Predsjedavanje Berlinskim procesom može biti važan test sposobnosti Crne Gore da vodi evropsku i regionalnu politiku, smatra Analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) iz Berlina, Adnan Ćerimagić.

“Ako ga vlasti u Podgorici iskoriste kao priliku da pokažu inicijativu, posvećenost konkretnim rezultatima i sposobnost okupljanja susjeda oko zajedničkih ciljeva, tada bi to – fudbalskim rječnikom rečeno – mogao biti ‘puni pogodak’ u trenutku kada Crna Gora nastoji preći u ‘tim Evropske unije”, kazao je Ćerimagić “Vijestima” komentarišući to što Crna Gora naredne godine preuzima predsjedavanje Berlinskim procesom.

Premijer Milojko Spajić rekao je 22. oktobra na samitu Berlinskog procesa u Londonu, da je Crna Gora spremna da preuzme predsjedavanje tom diplomatskom inicijativom naredne godine, što će, kako je ocijenio, ubrzati integraciju Zapadnog Balkana u EU.

Berlinski proces je regionalna inicijativa Evropske unije pokrenuta 2014. godine na inicijativu tadašnje njemačke kancelarke Angele Merkel, s ciljem da se ojača saradnja zemalja Zapadnog Balkana i ubrza njihov put ka članstvu u EU.

Na pitanje “Vijesti” koje obaveze predsjedavanje ovom inicijativom donosi Crnoj Gori, iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP) odgovorili su da će Crna Gora biti domaćin samita Berlinskog procesa, kao i niza ministarskih sastanaka i pratećih događaja koji će okupiti lidere država Zapadnog Balkana i zemalja članica Evropske unije.

“Tokom našeg predsjedavanja, posebnu pažnju posvetićemo podsticanju kreativnosti, međusobnog povjerenja i saradnje, kao ključnih temelja integracionog procesa i održivog razvoja regiona”, kazali su iz MVP-a.

Poručuju da je predsjedavanje jednom od najvažnijih regionalnih inicijativa osmišljenih za podsticanje integacije Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, priznanje za dosadašnji napredak Crne Gore na evropskom putu.

U MVP-u to vide i kao “priliku za dodatnu potvrdu posvećenosti evropskim vrijednostima, dijalogu i saradnji u regionu”.

“Istovremeno, biće to izvanredna prilika da potvrdimo institucionalne kapacitete za organizaciju velikih događaja, što će svakako doprinijeti utisku o Crnoj Gori kao prvoj budućoj članici EU”, rekli su iz resora ministra Ervina Ibrahimovića.

Cilj Vlade je da naredne godine zatvori sva pregovaračka poglavlja, kako bi Crna Gora 2028. godine postala članica EU.

Znak pažnje Berlina

Ćerimagić pojašnjava da odluku o tome koja će zemlja predsjedavati Berlinskim procesom donosi kancelarija njemačkog saveznog kancelara, a poznato je da se za tu priliku svake godine vodi tiha diplomatska “trka” među državama članicama EU i zemljama regije.

Smatra da je odluka njemačkog kancelara Fridriha Merca da povjeri predsjedavanje Crnoj Gori prvenstveno politički znak pažnje Berlina.

“Koliko će Podgorica tu priliku iskoristiti zavisiće i od njenih vlasti i od šireg konteksta u regiji i EU”, kazao je.

Prema njegovim riječima, u dosadašnjim godinama vidjela su se predsjedavanja koja su ostavila značajan trag, ali i ona koja su prošla gotovo neprimijećeno.

“Na Crnoj Gori je sada da pokaže da spada u prvu kategoriju”, poručio je.

Istakao je da je Berlinski proces odvojen od formalnog procesa pristupanja EU i prije svega je usmjeren na jačanje regionalne saradnje i povezanosti.

“Pokazaćemo da smo pouzdan partner”

Iz MVP-a kažu da ova uloga dodatno potvrđuje značaj koji Crna Gora ima u jačanju odnosa sa velikim evropskim državama, ali istovremeno podsjeća na potrebu stalnog ulaganja u dobrosusjedske odnose i zajedničke projekte sa državama Zapadnog Balkana.

“Samo kroz otvoren dijalog i saradnju možemo zajedno graditi stabilnost, prosperitet i evropsku budućnost regiona. Kao i uvijek, pokazaćemo da smo pouzdan partner, dobar domaćin i iskren prijatelj, spreman da pruži gostoprimstvo i da doprinese da Berlinski proces bude uspješan korak ka punopravnom članstvu cijelog regiona u EU”, poručili su.

Pregovori o pristupanje Crne Gore EU počeli su 29. juna 2012. Od tada su otvorena sva poglavlja, 33, a privremeno je zatvoreno sedam (tri krajem prošle godine, a jedno u junu ove). To su poglavlje 25 (nauka i istraživanje), 26 (obrazovanje i kultura), 30 (spoljni odnosi), 7 (pravo intelektualne svojine), 10 (informaciono društvo i mediji), 20 (preduzetništvo i industrijska politika) i 5 (javne nabavke).

U Berlinskom procesu učestvuje šest država Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija), devet država članica EU – Njemačka, Austrija, Francuska, Bugarska, Hrvatska, Grčka, Italija, Poljska i Slovenija, zatim institucije Evropske unije i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Kako piše na sajtu te inicijative, cilj Berlinskog procesa je da ojača regionalnu i evropsku saradnju, pomogne državama Zapadnog Balkana u postizanju EU standarda i donese konkretne koristi građanima kroz razvoj zajedničkog regionalnog tržišta, energetsku sigurnost i zelenu tranziciju, Zelenu agendu i klimatsko partnerstvo, razvoj poljoprivrede, ruralnih područja i šumarstva, povezanost infrastrukture (putevi, željeznice, digitalne mreže), jačanje sajber bezbjednosti i borbe protiv organizovanog kriminala, pomirenje i društvenu inkluziju, posebno Roma, te razvoj biznisa i investicija kroz godišnje forume i inicijative za podršku izvozu.

“Vrijeme da region bude prepoznat kao evropska razvojna zona”

Spajić je u Londonu rekao da Crna Gora odgovornost predsjedavanja Berlinskim procesom prihvata sa odlučnošću i čvrstom posvećenošću da nadograđuje ovogodišnje uspjehe.

“S našim vođstvom, zalagaćemo se za ubrzanu implementaciju zajedničkog regionalnog tržišta i Zelene agende, unaprijeđenu transparentnost i produbljenu saradnju u digitalnim, zelenim i bezbjednosnim inicijativama, kao i u oblastima mobilnosti, obrazovanja, nauke i inovacija”, rekao je Spajić.

On je istakao da je vrijeme da Zapadni Balkan bude prepoznat kao naredna evropska razvojna zona.

“Dopustimo da naše političke riječi prate ekonomska djela – kako bismo obećanje Berlinskog procesa pretvorili u blagostanje koje će svaki građanin našeg regiona osjetiti”, naveo je Spajić.

Samit u Londonu bio je 12. po redu u okviru Berlinskog procesa, a balkanski i evropski lideri u okviru ove diplomatske inicijative sastajali su se do sada u Berlinu, Londonu, Beču, Parizu, Trstu, Poznanju, Sofiji i Tirani.