Temeljni ugovor između SPC i Crne Gore i dalje je tajan: Crkva Srbije time pokazuje svoju moć

Temeljnim ugovorom država sa vjerskom zajednicom precizira pitanja njenog pravnog i imovinskog statusa. Potpisivanje ovog ugovora između Crne Gore i SPC otvoreno je za vrijeme bivše vlasti Demokratske partije socijalista a ni nova Vlada, iako bliska SPC, nije tokom proteklih deset mjeseci, otkad je izabrana, finiširala taj proces.

„Nije neobično što je sve to tajnovito, imajući u vidu vjerske i političke interese SPC u Crnoj Gori. SPC ima ogromnu političku moć i u tom kontekstu doživljavam tu tajnost. Do poslednjeg momenta ne žele da otkriju ništa iz tog dokumenta kako bi javnost Crne Gore i Vladu doveli pred svršen čin“, navodi Vučinić.

Iz Ministarstva pravde Crne Gore za Radio Slobodna Evropa (RSE) nisu mogli da potvrde, niti da demantuju, navode da li je Vlada razmatrala Nacrt Temeljnog ugovora koji je upućen patrijarhu srpskom Porfiriju.

Takođe je rečeno da „direktna komunikacija sa SPC oko Temeljnog ugovora ne ide preko Ministarstva pravde, već najvjerovatnije preko kabineta premijera Krivokapića“.

Potvrdu RSE nije dobio ni iz Vlade.

Ko će usvojiti dokument?

Da je Nacrt stigao u sjedište SPC u Beogradu potvrdio je 11. avgusta patrijarh Porfirije koji je obavijestio crnogorskog premijera Zdravka Krivokapića da je predložene izmjene teksta Temeljnog ugovora uputio Komisiji koja će ih razmotriti, a da će stručno mišljenje dati Sinod.

Nejasno je ko će dokument, nakon što ga Sinod vrati crnogorskoj strani, usvojiti.

„Vlada je ta koja bi trebalo da razmatra dokument nakon što ga Sinod usvoji i da stavi primjedbe, ukoliko ih ima, u šta sumnjam. Ali, ovo je specifična situacija jer imamo Vladu koju je izabrala SPC i Vlada njihove interese izvršava“, naglašava profesor Vučinić.

On smatra da ovolika tajnost upućuje da tu ima pitanja koja zadiru u Ustav, zakone ali i međunarodne obaveze Crne Gore.

„Sačekaćemo da vidimo, za sada su samo nagađanja. U skladu sa nadležnostima Vlada bi trebalo da razmatra Ugovor i bilo bi nedopustivo da to samo premijer Krivokapić uradi. Smatram da dokument treba da dođe i u Skupštinu na konačnu potvrdu“, ocjenjuje Vučinić, dodajući da ne bi bio iznenađen da ga samo premijer uslagasi i potpiše.

Većina ministara aktuelne Vlade koja je izabrana 4. decembra 2020. bliska je SPC, na čiji predlog je Zdravko Krivokapić izabran za premijera. Izglasali su je prosrpski Demokratski front, Demokrate i Građanski pokret URA, koji su zajedno osvojili većinu na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, čime je Demokratska partija socijalista nakon trideset godina prešla u opoziciju.

Prva verzija ugovora

Do sada su napisane makar tri verzije Temeljnog ugovora Crne Gore i SPC.

Pokojni mitropolit Amfilohije je 2012. godine uputio Vladi, koju je činila tadašnja vlast Demokratske partije socijalista, prvu verziju ugovora na koju nikada nije dobio odgovor. Amfilohije je u tom dokumentu predlagao da naziv crkve bude „Pravoslavna crkva u Crnoj Gori“.

Amfilohije je kao mitropolit uspio da postigne određeni stepen autonomije u odnosu na centralu SPC u Beogradu, osnivanjem Episkopskog savjeta Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, koji je nakon njegove smrti ukinut.

U pojedinim izjavama otvoreno je govorio o kontinuitetu Mitropolije crnogorsko-primorske SPC sa nekadašnjom Crnogorskom pravoslavnom crkvom.

”Crnogorska pravoslavna crkva je zovem. To je bila Božja i Hristova Crkva, prije i iznad svega. I kao takva je bila priznata u čitavome svijetu, kao što je i danas isto tako ta ista Crkva, Crnogorska pravoslavna crkva – Mitropolija crnogorska”, kazao je Amfilohije 2019. godine.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je 5 . septembra za Televiziju Prva govorio o „nastavku ideologije po kojoj srpska crkva u Crnoj Gori treba da bude ugašena“.

“Njihov politički plan u Crnoj Gori je bio da Mitropoliju crnogorsko-primorsku odvoje od SPC i da je proglase u početku pravoslavanom crkvom u Crnoj Gori i da se time vremenom Srbi asimiluju”, rekao je Vučić, ne precizirajući na koga je mislio.

Druga i treća verzija

Naziv „Pravoslavna crkva u Crnoj Gori“ zadržan je bio i u drugoj verziji ugovora koju je pripremio smijenjeni ministar pravde Vladimir Leposavić, a koja je u martu ove godine predstavljena Sinodu SPC u Beogradu. Vladimir Leposavić je prije formiranja Vlade bio dio pravnog tima Mitropolije crnogorsko-primorske SPC u Crnoj Gori. U junu ove godine je smijenjen zbog izjave u kojoj je negirao da se u Srebrenici dogodio genocid.

Leposavićeva verzija ugovora sa SPC bila je povod za sukob premijera Zdravka Krivokapića sa dijelom te crkve i vladajućim Demokratskim frontom (DF) jer je Krivokapić, suprotno očekivanjima SPC odbio da, u noći 27. maja, u Beogradu potpiše u ime crnogorske Vlade, Temeljni ugovor sa SPC, što je izazvalo oštre reakcije.

Sjutradan je objasnio da ga ni formalno nije mogao potpisati prije sjednice Vlade Crne Gore na kojoj tekst Ugovora mora biti usvojen.

Demokratski front je pozvao Krivokapića da odgovori da li lideri Demokrata i URA vrše pritisak na njega da ne potpiše ugovor.

Krivokapić je čitav slučaj okarakterisao kao pokušaj ucjene Vlade koju, kako je rekao, niko neće ucjenjivati „pa ni dio parlamentarne većine“, poručivši da će u ime Vlade i države Crne Gore zaključiti Ugovor sa SPC.

Iz Vlade su tada ocijenili da su određene tačke u suprotnosti sa važećim propisima Crne Gore, a da je dio članova nepotpun.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović je 11. avgusta kazao da je vidio Temeljni ugovor sa SPC i da je ispravljeno sve što je bilo sporno u tom dokumentu.

„Rekao sam da ću upoznati javnost sa sadržajem kad to bude zvaničan dokument koji će biti na potpisivanju. Još nije finalizovan tekst na relaciji Mitropolija – srpski patrijarh, kad se to desi on treba da ugleda svjetlost dana“, poručio je Abazović.

Šta piše u temeljnom ugovoru sa SPC?

U Nacrtu treće verzije ugovora u koji su podgoričke “Vijesti” imale uvid, od 13. septembra, a koji do danas niko od zvaničnika nije demantovao, više se ne pominje naziv „Pravoslavna crkva u Crnoj Gori“ već “Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori.”

Nacrt Temeljnog ugovora države Crne Gore sa SPC ima 20 tačaka sa preambulom u kojoj se priznaje kontinuitet Crkve od 1219. godine, odnosno od osnivanja Zetske, Budimljanske i Humske Episkopije.

U poslednjoj verziji teksta Temeljnog ugovora koji je poslat Patrijaršiji u odnosu na pređašnji, , promjene su u dijelu svetkovanja državnih praznika.

U prošlom predlogu za državne praznike su predloženi vjerski datumi kada se svetkuje i Sveti Petar Cetinjski, Sveti Simeon Dajbabski… U poslednjoj verziji, vjerski praznici koji su i državni regulisani su Zakonom o državnim i drugim praznicim – poput Božića i Uskrsa.

U ugovoru se još navodi da ukoliko se vodi krivični postupak ili istraga protiv sveštenika, monaštva ili službenika Mitropolije, nadležni organi o tome prethodno obavještavaju nadležnog episkopa.

Kada je riječ o prodaji imovine, ako bi SPC htjela da proda neku imovinu prvo je mora ponuditi Vladi, a ukoliko Vlada nije zainteresovana, može ići na dalju prodaju.

Vlada se obavezuje da će u saradnji sa SPC i ostalim tradicionalnim vjerskim zajednicama zakonom da reguliše restituciju imovine koja je nacionalizovana, a kod koje nije bilo pravedne naknade. Donošenje ovog zakona nije vremenski oročeno.

SPC se u ugovoru sa državom Crnom Gorom zalaže i za uvođenje vjeronauke u školama pa se u članu 16. tog dokumenta navodi da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica.

Nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje, Akcija za ljudska prava i Centar za žensko i mirovno obrazovanje su saopštili da se protive prijedlogu uvođenja vjerske nastave u zvaničan obrazovni sistem.

Ove organizacije su 22. septembra poručile da vjeronauku treba ostaviti van javnih škola a da Građansko obrazovanje bude obavezan predmet.

Crna Gora je Temeljni ugovor 2011. potpisala sa Svetom Stolicom u Vatikanu, a godinu kasnije i sa Islamskom zajednicom.