika, a ostalo ugasit“, komentarišući uređivačku politiku Antene M i kvalifikujući je kao „najveće ustaško leglo na Balkanu“.
Tek tri dana nakon što su prijetnje objavljene, nakon reakcija medija, pojedinih NVO i američke ambasade, policija je uzela izjave od Šukovića i Aprcović, koji su iznijeli da prijetnje doživljavaju veoma ozbiljno.
Prema policijskim i tužilačkim procedurama, od njih dvoje, kao potencijalnih žrtvi, trebalo je da policija uzme izjave odmah nakon saznanja o prijetnjama.
“Pronađeno oružje i ilegalna municija samo su pojačali moju procjenu da je prijetnja ozbiljna i da smo realno ugroženi. I kod članova redakcije, koju on naziva najvećim ustaškim leglom, Tadićeve prijetnje i saopštenje policije, ilustrovano oduzetim pistoljem i 115 metaka koje je ilegalno posjedovao, izazvalo je uznemirenje i osjećaj ugroženosti”, prenio je Šuković za Pobjedu izjavu koju je dao u policiji.
Od tada, 12. avgusta, više niko nije kontaktirao Šukovića niti Aprcović.
Cijeli slučaj prate od početka kontroverze. U pozivu na likvidaciju, tužilac Rajko Lopičić nije našao elemente krivičnog djela, pa je podnešena krivična prijava samo zbog ilegalnog posjedovanja određene količine municije koja je nađena tokom pretresa njegove kuće.
Nakon žestoke reakcije javnosti na činjenicu da prijetnje smrću nijesu krivično djelo, reagovala je v. d. vrhovne državne tužiteljke Tatjana Begović i naložila dežurnom tužiocu u Nikšiću da podnese krivičnu prijavu protiv Đorđija Tadića zbog prijetnji ubistvom.
Tek nakon obavezujućeg naloga iz VDT-a, tužilac Lopičić je promijenio prvobitnu odluku i kvalifikaciju djela: protiv Tadića su podnešene prijave za dva krivična djela – ugrožavanje sigurnosti i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Zbog ovakvog postupanja ODT u Nikšiću, reagovala je juče Akcija za ljudska prava (HRA) koja je podnijela pritužbu Tužilačkom savjetu na rad državnog tužioca ODT u Nikšiću, koji je procijenio da u prijetnjama smrću glavnom uredniku i zamjeniku urednika portala Antena M ,,nema elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti“.
Sava Kostić, advokat osumnjičenog Tadića, je Pobjedi kazao da njegov branjenik nikome nije uputio nikakvu prijeteću poruku niti da je postavljao bilo što na društvenim mrežama.
Kostić je kazao da Tadić ne koristi Fejsbuk više od pola godine, a da više od dva mjeseca nema taj telefon preko kojeg je ulazio na tu društvenu mrežu. Tadić je u izjavi policiji kazao da mu je unuka ranije kreirala Fejsbuk profil preko telefona koji je tad koristio i da je taj telefon bio stalno otključan i da on ne zna da kreira profil ni za jednu društvenu mrežu. Tadić je policiji istakao i mogućnost da je neko zloupotrijebio njegovo ime i prezime i postavio taj komentar.
Kada je riječ o oružju i municiji koji su pronađeni, Kostić ističe da Tadić ima dozvolu za pištolj i municiju. On je policiji kazao da su nelegalnu municiju pronašla njegova unučad pored kontejnera, te da je supriga to sklonila u sef kako se neko ne bi povrijedio.
Od crnogorskih medijskih udruženja, prijetnje kolegama je osudio Sindikat medija Crne Gore. Da je crnogorska medijska scena duboko polarizovana, kako se navodi i u izvještajima EK i Stejt departmenta, svjedoči i činjenica da je sasvim mali dio medija objavio vijesti o ovom slučaju.
Reagovala je mreža Safe Journalists koju čini više od 8.200 medijskih profesionalaca na Zapadnom Balkanu. Oni su se pridružili SMCG u osudi prijetnji i apelovali na nadležne državne organe Crne Gore, posebno tužilaštvo, da prijetnje sa društvenih mreža tretiraju posebno pažljivo, budući da je zabilježen porast ovakvih prijetnji koje su često veoma ozbiljne prirode.
“Safe Journalists mreža će obavijestiti relevantne nacionalne i međunarodne zainteresovane strane o ovom slučaju”, saopštili su iz te mreže.
Od međunarodnih institucija, zasad se oglasila samo Ambasada SAD u Crnoj Gori, koja je istakla zabrinutost i pozvala vlasti da u potpunosti istraže sve oblike zastrašivanja ili nasilja nad medijskim kućama i osobljem.
Preporučeno
Ministarstvo kulture i medija je odmah nakon informacija o napadu pozvalo nadležne institucije da procesuiraju počinioca, kako bi svima koji se usude da prijete novinarima bila poslata jasna poruka. Uređivačka politika bilo kog medija ne smije biti razlog za ugrožavanje bezbjednosti novinara.
