Stoltenberg: Crna Gora pokazala da su reforme na Balkanu moguće

Borba protiv pandemije korona virusa traje gotovo dvije godine. Kako se to odrazilo na funkcionisanje Alijanse?

STOLTENBERG: Od izbijanja pandemije korona virusa, NATO je slijedio dva paralelna prioriteta: demonstriranje solidarnosti među saveznicima i partnerima i obezbjeđivanje da se ova zdravstvena kriza ne pretvori u bezbjednosnu krizu. Stojimo uz sve one pogođene krizom i duboko smo zahvalni svima koji su na prvoj liniji fronta. NATO i savezničke vojske odigrale su ključnu ulogu u podršci civilnom odgovoru na kovid-19.

Što je sa budžetom NATO-a? Plašite li se da saveznice neće biti u mogućnosti da ispune svoje finansijske obaveze (prvenstveno mislim na izdvajanja za odbranu) usljed trenutne zdravstvene krize?

STOLTENBERG: Osnovni zadatak NATO-a je da nastavi sa pružanjem kredibilnog i efikasnog odvraćanja i odbrane, i to smo uradili, preduzeli smo sve neophodne mjere kako bismo osigurali da naše snage ostanu spremne, oprezne i pripremljene da odgovore na svaku prijetnju.

Nema sumnje da pandemija kovid-19 stavlja naše ekonomije pod ozbiljan pritisak. Izražavam žaljenje zbog svih onih koji se suočavaju sa finansijskom neizvjesnošću. Znam da davanje prioriteta izdvajanju za odbranu tokom zdravstvene krize nije lako, ali bezbjednosni izazovi sa kojima smo se suočavali prije pandemije nijesu nestali. Oni uključuju asertivnu Rusiju, terorizam, sajber i raketne prijetnje, klimatske promjene i bezbjednosne implikacije koje proizilaze iz uspona Kine. Zato moramo nastaviti da ulažemo u našu bezbjednost. Kao što sam rekao, ne možemo dozvoliti da ova zdravstvena kriza postane bezbjednosna.

Sa ministarskog sastanka u Rigi poručeno je da su jedinstvo i solidarnost ključ zajedničke odbrane. Da li ste zabrinuti za jedinstvo Alijanse u situaciji kada postoje tenzije između saveznika (Francuska i SAD), kada Turska preuzima korake koji nijesu u skladu sa politikama Alijanse?

STOLTENBERG: Poruka sa našeg nedavnog sastanka ministara vanjskih poslova NATO održanog u Rigi je jasna i glasna: ujedinjeni smo u zaštiti naše zajedničke bezbjednosti, posebno kada se radi o nedavnim dešavanjima koja nas brinu – neopravdano i kontinuirano nagomilavanje ruske vojske u Ukrajini i oko nje i ono što radi Lukašenkov režim, cinično i nehumano korišćenje ranjivih ljudi da izvrši pritisak na Poljsku, Letoniju i Litvaniju.

NATO je političko-vojna alijansa sastavljena od 30 nacija sa obje strane Atlantika, sa različitim istorijama, različitim kulturama i različitim političkim partijama na vlasti. Normalno je da se ponekad ne slažemo. To je, na kraju krajeva, demokratija, i to je na kraju znak snage. I više od 70 godina, uvijek smo bili u mogućnosti da se ujedinimo oko našeg osnovnog zadatka: da budemo zajedno i zaštitimo jedni druge, pružajući sigurnost milijardama naših građana.

Tokom naše istorije, NATO se uvijek prilagođavao promjenljivom bezbjednosnom okruženju. Od 2014. izvršili smo najveće pojačanje naše kolektivne odbrane u jednoj generaciji, sa više snaga visoke spremnosti, ključnim doprinosima u borbi protiv terorizma i velikim povećanjem investicija u odbranu. Sada se ponovo pojačavamo. Na našem samitu u Briselu prošlog juna, lideri su donijeli ambiciozne odluke, uključujući dalje jačanje odvraćanja i odbrane, povećanje otpornosti naših društava, podsticanje tehnoloških inovacija i pojačavanje našeg rada na održavanju međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima.

Ove odluke će učiniti NATO jačim da se nosi sa izazovima današnjice i sjutrašnjice. NATO će nastaviti da se prilagođava sve više nepredvidivom i konkurentnijem svijetu, jer se suočavamo sa izazovima sa kojima nijedna zemlja i nijedan kontinent ne mogu sami da se izbore. Potrebno nam je transatlantsko jedinstvo, sa Evropom i Sjevernom Amerikom koji zajedno stoje u NATO-u, i to je ono što mi isporučujemo. Naši ministri spoljnih poslova su u Rigi razmijenili stavove o razvoju novog strateškog koncepta koji će biti predstavljen na našem sljedećem samitu u Madridu u junu. Strateški koncept će odražavati novo bezbjednosno okruženje i reafirmisati naše jedinstvo i vrijednosti i podstaći naše kontinuirano prilagođavanje.

Na istom sastanku govorili ste i o izazovima na Balkanu. Šta vidite kao veći bezbjednosni izazov regiona – stanje u Bosni i Hercegovini ili status kvo na Kosovu i nedostatak napretka u dijalogu Beograda i Prištine?

STOLTENBERG: Zapadni Balkan je prešao dug put od sukoba 1990-ih, ali nedavno smo vidjeli porast tenzija, kako na Kosovu, tako i u Bosni i Hercegovini, sa agresivnijom retorikom, zaustavljenim reformama i stranim akterima koji rade na podrivanju napretka.

NATO će nastaviti da promoviše stabilnost, bezbjednost i saradnju u regionu, uključujući i svakodnevni rad naše misije KFOR-a na Kosovu pod mandatom UN-a i naših kancelarija u Sarajevu i Beogradu. Naša saradnja sa Evropskom unijom ostaje saradnja od suštinskog značaja i nastavićemo da radimo zajedno na očuvanju stabilnosti i podršci reformama.

Što se tiče Bosne i Hercegovine, njene jedinstvene strukture su važne za stabilnost zemlje, posebno Oružane snage, jedna od najjačih multietničkih institucija u zemlji. Kao što sam rekao prošle godine, kada smo obilježavali 25. godišnjicu Dejtonskog sporazuma – jedno od najznačajnijih dostignuća bilo je stvaranje Zajedničkih oružanih snaga.

Na kraju rata bilo je više od 400.000 vojnika, gorko podijeljenih između tri vojske; danas postoji jedinstvena profesionalna vojska od oko 10.000 vojnika i 5.000 rezervista pod jedinstvenim lancem komandovanja. Svaki pokušaj slabljenja institucija na državnom nivou samo će narušiti sigurnost Bosne i Hercegovine. To će takođe imati negativne posljedice po njenu ekonomiju i regionalnu stabilnost. Dakle, potpuno smo posvećeni nastavku podrške svim naporima da se promovišu reforme i da se obezbijedi efikasno funkcionisanje državnih institucija. Pozivamo političke lidere da rade konstruktivno i da pokažu političku volju za dobrobit svih u Bosni i Hercegovini u unapređenju evroatlantskih aspiracija.

Da li NATO ima mehanizme za sprečavanje dodatnih tenzija, osim kroz već poznate – misiju KFOR-a i kroz saradnju sa Oružanim snagama u Bosni i Hercegovini?

STOLTENBERG: NATO je jedini transatlantski forum za konsultacije i odluke o svim pitanjima koja utiču na našu zajedničku bezbjednost. Upravljanje krizama je i biće jedan od naših osnovnih zadataka. Bezbjednost i stabilnost na Zapadnom Balkanu su važni za NATO. To je ponovo potvrđeno na našem samitu u Briselu i tokom našeg posljednjeg sastanka ministara inostranih poslova NATO-a u Rigi.

Budućnost regiona vidimo u evroatlantskoj saradnji i integraciji za one koji to žele. Odlučni smo da pomognemo zemljama regiona da sprovedu reforme za dobrobit njihovih građana. To nije lak put. Zahtijeva stvarnu posvećenost i stvarni napredak u reformama i pomirenju; ali je moguć, što su pokazale Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Zato pozivam sve lidere u regionu da pokažu svoju posvećenost reformama i pomirenju. Ovo je ključno za konsolidaciju stabilnosti širom regiona.

Ocijenili ste nedavno kao opasnu, zapaljivu retoriku Milorada Dodika. Kako vidite retoriku Aleksandra Vučića? Mislite li da njegovo ponašanje može biti prijetnja jedinstvu Balkana?

STOLTENBERG: Imam redovan dijalog sa predsjednikom Vučićem i ostalim liderima u regionu. Ove godine obilježeno je 15 godina od kada je Srbija potpisnica NATO Partnerstva za mir. U potpunosti poštujemo politiku vojne neutralnosti Srbije. Srbija kao suverena nacija ima pravo da bira svoj put. Isto tako, posvećeni smo izgradnji snažnog partnerstva sa Srbijom.

Suočavamo se sa zajedničkim bezbjednosnim izazovima i partnerstvo sa NATO-om može donijeti stvarne koristi Srbiji i njenim građanima, ali i širem regionu. Radimo sa Srbijom na reformi njihovih bezbjednosnih snaga i institucija. Obučavamo srpske oficire za učešće u međunarodnim mirovnim vježbama. Srbija je takođe radila sa NATO-om na obuci iračkih vojnih ljekara. Prije samo nekoliko godina, Srbija je bila domaćin najveće NATO vježbe za vanredne situacije, pomažući saveznicima u NATO-u, kao i Srbiji i drugim partnerima, da se bolje pripreme za suočavanje sa prirodnim katastrofama, kao što su poplave i šumski požari. Tako da je naša saradnja donijela stvarne koristi i radujem se našem nastavku partnerstva.

Crnogorski zvaničnici su u proteklih godinu dana u nekoliko navrata posjetili sjedište NATO-a. Koje su bile vaše poruke novoj vladajućoj garnituri? Da li ste razgovarali o krizi u crnogorskom sektoru bezbjednosti?

STOLTENBERG: Imao sam zadovoljstvo da ugostim premijera Krivokapića u sjedištu NATO-a u novembru. To je bila njegova treća posjeta sjedištu NATO-a. Ovo samo po sebi je konkretna demonstracija našeg bliskog odnosa koji smo godinama razvijali sa Crnom Gorom.

Crna Gora je cijenjen saveznik, koji daje važan doprinos našoj zajedničkoj bezbjednosti, sa trupama koje služe u multinacionalnoj borbenoj grupi NATO-a u Letoniji i u našoj mirovnoj misiji KFOR-a na Kosovu. Pozdravljam i to što Crna Gora povećava izdatke za odbranu. Sve ovo pokazuje snažnu posvećenost NATO-u.

A Crna Gora uvijek može da računa na NATO. Naša Air policing misija nastavlja da čuva nebo vaše zemlje bezbjednim, sa avionima iz Italije i Grčke. NATO i saveznici su takođe pokazali snažnu solidarnost i podršku Crnoj Gori tokom pandemije kovid-19.

Nije na meni kao generalnom sekretaru NATO-a da komentarišem unutrašnja politička pitanja u svakoj zemlji saveznici. To je na političarima, strankama u Crnoj Gori da se time bave i odluče. Ono što mogu da kažem je da sam uvjeren da će Crna Gora ostati odan saveznik u NATO-u, ispunjavajući savezničke standarde, za dobrobit naše zajedničke bezbjednosti.

Upoznati ste sa aferom odavanja podataka CIA agenata od strane Agencije za nacionalnu bezbjednost. Kako gledate na to? Plašite li se da bi se isto moglo desiti sa NATO podacima, uprkos vašem ranijem stavu da Alijansa ima stroge mehanizme za njihovo čuvanje? I CIA ih ima…

STOLTENBERG: Kako nalaže dugogodišnja praksa NATO-a, nikada ne komentarišemo obavještajna pitanja. Cijenimo kontinuirani doprinos Crne Gore našoj zajedničkoj evro-atlantskoj bezbjednosti. NATO ima veoma stroge bezbjednosne protokole, uključujući i razmjenu informacija. Ne mogu da ulazim u detalje o ovim protokolima, ali vas uvjeravam da smo u mogućnosti da dijelimo podatke na bezbjedan i siguran način.

Članovi NOS-a su u više navrata, najavljeno i nenajavljeno, posjetili Crnu Goru. Da li ste upoznati sa njihovim izvještajima o tome šta su zatekli u crnogorskom bezbjednosno-obavještajnom sektoru?

STOLTENBERG: Ne mogu da ulazim u detalje obavještajnih pitanja. Posjete koje pominjete dio su redovnih konsultacija među savezničkim zemljama.

Znamo da ruski uticaj nije samo problem u Ukrajini, već i mnogo šire. Kao lider NATO-a, da li prepoznajete ono što je nedavno notirao i Evropski parlament u svojoj rezoluciji: da Rusija vrši negativan uticaj na Crnu Goru preko Srpske pravoslavne crkve? Da li je to hibridni uticaj protiv kojeg se NATO bori?

STOLTENBERG: Ne mogu da komentarišem ovo konkretno unutrašnje pitanje, ali ću reći da pozivamo Rusiju da igra konstruktivnu ulogu na Zapadnom Balkanu. Nažalost, redovno vidimo da Rusija radi suprotno. Samo prošlog mjeseca, Rusija i Kina su zajedno radile u UN kako bi potkopali napore međunarodne zajednice da obnovi misiju EU Althea u Bosni. Ovo je samo jedan primjer ruskog i kineskog uticaja na Zapadnom Balkanu koji nije od pomoći. Takođe smo vidjeli hakovanje, dezinformacije, zastrašivanje i druge destabilizujuće aktivnosti. U potpunosti poštujemo suvereno pravo svake nacije da izabere sopstvene političke i bezbjednosne aranžmane. Pozivamo Rusiju da učini isto. Ovo je osnovni princip evropske bezbjednosti koji smo svi mi potpisali, uključujući i Rusiju.