Video
Kako je navedeno u izvještaju koji tretira dešavanja iz prošle godine, u decembru je parlament donio Zakon o slobodi vjeroispovijesti i pravnom statusu vjerskih zajednica, koji je zamijenio akt o položaju vjerskih zajednica iz 1977. godine, usvojen još u periodu postojanja SFRJ, u vezi s kojim su se zvaničnici saglasili da je zastario i neadekvatan.
U izvještaju se ističe da je Srpska pravoslavna crkva (SPC) naglasila da je novo zakonodavstvo diskriminišuće, navodeći da se njime nepravedno omogućava državi da utvrdi vlasništvo nad vjerskim objektima ili zemljištu izgrađenom ili dobijenom zahvaljujući javnim prihodima ili „zajedničkim investicijama građana“, ili je bilo u vlasništvu države do 1. decembra 1918. godine, i za koje nije bilo dokaza o vlasništvu od vjerskih zajednica.
Kako se tvrdi, SPC je ukazala da je zakon nejasan, jer nije precizirao na šta se „dokazi o vlasništvu” odnose.
SPC je izjavila da te mjere znače „oduzimanje i nacionalizaciju vjerskih objekata”, i da se to dešava, iako SPC ima vlasničku dokumentaciju za svaku od svojih nekretnina, ali da ni ta dokumenta ne bi bila dovoljna.
– Vlada je odgovorila da novi zakon definiše uslove da se pitanja vlasništva utvrde u skladu s postojećim administrativnim i građanskim procedurama, navodi da neće biti ad hok odluka izvan propisanih pravnih procesa, niti je bilo namjere da se izbace vjernici iz vjerskih objekata – navodi se u izvještaju koji je sinoć predstavio Majk Pompeo.
Ističe se da su Vlada i dio vjerskih zajednica potvrdili pojedinačne sporazume, koji su ostali na snazi bez obzira na novousvojeni vjerski zakon.
– Široko rasprostranjene demonstracije obilježile su raspravu o zakonu, a nastavile su se i kasnije – piše u izvještaju.
Ukazano je da je tokom glasanja u parlamentu bilo uličnih protesta u Podgorici, i da su se odigrali i u nekoliko drugih gradova širom zemlje, uz izvještaje da su protesti uglavnom bili mirni, osim izolovanih slučajeva bacanja kamenja i ispaljivanja vatrometa na policiju.
– Bilo je i izvještaja o internetskim podsticanjima nasilja. SPC je optužila Vladu i predsjednika (države Mila) Đukanovića za podsticanje etničkih stavova koji izazivaju podjele. Premijer Duško Marković rekao je da „ne postoji skrivena agenda“ koji ima cilj preuzimanje imovine SPC. Nakon usvajanja zakona 27. decembra, SPC je organizovala redovne mirne proteste na koje je izašlo hiljade ljudi. Neki skupovi u Nikšiću i Podgorici imali su više od 50.000 učesnika. Građani su blokirali puteve u Podgorici, Nikšiću, Pljevljima, Beranama, Herceg Novom, Tivtu, Baru i Andrijevici, dok su drugi učestvovali u šetnjama od svojih gradova do mjesta održavanja. SPC je najavila da će sazvati proteste četvrtkom i nedjeljom svake sedmice dok parlament ne ukine zakon. Oni su takođe najavili da će osporavati zakon pred Ustavnim sudom. Vlada i analitičari navode da naizgled postoji koordinirana kampanja dezinformacija, propagande i provokacije, od kojih neke dolaze iz trećih zemalja, koje traže da se dogode etnonacionalističke podjele i izazivaju sukobi kroz proteste – navodi se u izvještaju Stejt departmenta.
Ističe se da su ostale vjerske grupe, uključujući Katoličku crkvu i Islamsku zajednicu, iznosile da pitanje vjerske imovine treba regulisati drugim zakonima i da se to ne tretira zakonom o slobodi vjeroispovijesti, mada im je kasnije ukazano da je to pitanje između Vlade i SPC.
Preporučeno
– Neke vjerske zajednice izrazile su zabrinutost zbog zakona, smatrajući da njegove odredbe predstavljaju korak ka stvaranju de fakto državne religije, navodeći da je Vlada snažno favorizovala (kanonski nepriznatu. prim.aut.) Crnogorsku pravoslavnu crkvu. Crnogorska pravoslavna crkva bila je jedina vjerska zajednica koja je prihvatila imovinske odredbe zakona, navodeći da bi zakon „vratio njihovu zakonitu imovinu – istaknuto je u tekstu izvještaja.
