Kao značajna kršenja prava između ostalog su navedeni kredibilni izvještaji o torturi ili okrutnom, nehumanom ili degradirajućem tretmanu ili kažnjavanju za koje su odgovorni vladini zvaničnici, zatim ozbiljni problemi za nezavisnošću pravosuđa, ozbiljna ograničenja na slobodu izražavanja – uključujući prijetnje nasiljem protiv novinara, ozbiljna korupcija u vladi, rašireno rodno nasilje, trafiking ljudima, krivična djela nasilja ili prijetnji nasiljem protiv pripadnika LGBTQ+ zajednice, te postojanje najgorih oblika dječejeg rada, prenosi Glas Amerike

“Vlada je preduzela ograničene kredibilne korake da identifikuje i kazni zvaničnike koji su možda kršili ljudska prava”, navodi se u izvještaju.

Ocjenjuje se da vlada nije poštovala nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa, iako je to predviđeno Ustavom i zakonima.

“Pojedine nevladine i međunarodne organizacije i pravni eksperti tvrdili su da su na tužioce i sudije uticali politički pritisak, korupcija i nepotizam. Proces imenovanja sudija i tužioca bio je ispolitizovan”, naglašava se u izvještaju.

Navodi se i da je korupcija bila značajan problem u zemlji, a da vlada nije efikasno primjenjivala zakon koji predviđa krivično kažnjavanje slučajeva korupcije među zvaničnicima.

Stejt department navodi da je Specijalno državno tužilaštvo gonilo slučajeve organizovanog kriminala i korupcije i da je sa Specijalnim policijskim odjeljenjem preduzelo niz akcija tokom 2023. protiv visokih zvaničnika, uključujući “hapšenja ili podizanja optužnica za zloupotrebu položaja, stvaranje kriminalne organizacije i trgovinu drogom”.

Prema izvještaju, izbori u Crnoj Gori su uglavnom bili fer i nije bilo zloupotreba i nepravilnosti.

Podsjeća se na izvještaj ODIHR-a o dva kruga predsjedničkih izbora prošle godine u kojem se navodi da su bili konkurentni i adekvanto sprovedeni, s poštovanjem osnovnih sloboda tokom kampanje, ali da su politizacija i nedostatak inkluzivnosti u procesu registracije kandidata smanjili javno povjerenje.

Posmatrači su, kako se podsjeća, registrovali oštru retoriku kandidata i naveli da pristrasno izvještavanje nekih medija o kampanji nije doprinijelo kapacitetu birača da donesu dobro informisane odluke.

Takođe, ocjenjuje se da su parlamentarni izbori takođe bili konkurentni i dobro spovedeni, uprkos tome to su “održani u kontekstu institucionalne i ustavne krize”.

Stejt department ocjenjuje da su stranke, koje su bile dio vlade premijera Dritana Abazovića, nastavile “raniju tradiciju korišćenja državne uprave i državnih kompanija za partijsko zapošljavanje”.

“Prema nevladnim organizacijama, politički lideri smatrali su zapošljavanje u državnim kompanijama i službama centralne i lokalnih vlada kao značajni resurs koji može da se iskoristi za uticaj na budućim lokalnim i nacionalnim izborima”, navodi se u izvještaju.

Podsjeća se i na odluku Državne izborne komisije (DIK) da odbije predsjedničku kandidaturu lidera Pokreta Evropa sad Milojka Spajića, zbog pitanja da li ispunjava uslove koje se tiču boravka i državljanstva, ali da su nevladine organizacije i pravni eksperti to odbacili kao politički motivisani potez DIK-a.

Stejt department navodi da nema izvještaja da su vlada ili njeni agenti počinili proizvoljna ili nezakonita ubistva, niti ima izvještaja o nestancima koji su povezani sa vlastima.

Akcija za ljudska prava i druge nevladine organizacije za ljudska prava, kako se ističe u izvještaju, kritikovali su nedostatak napretka u vladi kada je riječ o krivičnom gonjenju ratnih zločina, kao i priznavanju žrtava i odšteti.

Bilo je i kredibilnih izvještaja da su vladini zvaničnici primjenjivali torturu i druge okrutne, nehumane ili degradirajuće tretmane i kazne, iako je to zabranjeno Ustavom i zakonima dok je Crna Gora potpisnica i Evropske konvencije o ljudskim pravima, navodi Stejt department, pozivajući se na izvještaje istaknutih nevladinih organizacija o policijskoj torturi osumnjičenih i prebijanjima u zatvorima i pritvornim centrima širom zemlje.

U izvještaju Stejt departmenta navodi se da je vlada krivično gonila neke policajce i zatvorske čuvare zbog prekoračenja ovlašćenja, ali da je bilo odlaganja u tim sudskim procesima, te da neki krivični procesi nisu rezultirali velikim kaznama. Akcija za ljudska prava, kako se navodi, primila je izvještaje da je upotreba torture rezultirala teškim fizičkim ili mentalnim povredama i patnjama.

Ističe se da su uslovi u zatvorima i pritvorima bili loši zbog prenatrpanosti i ograničenog pristupa zdravstvenoj njezi, a da je nasilje među zatvorenicima stalni problem. Prema izvještajima, na koje se poziva Stejt department, nasilje u zatvoru pripisuje se dugogodišnjem konfliktu dvije najveće organizovane kriminalne grupe u zemlji sa kojima su, prema nekim optužbama, sarađivali zaposleni u zatvoru.

Prema Stejt departmentu, nekažnjivost je problem u bezbjednosnim snagama, naročito među policajcima i zatvorskim zvaničnicima, i tome doprinose korupcija, netransparentnost, nedostatak kapaciteta nadzornih tijela i politički uticaj nad tužiocima i zvaničnicima u Upravi policije i Ministarstvu unutrašnjih poslova.

U izvještaju se takođe ukazuje na tvrdnje organizacija za ljudska prava da su vlasti bile umiješane u nelegolano prisluškivanje i nadzor, iako je to zabranjeno Ustavom i zakonima. Podsjeća se da je nekoliko puta, navodno iz zdravstvenih razloga, odlagano suđenje bivšem direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejanu Peruničiću, koji je optužen za zloupotrebu položaja, nelegalno prisluškivanje nekoliko opozicionih lidera, bivšeg specijalnog tužioca, mitropolita Srpske pravoslavne crkve i dvoje novinara koji su kritikovali bivšu vladu.

Kada je riječ o slobodi izražavanja, uključujući i medija, Stejt department ocijenjuje da je vlada to uglavnom poštovala, ali da tu slobodu “podriva rastući trend govora mržnje, verbalnih prijetnji i uvreda protiv novinara i građanskih aktivista, targetiranje kritički nastrojenih medija i neriješeni napadi na novinare”.

Sami mediji, kako se ocjenjuje u izvještaju, izražavali su razne političke i društvene stavove i između ostalog kritikovali vladu.

Ističe se i slučaj profesora Fakulteta za crnogorski jezik i književosnost Bobana Batrićevića protiv kojeg je zatraženo pokretanje sudskog procesa zato što je u autorskom članku za portal Antena M kritikovao SPC. Batrićević je optužen da je prekršio Zakon o javnom redu i miru zato što je u članku rekao da sveštenici SPC “šire srpski nacionalizam, mržnju i ksenofobiju” i da dugoročno, SPC uništava multietničku i multivjersku Crnu Goru i crnogorski nacionalni, kulturni i teritorijalni identitet”, podsjeća se u izvještaju.

Stejt department ocjenjuje i da nema izvještaja da je vlada koristila nasilje protiv medija, ali da su neriješeni napadi iz prethodnih godina doprinijeli atmosferi zastrašivanja.

Podsjeća se da su pro-opozicioni mediji i civilni sektor kritikovali tadašnjeg premijera Dritana Abazovića zbog neprikladnog targetiranja medija koji ga kritikuju. Abazović je, kako se navodi, optužio lokalnu Gradsku televiziju da “širi vjersku i etničku mržnju”, a privatni TV kanal E da je “u vlasništvu “lidera organizovanog kriminala”.

Predsjednik Jakov Milatović je slično optužio “pro-opozicioni dnevnik Pobjeda” da je povezan sa kriminalcima.

Stejt department je naveo u izvještaju da je nastavljena istraga o ubistvu glavnog i odgovornog urednika lista “Dan” Duška Jovanovića 2004. godine, i da je u okviru tog slučaja ispitana bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica koja je u vrijeme ubistva bila vrhovna državna tužiteljka.

Ukazano je i na napredak u istrazi ranjavanja istraživačke novinarke dnevnika Vijesti Olivere Lakić 2018. godine i da je u tom slučaju optuženo 14 pojedinaca.

Novinari su, kako ocjenjuje Stejt department, bili suočeni sa zastrašivanjem, prijetnjama nasiljem i napadima nepoznatih pojedinaca zbog svog izvještavanja.

Izdvajaju se prijetnje smrću protiv urednika Antene M Darka Šukovića i njegove zamjenice Milene Aprcović, te prijetnje protiv Ljubomira Filipovića sa portala CDM.

Ističe se da je tokom 2023. godine bila na snazi zabrana ruskog RT-a i Sputnjika, donijeta na osnovu vladine odluke da se uskladi sa EU sankcijama, ali da prema navodima nekim posmatrača, među kojima je i Forenzički digitalni centar Atlantskog savjeta Crne Gore, vlasti nisu u potpunosti primijenile odluku Agencije za elektronske medije (AEM) da se obustavi emitovanje ili distribuiranje programa oba ruska državna medija, s obzirom na to da su i dalje bili dostupni u zemlji.

Stejt department u izvještaju ocjenjuje da je porodično nasilje bilo dugotrajan i ozbiljan problem u svim zajednicama, a da su prema izvještajima NVO žrtve suočavale sa poteškoćama kada je riječ o procesuiranju njihovih slučajeva i da je to “promovisalo atmosferu nekažnjivosti” za počinioce.

Reakcija policije je takođe, kako se navodi, bila ispod standarda a policajci su često savjetovali ženama da “oproste svojim napadačima” ili da ne nanesu štetu njihovim “izgledima za zapošljavanje”.

Stejt department je naveo i da vlada nije efikasno primjenjivala zakone koji štite pripadnike rasnih ili etničkih manjina protiv nasilja, i da su Romi, Aškaliji i Egipćani bili “najranjivije žrtve diskriminacije”, te da je među njima bila najveća stopa siromaštva. Albanci i Bošnjaci su takođe, kako se navodi, često tvrdili da su bili žrtve vladine diskriminaciije i da su ekonomski zapostavljeni.

Pripadnici LGBTQI+ zajednice, kako navodi Stejt department, uživali su određeni stepen prihvaćenosti u društvu, ali su prevladavali diskriminacija i maltretiranje. Takođe, ocjenjuje se da osobe sa invaliditetom nisu imale jednak pristup obrazovanju, zdravstvenim uslugama, javnim zgradama i saobraćaju.