Video
Suhih ipak ne spori, niti kako je kazao, želi da procjenjuje da li je zaduženje bilo potrebno ili ne, te da vjerovatno jeste zbog obaveza koje pristižu. Međutim, za njega je više čudan način na koji je to urađeno.
“U demokratskom društvu, gdje je jedna od vaših najznačajnijih kritika na račun dotadašnje vlasti bila nedovoljna transparentnost i nedemokratičnost, vi se zadužujete 750 miliona tajno, da vas ne bi neko spriječio, a vi ste vlast. Ne znam ko vlast može spiječiti i kako, očigledno ne opozicija, jer ona nije dovoljna. Osim, ako se možda mislilo na nekog iz te grupacije koja je sada na vlasti. Ali, onda to pokazuje da postoje mimoilaženja u tom korpusu. No svakome treba dati šansu, da vidimo kako će to biti na kraju, vrijeme je majstorsko rešeto”, kazao je on.
Iznenađuje ga da nova Vlada vrlo brzo nakon stupanja na funkciju, poništava odluke prethodne Vlade. Čini se, kaže Suhih, pomalo ishitreno i bez analize.
Saradnja nove Vlade i Glavnog grada – “POČETNA NESPRETNOST”
Skupština Glavnog grada je u prethodnom periodu donijela više značajnih odluka i akata, među kojima je proglašenje biznis zona na teritoriji Glavnog grada. Kako priča predsjednik Skupštine Đorđe Suhih, Podgorica pokušava sve što je njenoj nadležnosti i mogućnosti da pomogne jačanju biznisa u ovom gradu.
“Donijeli smo predlog Zakona o davanju u zakup poljoprivrednog zemljišta. To je zamišljeno kao podsticaj ljudima koji žele da se bave poljoprivredom. To je jedna od proizvodnji gdje možemo biti jako konkurentni. Imamo predlog Lokalnog plana za unapređenje socijalne inkluzije i razvoj usluga socijalne i dječije zaštite u Glavnom gradu, to je nešto što sam često spominjao u smislu da je nivo civilizacije i nivo humanosti jednog društva upravo odnos prema grupacijama koje ne mogu da se brinu same o sebi. Građani mogu biti svjedoci da upravo u tom pravcu imamo nekih novih odluka, uveli smo senior karticu koja omogućava penzionerima popust u trgovinama, uveli smo taktilne trake za slijepe i slabovidne osobe. U cilju pomaganja zdravstvu i izgradnji novog Urgentnog centra, dali smo dvije stambene jedinice kako bi se oslobodio prostor gdje bi se napravio novi UC i na kraju, što ne reći, davanje zemljišta za vjernike CPC kako bi mogli da izgrade svoj objekat”, ispričao je Suhih u razgovoru za Standard.
Pojašnjava da je to u stvari zamjena parcele, jer prethodna nije bila adekvatna, jer je zahtijevala previše sredstava za opremanje.
“Dali smo drugu koja je daleko pristupačnija i jednostavnija za opremanje kako bi vjernici CPC mogli da imaju istu mogućnost kao i svi ostali vjernici da u odgovarajućem objektu obavljaju svoje vjerske običaje”, kaže Suhih.
Odluku o dodjeli te parcele poništila je nova Vlada Zdravka Krivokapića.
Skupština Glavnog grada je na jednog od sjednica 2013. godine donijela tri odluke:
- Odluku o oslobađanju komunalija parcele na kojoj je izgrađen Hram Hristovog Vaskrsenja
- Odluka o dodjeli parcele Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi za građanje objekta na Malom brdu oko 12 hiljada kvadrata
- Odluka o davanju parcele Islamskoj zajednici na području Stare varoši za građanje vjerskog objekta
“Nažalost, ove druge dvije se nisu mogle realizovati, jedna zbog nezadovoljstva određenih lica mogućnošću da se u Staroj varoši napravi vjerski objekat IZ, a drugo zbog, kao što sam već rekao izuzetno velikih sredstava koja bi se morala uložiti za područje dodijeljeno CPC da bi se tu mogao izgraditi objekat. Smatrali smo da je daleko realnije dati drugi prostor i odlučili smo se, nakon više analiza i lokacija koje bi mogle odgovarati toj namjeni, da to bude parcela koja je bila na dnevnom redu prethodne sjednice”, kazao je Suhih.
Objašnjava da su dobili u cijeloj proceduri i saglasnost Vlade, te da je ovaj predlog bio već jednom na dnevnom redu, na šta je uložena žalba. Tačku su odložili sa dnevnog reda jer je Srpska pravoslavna crkva uložila žalbu uz tvrdnju da je ta parcela u njenom vlasništvu.
“Pošto je Sudsko vijeće poništilo odluku sudije o zabrani raspolaganja do konačne sudske presude, stvorili su se svi formalno pravni uslovi da se ta parcela može dodijeliti drugom licu. Naime, parcela je po našim papirima i svoj dokumentaciji koja postoji u katastru apsolutno vlasništvo Glavnog grada i nema tu nema ništa sporno. To što se neko prijavio kao potencijalni mogući vlasnik, postoji kao mogućnost, ali na toj organizaciji ili osobi koja to traži, je da dokaže da u katastru nisu ispravni podaci. Prema tome, to ne može biti razlog za odlaganje bilo kakvog raspolaganja tom parcelom jer bojim se da bi onda mogli prilikom svake prodaje parcele, prilikom svakog davanja u zakup ili na neki način vršenja raspolaganja, mogao javiti neko ko bi rekao da smatra da on polaže pravo vlasništva nad tom parcelom i da blokira sve te aktivnosti, a onda defintivno ne bi mogli ništa da uradimo”, ispričao je Suhih.
Premijer Zdravko Krivokapić je u obrazloženju o poništavanju Odluke saopštio da “niko nema pravo da krčmi državnu imovinu”.
“Što se tiče mišljenje gospodina premijera, ponavljam, mi smo na toj sjednici 2013. godine donijeli tri odluke o pomaganju sve tri vjerske zajednice. Jedino što se realizovalo je pomaganje SPC, toliko o neravnopravnosti i diskriminatorskom odnosu prethodne vlasti prema SPC. Drugo, ako već možemo da pomažemo SPC što isto nije sporno, treba pomagati vjerske zajednice, zašto ne možemo da pomognemo i CPC? Zašto je jedno davanje sredstava, pa i dijela zemljišta jer parcela na kojoj je sada Hram je bila jednim dijelom i u vlasništvu Glavnog grada, pa je dozvoljeno da se parcela kompletira i od strane Vlade i od strane Glavnog grada, odustajanjem od naplate komunalija data je značajna finansijska pomoć za izgradnju Hrama. To nisam čuo da premijer naziva krčmljenjem državne imovine. Ako smo to dozvolili i mi smatrali da je to ispravno, ne vidim zašto smatra da je ovo sada neispravno, osim ako on ne favorizuje jednu vjersku grupaciju”, istakao je Suhih.
On smatra da, ako se i jedni i drugi, budu ponašali u skladu sa Ustavom i sa zakonima, onda ne vidi razlog da ne sarađuju kako treba i u interesu svih građana.
“Ja se iskreno nadam da je ovo prvo neslaganje samo početna faza, jer znate, mi koji se malo duže bavimo politikom znamo da moramo biti legalisti. Svjesni smo da ljudi mogu da imaju različite stavove, ali da samim tim što smo na određenim pozicijama imamo i obavezu da, bez obzira na različitost stavova, uvijek nalazimo najbolje rješenje u interesu Crne Gore i njenih građana”, kazao je Suhih u intervjuu za Standard.
SKRNAVLJENJE ANTIFAŠISTIČKIH OBILJEŽJA NA TERITORIJI GLAVNOG GRADA
“Previše je ljudi dalo svoje živote, da bismo sada mogli neke stvari da dozvolimo.”
U toku predizborne kampanje za parlamentarne izbore 2020. godine, ali i nakon njih, pored brojnih zabilježenih incidenata, ispisivanja grafita i fašističkih poruka… i Glavni grad je dotakla ruka vandala. Kakvu poruku nam šalje skrnavljenje antifašističkih obilježja?
“Ja sam i u svom govoru povodom 19. decembra rekao da Crna Gora baštini tekovine antifašističke borbe, ona je prepoznata i cijenjena u čitavoj Evropi pa i svijetu na osnovu toga. I stvarno mislim da ne smijemo da dozvolimo da neko sada počne da mijenja istoriju Crne Gore, kako bi mijenjanjem istorije uticao na sadašnjost i budućnost ove države. Previše je ljudi dalo svoje živote, da bismo sada mogli neke stvari da dozvolimo. Ja sam svjestan da te podjele koje su postojale nekad u Crnoj Gori, su bile između ostalog i proizvod momenta i vremena u kome se sve to dešavalo. Da je dobar dio ljudi možda sasvim slučajno se opredijelio za jednu ili drugu opciju, da nisu ljudi imali sve informacije i znali kad su kretali, uglavnom polazeći za nekim uglednim ljudima iz tog regiona, šta to u suštini znači. Svjestan sam da mi te podjele moramo prevazilaziti i da nove generacije, ne treba da zaborave, ali da se okrenu nekom drukčijem načinu razmišljanja i da svi zajedno krenemo u građenje jedne zajedničke budućnosti, jednog multietničkog, multikonfesionalnog, multikulturalnog grada kakva je Podgorica uvijek i bila. Podgorica je grad u kome je pravoslavno stanovništvo ipak, čak i u periodu Osmanlija, fino živjelo sa svojim komšijama, grad u kome se islamsko stanovništvo veoma cijenilo i nakon ulaska trupa Kralja Nikole i oslobađanja Podgorice. Nažalost, tačno je da se to dešavalo, te da to moramo prekinuti. Takođe, mislim da to definitivno ne dolazi iz Crne Gore, već da to neko drugi pokušava, da se iz nekih drugih centara time diriguje, a mi ne smijemo dozvoliti. To ne bi bila ona Podgorica koju svi volimo i u kojoj smo navikli da živimo.”
Komentarišući to što strukture koje čine novu vlast nisu osudile ovakve postupke Đorđe Suhih kaže da se za neke političke grupacije može reći da su one možda i nekim svojim nastupima i govorima mogle da nagovijeste takva dešavanja.
“Međutim, postoje političke grupacije koje su sada u vlasti, a koje su apsolutno govorile da takve stvari neće dozvoliti, da će se boriti protiv toga, da je ovo građanska država u kojoj ne smijemo dozvolliti bilo kakve podjele i sukobljavanja, a vrlo lako prećute te pojave. Ja ne kažem da ih one podržavaju, ali bi morali da budu direktniji u kritikama svega toga. Ćutanje o nečemu što nije u redu je nažalost loš znak i na taj način samo omogućava da će to da se nastavi. Moramo svi zajedno da budemo protiv toga”, rekao je Suhih.
Sa gospodinom Suhihom razgovarali smo i o najavi donošenja Zakona o lustraciji. Suhih smatra da lustracija nije baš tako karakteristična za demokratska društva.
“Vi lustracijom zabranjujete ili ličnostima ili političkim grupacijama da se bave politikom. Lustracija je više proizvod revolucionih promjena, gdje dolazi do promjene sistema, pa ljudima iz prethodnog sistema zabranjujete da se bave politikom, kao što je u postkomunističkim državama. U demokratskom društvu, višepartijskom, to je prilično diskutabilno. Koliko sam ja upoznat, samo su dvije države usvojile taj zakon o lustraciji, ali ga ni one nisu sprovele. Jer jednostavno kad vi dovete do toga da postoji demokratizacija društva i mogućnost postojanja više partija, više grupacija, vi možete eventualno zabraniti određenu partiju koja ima izuzetno nazadne političke ideje, tipa fašističkih partija, koje eto igrom slučaja isto nisu zabranjene u većini zemalja. To se najčešće tumači time da su neki predstavnici vlasti zloupotrijebili vlast, oglušili se o zakon, Ustav ili prava, pa za to postoje sudovi, nema potrebe za lustracijom. Takvi ljudi koji su to uradili na drugi način se kažnjavaju. Bojimo se da je ovdje lustracija u stvari jedna vrsta obračunavanja sa političkim neistomišljenicima. To ja nisam još sreo u demokratskim društvima i zapadnim sistemima, a valjda tome težimo da idemo. Ne očekujem da će to donijeti neku veliku promjenu”, istakao je Suhih.
On se osvrnuo i na ono što je obilježilo godinu za nama, a to su kako je kazao, koronavirus, litije i smjena vlasti.
Suhih kaže da ćemo ovu godinu nažalost svi pamtiti prije svega kao godinu u kojoj je korona buktala i napravila veliki problem Podgorici, Crnoj Gori i cijelom svijetu. Ona će definitvno ostati u ružnom sjećanju svih nas. Bilo je jako teško preživjeti ovu godinu. Prvo, zbog straha za zdravlje svih, veliki broj naših sugrađana je izgubio bitku. Drugo, što je ona osim u zdravstvenom, ugrožavala stanovništvo i u ekonomskom smislu.
“Život se potpuno promijenio, ljudi su počeli da se ponašaju i razmišljaju na drugačiiji način. Bilo je i neslaganja između želja građana i onoga što struka nalaže, ali problem je što je sve to dugotrajno. Čitav svijet je nazadovao u ovom periodu i to će dovesti do promjena u načinu života i nakon završetka pandemije.
Druga stvar, što bi moglo ostati ubilježeno su litije koje su obilježile prvi dio godine, gdje je jedan veliki broj građana izašao da šetnjom ulicama izrazi nezadovoljstvo zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Mada, lično sam bio iznenađen, prvo tolikim neslaganjem i tako burnom reakcijom na taj zakon, koji realno nije ugrožavao nikog, drugo koji je ipak ostavljao još jednu, praktično dvije godine prostora da se neke stvari usaglase da bi tek počeo da funkcioniše. I treće što je bilo iznenađenje da toliko ljudi tako burno izražava svoje vjersko opredjeljenje.
Možda u stvari i nisu baš svi učesnici litija čisto iz vjerskih razloga bili tu jer njih je bilo u velikom broju, možda je to i jedno socijalno i političko nezadovoljstvo. Sve se prezentovalo u smislu jednog izlaska na ulice, u vidu litija, koje su se u konačnom pokazale kao litije nezadovoljstva dosadašnjom vlašću, a ne samo sa ciljem očuvanja svetinja, koje niko nije ni mislio nekom da uzme. Crnogorske svetinje su građana Crne Gore, određene svetinje imaju svoj istorijski i kulturni značaj, neke su pravljene od strane građana, mještana sela i regija, neke od strane organizacija i potpuno je nesporno čije su. Ja uvijek ponavljam, nisam vjernik, ali vjerski objekti po pravilu pripadaju vjernicima.
Drugu polovinu je obilježio izborni rezultat. Očigledno da je nezadovoljstvo građana iz mnogih razloga dovelo do toga da je daleko veći broj nego što je bilo uobičajeno izašao na izbore i da su većinski glasali za partije koje su do tada bile u opoziciji.
Time je došlo do smjene dotadašnje vlasti, a ono čime sam zadovljan je što je ta smjena bila na demokratski način, mirna, da su partije dotadašnje vlasti potpuno normalno prihvatile promjenu razmišljanja građana, i činjenicu da su većinske glasove građana dobile druge partije. To je dokaz jedne političke zrelosti, ali i dokaz jedne demokratske atmosfere koja vlada u Crnoj Gori i koja, dozvolićete je ipak proizvod i opozicije, ali sasvim sigurno i vlasti koja je do tada bila u CG. Jer da je vlast bila tako diktatorska kao što je bilo rečeno, možda se i ne bi sve to ovako desilo.
U svakom slučaju, došlo je do promjene vlasti i čekamo da vidimo kakve će to dalje promjene dovesti. Dosta toga je obećavano od strane sada nove vlasti, a prije izbora, evo građani puno očekuju pa da vidimo šta će se od toga i ostvariti. Iako nisam od onih koji žele da ostanu na vlasti po svaku cijenu i prihvatam i uvijek sam i govorio da treba da se dešavaju promjene, nažalost nije nas dosadašnja vlast ubijedila da će ono što su pričali odraditi tako kako su obećavali, ali ima vremena, možda je to samo početna nespretnost, pa ćemo vidjeti šta će dalje biti“, priča Suhih za Standard.
Kada je u pitanju podrška građanskih partija u odlukama koje su na neki način suprotne nacionalnim interesima Crne Gore, a nedostatak podrške u odlukama koje bi doprinijele prevazilaženju podjela Suhih je kazao:
“Ja se iskreno nadam da će URA raditi ono što je obećavala građanima prije izbora i ono što građani od nje očekuju, a to je da bude jedna građanska partija koja će jako zastupati interese Crne Gore. Oni do sada nisu to na adekvatan način pokazali i ubijedili građan, a mislim da to može njima donijeti štetu, a da im je možda već i donijela. Nadam se da će oni ipak malo čvršće i jasnije zauzeti stavove koje su obećavali i koje svi građani od njih očekuju.”
Predsjednik Skupštine Glavnog grada Đorđe Suhih razgovor za Standard zaključio je porukom da će partija kojoj pripada, Socijaldemokrate Crne Gore, u svakom slučaju biti konstruktivna opozicija i podržavaće sve aktivnosti koje su korisne za Crnu Goru, Podgoricu i sve građane. Kao i da će biti protiv svega onoga što budu smatrali da ne ide u pravcu evropske, demokratske, antifašističke, socijalne i građanske države Crne Gore.
Preporučeno
