I Popović-Kalezić i Bugarin ukazali su da će svi građani koji steknu crnogorsko državljanstvo na osnovu te odluke imati pravo da uživaju benefite crnogorskog državljanstva, jer je ona na snazi i proizvodi pravna dejstva.

Odluka koju je donijela Vlada Krivokapića, bez prisustva predstavnika Ministarstva unutrašnjih poslova – što je zakonska obaveza, predviđa da sve osobe koje imaju pet godina privremenog i pet godina stalnog boravka u Crnoj Gori, uz ispunjenje drugih uslova, mogu aplicirati za crnogorsko državljanstvo. Ona je promijenila prethodni uslov od neophodnih 10 godina stalnog boravka, a MUP je, kako su prenijeli neki mediji, počeo da je primjenjuje.

Bugarin i Popović-Kalezić saglasni su i da je odluka donijeta na nepropisan način, da je nezakonita, ali i da omogućava ubrzano dobijanje državljanstva.

UBRZANO DOBIJANJE
– Odluka je olakšala put do sticanja crnogorskog državljanstva u smislu što je predvidjela da se i privremeni boravak koji se odobrava strancu, shodno Zakonu o strancima, smatra zakonitim i neprekidnim boravkom potrebnim za dobijanje državljanstva – pojasnio je Bugarin Pobjedi.

To je, dodao je Bugarin, ubrzalo put do sticanja crnogorskog državljanstva, jer je u dosadašnjoj primjeni bilo potrebno najmanje pet godina neprekidnog privremenog za dobijanje stalnog boravka.

Povezani članci

Politika

Vukčević: Rad Skupštine i Vlade izgubio smisao, zloupotrijebljene su od partija na vlasti

Politika

Zakon o predsjedniku pred Ustavnim sudom

Ekonomija

Neusklađivanje penzija možda pred Ustavnim sudom

– U tom slučaju strancu je najmanje trebalo 15 godina – pet godina privremenog i 10 godina stalnog boravka, da bi dobio crnogorsko državljanstvo – kazao je Bugarin.

Odlukom Krivokapićeve vlade uveden je privremeni boravak u uslove za sticanje državljanstva, kojeg, kako je pojasnio Bugarin, bliže uređuje Zakon o strancima.

– Zakon o strancima kategoriju neprekidnog boravka vezuje sa sticanjem stalnog boravka i samim tim vi ne možete tu kategoriju neprekidnog boravka stranca sa privremenim boravkom da vezujete za državljanstvo, jer onda potpuno obesmišljavate Zakon o strancima – istakao je Bugarin.

To iz razloga, istakao je, što Zakon o strancima propisuje vrste, trajanja, načine odobravanja privremenih boravaka kojih ima više, a odluka kao takva ne precizira vrstu privremenog boravka.

Drugi glavni problem kod ove odluke je što predmet, vrsta boravka i broj godina boravka potrebnih za dobijanje crnogorskog državljanstva nikako ne mogu biti predmet podzakonskog akta. To je suštinska materija koja može isključivo biti predmet zakona – naglasio je Bugarin.

Osim toga, smatra on, greška je napravljena i time što se u Zakonu o crnogorskom državljanstvu nijesu propisali broj potrebnih godina i vrsta boravka koji su potrebni za dobijanje državljanstva.

Odluka kao takva nije suprotna Zakonu o crnogorskom državljanstvu – on sam predviđa da će Ministarstvo unutrašnjih poslova odlukom utvrditi bliže kriterijume za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom – rekao je Bugarin.

OBAVEZA PRIMJENJIVANJA
Kako je takva odluka na snazi, MUP je u obavezi da je primjenjuje i da na osnovu nje donosi rješenja o dodjeljivanju crnogorskog državljanstva.

Na to je ukazala i izvršna direktorica Centra za građanske slobode Marija Popović-Kalezić koja je podsjetila da Ustavni sud još uvijek nije odlučio o inicijativi za ocjenu ustavnosti tog podzakonskog akta.

– Mi smo morali sačekati odluku Ustavnog suda. Koliko je ona sporna u suštinskom, meritornom smislu, nezavisno od same procedure, je nešto na što treba da ukaže Ustavni sud. Nažalost, nijesmo imali priliku da čujemo stav Ustavnog suda, jer u jednom trenutku nije imao kvorum za odlučivanje, a u trenutku kad imamo taj kvorum očigledno da ova stavka nije došla kao najprioritetnija i mora sačekati odlučivanje – kazala je Popović-Kalezić.

Istakla je i da MUP, iako je samu odluku stavio ad acta sve do februara ove godine, nije mogao duže od godinu dana da ne postupa po njoj.

– Po našim saznanjima, MUP nije mogao osporiti ovu odluku koja pravno nije osporena, već je morao u jednom trenutku da počne da postupa po njoj – kazala je Popović-Kalezić.

Kako Ustavni sud nije odlučio o inicijativi za ocjenu ustavnosti, dodala je, postojala je i mogućnost da je ospori Vlada Dritana Abazovića – ali se to takođe nije desilo.

Ukazala je i da su pravne norme nedorečene, na način što krovni zakoni koji uređuju pitanje državljanstva, boravka daju različita tumačenja i definicije pojmova.

– Imamo različitu definiciju pojma zakonitog boravka u Zakonu o strancima, u odnosu na ostale zakone, što pruža mogućnost da se na različite načine tumači zakoniti boravak. Neko od pravnika je smatrao da je zakoniti boravak onaj koji je privremen, jer je on suštinski zakonit bez obzira što je privremen, pa u odnosu na to umjesto faktičkih 15 godina prebivališta na teritoriji Crne Gore ovom odlukom o kojoj govorimo imamo mogućnost da usljed 10 godina neko stekne jedan od uslova za dobijanje crnogorskog državljanstva – pojasnila je Popović-Kalezić.

Suprotna Poslovniku Vlade, Uredbi o organizaciji državne uprave, Zakonu o državnoj upravi…
Izmijenjena Odluka o kriterijumima za utvrđivanje osnova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, prema riječima Bugarina, donijeta je suprotno Poslovniku Vlade, Uredbi o organizaciji državne uprave i Zakonu o državnoj upravi.

Njen predlagač nije bilo Ministarstvo unutrašnjih poslova, nego je bio Generalni sekretarijat Vlade, a po Zakonu o državnoj upravi i Uredbi oblast državljanstva je u isključivoj nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova i predlagač odluke može biti isključivo MUP – istakao je Bugarin.

Takođe, dodao je, odluka tada nije prošla ni Komisiju za politički sistem i unutrašnju i vanjsku politiku Vlade – što je obaveza.

Pored toga Poslovnik propisuje da ministar mora da bude prisutan kada se razmatra takav materijal ili neko koga on ovlasti. Tu nije bilo predstavnika MUP – kazao je Bugarin.

Konačno, podsjetio je, nikada nije saopšteno da li je Vlada Krivokapića ikada dobila pozitivno mišljenje Sekretarijata za zakonodavstvo za donošenje takve odluke.

– Svaka vladina odluka, uredba, da bi je Vlada donijela, mora da ima pozitivno mišljenje Sekretarijata za zakonodavstvo, jer je to organ koji se stara da je svaki akt koji Vlada donosi usklađen sa zakonima i Ustavom – pojasnio je.

Reformom do sigurne pravne situacije
Da bi u slučaju dobijanja crnogorskog državljanstva imali sigurnu pravnu situaciju neophodno je, poručila je Popović-Kalezić, da se sprovede suštinska reforma.

– Ako želimo zaista da suštinski raspravljamo o ovom problemu, bez ikakve mogućnosti politikantskog uticaja i raspravljanja na fonu onih čiji su interesi ili

nijesu interesi da određena lica dobiju crnogorsko državljanstvo, moramo sprovesti suštinsku zakonsku reformu gdje ćemo imati pojmove sa jasnim definicijama, gdje neće postojati mogućnost različitih tumačenja i pravnih praznina – istakla je Popović-Kalezić.