Izvori Pobjede kažu da je Abazović namjeravao da izmjenama Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost osigura i učvrsti pozicije svojih ljudi u ovoj službi, međutim, Brisel je dao negativnu ocjenu na taj akt, zbog čega je odlazeći premijer odlučio da posegne za sistematizacijom.

HITNA AKCIJA
– Akt o sistematizaciji radi se u strogoj tajnosti. Na dokumentu rade v. d. direktora Boris Milić i generalni inspektor Artan Kurti, sa nekolicinom ljudi od povjerenja – tvrde naši izvori.

Prema njihovim riječima, u izradu sistematizacije nije uključena „čak, ni većina načelnika“.

– Vrlo je moguće da se ovaj akt nađe već na sjutrašnjoj sjednici Vlade – pribojavaju se izvori Pobjede.

Praksa je, kako objašnjavaju, da se sistematizacija radi onda kad se mijenja zakon.

– Nezabilježeno je da se radi samo nova sistematizacija, jer zašto bi je mijenjao kad nema izmjene Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, kad se ništa nije promijenilo u nadležnostima, ovlašćenjima itd… Zbog toga su i pokušali da izdejstvuju „zeleno svjetlo“ u Briselu za izmjene Zakona. Lobirali su Milić, Elvir Amidović i još neki. Nijesu uspjeli da dobiju pozitivno mišljenje i nijesu smjeli da uđu u tu priču – kažu naši izvori.

Boris Bato Milić i Elvir Amidović su „preletači“ koji su se Vukšiću (proruskom i prosrpskom kadru) stavili na raspolaganje, odmah po njegovom dolasku na čelo ANB u decembru 2020, a onda, kada je postalo izvjesno da će biti smijenjen, usluge su ponudili Abazoviću.

I Vukšić je nekoliko mjeseci prije nego je razriješen planirao da aktom o sistematizaciji osigura pozicije za svoje ljude, ali nije uspio.

Izvori Pobjede se pribojavaju da će, za razliku od Vukšića, odlazeći premijer uspjeti plan da sprovede u djelo.

– Dovešće i zaposliti svoje ljude, rasporediti đe treba, ove što smetaju maći… Već se rade provjere i testiranja za nove što treba da se zaposle. Više od 100 ljudi planiraju da dovedu – upozoravaju izvori Pobjede, iskusni operativci Agencije, koji preko Pobjede skoro dvije godine upozoravaju na ruski uticaj u našoj tajnoj službi od kada je na njeno čelo postavljen Vukšić.

,,PRELETAČI“ U FOKUSU
Njihovi izvori su im prenijeli da je „sramota kakvih kadrovskih rješenja ima“.

– Doveli su u KOZ (Kontraobavještajna zaštita) Aleksandra Joksimovića, koji u normalnim okolnostima ne bi mogao da prođe provjere. Ali, kriterijumi više ne postoje. Većina onih koji će biti zapošljeni su preporuka srpske agenturne mreže – od Crkve Srbije do proruskih i prosrpskih partija – kažu naši sagovornici.

Prema izvorima Pobjede, Joksimovića je angažovao Kurti, a njihovo prijateljstvo traje godinama. Zbližili su se dok je Kurti radio u Privrednom sudu, a Joksimović je bio vozač predsjednika tog suda.

Znatan broj ljudi angažovan je u posljednjih nekoliko mjeseci od kada je na čelo Agencije postavljen Boris Bato Milić (oktobar 2022), ističu izvori Pobjede i navode da je on većini već podijelio rješenja, a sistematizacija im treba upravo da bi oni ostali u radnom odnosu na neodređeno vrijeme.

– Sve „preletače“ je unaprijedio. „Pokrili“ su sva mjesta, ne samo šefova, nego i glavnih inspektora po najvažnijim linijama rada ljudima koji su im se prodali. I to poslije ne možeš bez muke ispraviti, ako više uopšte u ANB bude angažovan profesionalac koji će raditi u interesu države Crne Gore – upozoravaju sagovornici Pobjede.

Aktom o sistematizaciji, prema njihovim riječima, Abazović, Kurti i Milić planiraju da se „žestoko osvete onima koji im se nijesu prodali“.

– Spuštiće ih sa zvanjima maksimalno, što podrazumijeva i nižu platu, samim tim i prosjek za penziju se umanjiti… Vjeruju da će tim pritiskom makar neke moći da „prevedu“ na svoju stranu – ističu naši izvori.

Kategorični su da Abazović preko Kurtija i Milića zadaje posljednji udarac Agenciji za nacionalnu bezbjednost, od kojeg nema oporavka.

– Ako ovo prođe, služba se, kada i ako dođu ljudi koji su patriote, mora rasformirati. Drugog načina da se to ispravi nema. Sve poslati kući i iznova formirati službu. Ovako kako će je ovi ljudi sistematizovati to će biti kancer za državu. Sve što je do sada učinjeno smiješno je pri ovome što bi napravili ako ovo prođe – kategorični su izvori Pobjede iz ANB.

RAZARANJE SLUŽBE
Među njima ima i operativaca sa dugim iskustvom i oni kažu da ovakav udar na službu ne pamte.

– Milić je prihvatio da odradi najprljavije poslove za Abazovića i Kurtija, odnosno za one za koje ova dvojica rade. Ovako nešto ne bi učinio ni da je na čelo službe postavljen čovjek spolja, s planom da je uništi – uvjereni su naši sagovornici.

Agencija za nacionalnu bezbjednost, o čemu je Pobjeda pisala u serijalima tekstova, pod rusku kontrolu stavljena je imenovanjem Dejana Vukšića u decembru 2020. godine, nekoliko mjeseci pošto su vlast u državi osvojile proruske i prosrpske snage, predvođene Crkvom Srbije.

Kada je Abazović, godinu kasnije, odlučio da uskrati podršku vladi u kojoj je bio potpredsjednik i koordinator službi bezbjednosti, u čemu ga je podržala tadašnja opozicija predvođena Demokratskom partijom socijalista, jedan od zahtjeva zapadnih partnera bio je da se, zbog ugroženosti tajnih podataka, na čelo Agencije imenuje osoba kojoj će oni vjerovati.

Abazović je na prvoj sjednici svoje vlade, 5. maja 2022, za v. d. direktora ANB imenovao Sava Kenteru. Da ne želi da potpuno izgubi kontrolu nad tajnom službom postalo je jasno dva mjeseca kasnije kada je za generalnog inspektora u ANB, kojeg imenuje vlada, predložio svog bliskog prijatelja Artana Kurtija.

A Pobjeda je u januaru 2022. pisala da je upravo Kurti veza Abazovića sa Borisom Milićem i ostalim „preletačima“ koji su im ponudili svoje usluge kada je postalo izvjesno da će Vukšić biti smijenjen.

Iako Kurti nije zadovoljavao ni minimum kriterijuma za ovu poziciju u ANB, iako su bezbjednosne procjene bile negativne prvenstveno zbog njegove kriminalne prošlosti i iako je dio javnosti žestoko reagovao Abazović je ostao pri svom kandidatu i krajem jula ga i imenovao za generalnog inspektora.

Kentera nije dozvolio Kurtiju pristup tajnim podacima, pozivajući se na formalni razlog – obavezne provjere koje mora proći svaka osoba angažovana u Agenciji. Zbog toga je Abazović ostao bez informacija o dvije velike međunarodne istrage u koje je bila uključena ANB – raskrinkavanje ruske špijunske mreže u Crnoj Gori i državni šverc duvana. A kraci obje istrage vodili su do Abazovića i njegove partije – Ure…

Samo nekoliko dana nakon prvih hapšenja u ova dva slučaja Abazović je smijenio Kenteru i to na hitnoj telefonskoj sjednici Vlade – 7. oktobra prošle godine.

Sjutradan je kao v. d. imenovao Borisa Milića, a Agencijom suštinski rukovodi Abazovićev prijatelj Artan Kurti.

Dvogodišnja potraga za ,,poštarom“
Iskusni operativac ANB koji za M portal piše pod pseudonimom „Profesionalac“ objavio je prije nekoliko dana da je odlazeći premijer Dritan Abazović naložio hitnu istragu kako bi se utvrdilo ko je agent, ili više njih koji sarađuju sa medijima.

Postupajući po njegovom nalogu, Artan Kurti i Boris Milić su targetirali 12 lica, optužujući ih da podatke iz arhiva ANB dostavljaju medijima – napisao je on.

Pasionirana potraga za ,,krticama“ u ANB-u nije, međutim, počela od Abazovića: još od januara 2021. godine, ubrzo pošto je imenovan za v. d. direktora Dejan Vukšić je kontrolu odliva informacija smatrao prioritetnim zadatkom.

Vukšić, nosilac proruske i prosrpske liste, koju je predvodio DF – ,,Za budućnost Kotora“ došao je na čelnu poziciju u ANB-u zahvaljujući urgiranju Crkve Srbije. Prvi zadatak je uspješno obavio – uklonio je ili skrajnuo sa pozicija sve crnogorske operativce i instalirao rusko-srpsku mrežu agenata.

Kada je ,,Profesionalac“, kasnije i Pobjeda, u serijalu tekstova razotkrila maligne namjere da se uništi crnogorski bezbjednosni sektor, Vukšić je pokrenuo opsežnu operaciju pronalaženja ,,krtica“ koje odaju podatke medijima, prevashodno Pobjedi.

Ispostavilo se da je potraga bila uzaludna, iako je Vukšić selektovao devet operativaca ANB-a i protiv njih podnio prijave. One nijesu procesuirane ni tokom njegovog mandata, ni nakon Vukšićeve smjene.

Abazovićeva ekipa, predvođena Artanom Kurtijem – koji vodi glavnu riječ u ANB-u pored ,,živog“ direktora Borisa Milića – sada je nastavila potragu, a njihova lista ,,poštara“ je šira – sumnjiče 12 operativaca. Plan im je da ih odstrane iz službe kroz novu sistematizaciju koja se planira ,,po hitnom postupku“.