Video
Ministre odbrane i vanjskih poslova, Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, iz Socijaldemokratske partije (SDP), koji se protive sadržaju ugovora sa SPC, premijer Dritan Abazović nazvao je “ekstremistima koji imaju za cilj da destabilizuju Vladu i da državu vrate u devedeste godine”.
Abazović je potvrdio i da može doći do destabilizacije Vlade nakon glasanja o Temeljnom ugovoru.
Ministar odbrane Raško Konjević je na Twitteru odgovorio Abazoviću ocjenom da je “bolje biti ekstremista za svoju državu, nego njen izdajnik”.
Osim SDP i Demokratska partija socijalista (DPS) predsjednika Mila Đukanovića, koja nema ministre u Vladi ali joj obezbjeđuje podršku u Parlamentu, protivi se formulacijama Temeljnog ugovora, koji je Vlada usaglasila sa SPC. Oni smatraju da takav ugovor daje primat SPC u odnosu na interese Crne Gore.
Ministrima iz prosrpske Socijalističke narodne partije (SNP) tekst ugovora je prihvatljiv, dok se ostali ministri Abazovićeve manjinske Vlade nisu javno odredili.
Put ka potpisivanju Temeljnog ugovora sa SPC
Prilikom formiranja manjinske Vlade Dritana Abazovića, u aprilu ove godine, političke partije su potpisale Sporazum u kome je jedna od tačaka bila potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC, koji treba da uredi odnose između države Crne Gore i te vjerske zajednice.
Vlada je na sjednici sredinom juna usvojila Informaciju o nastavku pregovora sa SPC, a 23. juna je formirana Radna grupa za usaglašavanje Temeljnog ugovora. Javnost nije bila obaviještena da su se u međuvremenu bilo pregovora sa predstavnicima SPC.
Pet dana kasnije, Vlada objavljuje tekst ugovora sa SPC pod nazivom “Načelno usklađena radna verzija Temeljnog ugovora”.
Objavljivanju teksta Ugovora prethodio je sastanak vladine Radne grupe za pregovore sa SPC, za koji jedan od članova, advokat Nikola Martinović tvrdi – da je predstavljao farsu. Vlada nije objavila kada se tačno i u kom sastavu sastala pregovaračka Radna grupa koja ima pet članova.
Sadržaj Ugovora, Vlada je objavila dan prije odlaska premijera Abazovića u zvaničnu posjetu Beogradu, gdje se susreo i sa patrijarhom SPC Porfiirijem koji je konstatovao da je sa Vladom postignuta saglasnost oko teksta ugovora.
O tekstu Temeljnog ugovora treba da se izjasni Vladina Komisija za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku.
Komisijom predsjedava potpredsjednik Vlade i ministar odbrane Raško Konjević, a njegov zamjenik je ministar pravde Marko Kovač iz prosrpske SNP.
Komisija bi trebalo da podnese Vladi izvještaj o tekstu Ugovora, koji treba da sadrži: konstatacije, ocjene i prijedlog zaključaka. Ova procedura bi trebalo da bude obavljena 7. jula.
Na sjednici Vlade, zakazanoj za 8. jul, ministri bi trebalo da se izjasne o tekstu Temeljnog ugovora “kvalifikovanom većinom”. Nije poznato kolika je ta većina.
Stavka u Sporazumu nove parlamentarne većine, postignutom prije formiranja Abazovićeve Vlade, da će se važne odluke na Vladi usvajati kvalifikovanom većinom nikad nije precizirana.
Kada Vlada usvoji Temeljni ugovor, o njemu će se nakon toga izjasniti Sinod Srpske pravoslavne crkve sa sjedištem u Beogradu, koji čine patrijarh i četiri episkopa, među kojima je i mitropolit crnogorsko primorski Joanikije.
Ukoliko i Sinod SPC prihvati i potvrdi tekst Temeljnog ugovora, uslijediće dogovor o datumu potpisivanja Ugovora, koji će se kako je najavljeno obaviti u Crnoj Gori.
Ugovor će stupiti na snagu činom potpisivanja.
Ugovor neće biti ratifikovan u crnogorskom parlamentu, kao što je bio slučaj u potpisivanju Temeljnog ugovora kojim su regulisani odnosi Crne Gore i Katoličke crkve. Potpisivanje ugovora sa Vatikanom imalo je međunarodni karakter, dok SPC nije subjekt međunarodnog prava, već je to Srbija.
Suština Temeljnog ugovora- obaveze Crne Gore prema SPC
Pregovori između države Crne Gore i SPC o međusobnim odnosima traju, uz višegodišnje pauze od 2012. godine. Počeli su u vrijeme vlasti DPS, koja je 2020. izgubila izbore.
Temeljnim ugovorom država Crna Gora se obavezuje da se ne miješa u unutrašnje odnose i ustrojstvo SPC, jemči joj nepovredivost imovine i obavezuje da, u skladu sa pravnim poretkom, izvrši uknjižbu svih neupisanih nepokretnosti u vlasništvo eparhija SPC.
Takođe, državni organi neće moći preduzimati bezbjednosne mjere, u objektima i prostorima SPC, bez prethodnog odobrenja crkvenih organa. Ugovor otvara mogućnost pravoslavne vjerske nastave u javnim školama, u skladu sa pravnim poretkom.
Ugovorom se SPC u Crnoj Gori priznaje subjektivitet duži za šest vjekova, od onog koji ista ta crkva ima u Srbiji u kojoj joj je sjedište.
Preporučeno
Sporovi između državnih institucija i SPC o njenom statusu u Crnoj Gori rezultovali su padom dvije posljednje Vlade.
