Inicijativa proruske i prosrpske koalicije „Za budućnost Crne Gore“, čiji je jedan od lidera predsjednik Skupštine Andrija Mandić, za hitno procesuiranje zakona o stranim agentima, za urednika Antene M Darka Šukovića je očekivana i, kako kaže, „ništa logičnije nego da rusko-srpska agentura u Crnoj Gori predloži tzv. ‘ruski zakon’ koji odražava njihovo poimanje slobode govora, ali i generalno ljudskih sloboda i karaktera društva“.
Međutim, prema njegovoj ocjeni, „daleko najvažnije pitanje za ovu priliku je, ipak: misle li i dalje ambasadorka SAD Džudi Rajzing Rajnke i njene kolege iz Kvinte da je dobra ideja praviti od gomile, većinom zlonamjernih, iskrenih putinofila – prozapadnu vladu?“.“I čuvati stražu nad njom do kraja mandata! U kakvom se to mozgu rodila ideja da je mudra politika Brisela i Vašingtona ona koja podržava, recimo, notornog Buda Aleksića da stvara zakonske uslove za hapšenje, recimo, Draška Đuranovića“, poručuje Šuković.
„Lisice” kao omiljena demonstracija “slobode”
Upravo u činjenici da u Crnoj Gori i cijelom regionu, ističe sagovornik Portala ETV, niko nije manje zainteresovan za zapadne vrijednosti od ambasadora Kvinte, čvrsto stoji odgovor na porijeklo drskosti DF da izađe sa prijedlogom ovakvog zakona.
“Samo, želja će ih biti sve zajedno. Makar za Antenu M, to mogu da im poručim”, kategoričan je Šuković.
Iz Mandićeve koalicije juče je saopšteno da je potrebno hitno predložiti zakon o agentima stranog uticaja, uz konstataciju kako je njima „palo u dio da Crnu Goru“ učine „istinski slobodnom zemljom“, te da „jedan od važnih pravaca djelovanja treba da bude priprema i donošenje novog zakona koji će urediti funkcionisanje raznih stranih agentura koje pod plaštom NVO pokušavaju da utiču na unutrašnju i spoljnu politiku naše zemlje“?!
“Mi smo pozvani kao vlast, a ne sumnjamo da ovo isto želi i opozicija, da politiku Crne Gore treba odvojiti od brutalnog agenturnog rada raznih međunarodnih bezbjednosnih struktura”, zaključili su iz ove proruske i prosrpske koalicije koja je na vlasti u Crnoj Gori.
Cenzura, strah i kazne za kritičku riječ, upozorava Šuković, budućnost su koju nam priprema ta struktura.
“I tu nema velikog iznenađenja niti potrebe za analizu. Zar se, uostalom, u prethodne četiri godine nijesmo toliko puta uvjerili da je „stavljanje lisica na ruke“ omiljena demonstracija „slobode“ kako je razumije 30-avgustovska politika i njena medijska i pravosudna logistika”, ističe naš sagovornik.
Zanimljivo je, kaže on, da se „ruski zakon“ pokušava instalirati u Crnoj Gori, a ne – barem još ne – u Srbiji ili, za sada neuspješno, u Republici Srpskoj.
“I to u momentu kad Podgorica treba da zatvori četiri poglavlja u pregovorima sa Briselom. I pored toga što Mandićevi puleni savršeno znaju kakva će biti reakcija EU. Da gro aktuelne parlamentarne većine čine eurofoliranti, to zna svako u Crnoj Gori ko u glavi ima više od dvije ganglije za politiku. Pitanje je samo – da li je bilo očekivano ovakvo, relativno rano ofiranje pred Briselom? I, pitanje koje iz njega proističe: krije li se odgovor u želji da DF spriječi zatvaranje seta poglavlja od kojih su, ako se ne varam, tri u nadležnosti Nika Đeljošaja? Zbog čega bi strukturi koja predlaže „ruski zakon“ smetalo da baš Đeljošaj poentira pred Briselom, tema je za neku drugu priliku”, zaključio je Šuković.
U Ruskoj Federaciji sličan zakon služi za progon protivnika politike Vladimira Putina, dok su po ugledu na njega, zakone koji im služe za obračun sa neistomišljenicima usvojili u Kirgistanu, Mađarskoj i Gruziji. Zakon kojim se stranim agentima koji rade protiv interesa države mogu biti proglasiti organizacije civilnog društva i mediji, aktivisti i novinari, priprema se i u Slovačkoj, ali i u entitetu Bosne i Hercegovine – Republici Srpskoj, gdje je povučen iz procedure i vraćen na doradu.
Mandić i njegovi, makar za sada, ipak, neće imati većinu u crnogorskom parlamentu da ozakone i institucionalizuju progon nevladinih organizacija, građanskih aktivista i medija i novinara koji proruskim i prosrpskim vlastima nijesu po volji. Već juče oglasili su se njihovi partneri iz parlamentarne većine – Demokrate i PES – da neće podržati ovakav zakon.
Slobodni mediji i novinari, nevladine organizacije i civilni aktivisti/kinje u kontinuitetu su na udaru crnogorskih vlasti od avgusta 2020, od kada parlamentarnu većinu čine proruske i prosrpske političke elite.
Osveta bivšeg Demokratskog fronta
Progon je od nedavno i zlokobno institucionalizovan, a nakon što je Specijalno državno tužilaštvo u prijedlogu za produžavanje pritvora utamničenom bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, navelo imenom šest novinara i novinarki i jednog pisca kao medijske saradnike navodne kriminalne organizacije i Katnića?!
Specijalnom tužiocu koji postupa u ovom predmetu ni to nije bilo dovoljno, već se sada, sa tog spiska, ostrvio direktno na bivšeg glavnog i odgovornog urednika i izvršnog direktora Pobjede Draška Đuranovića, koji je naprasno razriješen 4. jula, a kako bi ga pošto-poto uvezao u kriminalnu mrežu koju konstruiše u ovom slučaju. Tako je tražio od Pobjede da mu se hitno dostave svi tekstovi objavljeni u ovom mediju o „slučaju Katnić“, ali i tekstovi objavljeni nakon Đuranovićeve smjene?!
Lideri bivšeg Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević najavili su osvetu nakon što su prvostepeno osuđeni u predmetu nazvanom „pokušaj državnog udara“ koji je protiv njih, te dvojice visokih ruskih agenata i nekolicine srpskih državljana procesuirao upravo Milivoje Katnić, sa svojim tadašnjim zamjenikom Sašom Čađenovićem.
Apelacioni sud ukinuo je ovu presudu nakon što su vlast u zemlji preuzele proruske i prosrpske snage, a novo suđenje je u toku, s tim što je naloženo da ne može da sudi sutkinja Suzana Mugoša, koja je osudila optužene na dugogodišnje kazne zatvora.
Mandić i Knežević prvostepeno su osuđeni da su pripremali pokušaj državnog udara, u izbornoj noć u oktobru 2016. godine, po nalogu i uz podršku ruske službe, odnosno dvojice njenih agenata, kao i ubistvo tadašnjeg premijera Mila Đukanovića, a sve kako bi spriječili ulazak Crne Gore u NATO savez.
Svi koji su postupali u predmetu „državni udar“, nakon dolaska novih vlasti 2020. godine, ili su uhapšeni – Katnić i Čađenović, ili su progonjeni – sutkinja Mugoša, dok su mediji pod prijetnjom institucionalnog progona – primarno novinar Đuranović.
Pobjeda je opširno i detaljno istraživala slučaj pokušaja nasilnog svrgavanja vlasti u Crnoj Gori 2016. godine, istragu u ovom predmetu, kao i suđenje. Na čelu ovog medija tada je bio Đuranović, koji je danas urednik u Televiziji E i utemeljivač Portala ETV.
U septrembru 2022. godine, visoki zvaničnik američke administracije je na brifingu u Bijeloj kući saopštio da su DF i Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, dobijali tajne novčane iznose od Ruske Federacije u okviru napora Moskve da stekne uticaj u inostranstvu.
Kako je tada prenio Glas Amerike, nije objelodanio tačne iznose izdvojene za Dodika i Demokratski front.
Preporučeno
“Saradnici Olega Deripaske obezbjeđivali su fondove Demokratskom frontu 2016. i vjerovatno prije izbora 2018. godine putem neadekvatnih ugovora i ofšor kompanija”, saopštio je taj zvaničnik.