Trifunović: Strane službe opet crtaju metu Đukanoviću

Za beogradskog profesora i stručnjaka za bezbjednost Darka Trifunovića nema sumnje da je objavljivanje privatnih razgovora, neovlašćeno prisluškivanih, dio psihološko-propagandnog rata protiv vladajuće strukture u Crnoj Gori, te da je pred crnogorskim institucijama, prevashodno tužilaštvom ovaj slučaj novi izazov.

Potrebno je, kako kaže, prvo utvrditi da li su snimci autentični,, a potom se mora dati odgovor javnosti ko je, zašto i po čijem naređenju snimao telefonske razgovore ambasadora jedne države, kako su dospjeli do medija i zašto su baš sada objavljeni.Trifunović za Dnevne novine napominje da indicije upućuju na to da su razgovori snimljeni od ruskih obavještajnih službi. A odgovor na pitanje kako su dospjeli do medija može da bude samo jedan tako što su i ti mediji saradnici obavještajnih službi.

Komentarišući naše pitanje da pojedini portali najavljuju navodne prisluškivane razgovore predsjednika države, Trifunović kaže da ga to ne čudi, jer je upravo predsjednik Milo Đukanović bio i ostao glavna meta.

“Preko jednih te istih medija godinama se pokušava urušiti rejting gospodina Đukanovića, uporno se pokušava stvoriti slika o njemu kao kriminalcu, što vremenom stvara ambijent da je maltene normalno uzeti kamen i gađati predsjednika države ili bilo koga ko je njemu blizak. Ovo može da ima teške posljedice. Uzmimo na primjer slučaj bivšeg premijera Zorana Đinđića i urednika hrvatskog Nacionala Iva Pukanića. Pukanić je napisao više od 3.000 tekstova o Đinđiću koji je ubijen u atentatu 2003. godine. Takvim pisanjem stvoren je ambijent da je to čovjek koji je kriv za sve i svašta u Srbiji. Šta se dešava kod vas u Crnoj Gori? Imao sam prilike da pročitam da je u pojedinim medijima u vašoj zemlji o predsjedniku Đukanoviću za samo tri mjeseca objavljeno više od hiljadu negativnih informacija. Sami izvucite zaključak“, naglašava Trifunović.

On smatra da je ovo što se dešava, od odbjeglog biznismena Duška Kneževića i objavljivanje njegovih snimaka do danas, klasičan primjer hibridnog rata, na koji Crna Gora mora da ima odgovor.

“Možda imam krivu sliku, ali mi se čini da je vaš predsjednik ostavljen da se sam bori protiv svih napada. Gdje su intelektualci, gdje su univerzitetski profesori, gdje su profesori Fakulteta političkih nauka, bezbjednosti, da ukažu na sve psihološko propagandne aktivnosti koje se vode protiv Crne Gore, da makar otvore priču o tome. Šta je sa institucijama? Objavljivanje neovlašćeno prisluškivanih privatnih razgovora je krivično djelo koje mora biti istraženo do kraja i sankcionisano, inače se ulazi u opasnu zonu da je sve dozvoljeno“, upozorava Trifunović.

Stvaranje takvog ambijenta, kako kaže, ima i te kako veze sa medijima, jer ako se stvori slika da sve može, niko neće postaviti pitanje njihove odgovornosti za saučesništvo u pokušaju terorizma.

“Ako imate medije koji brane teroriste, a napadaju tužioce i sudije, onda je to saučesništvo. Napadajući predsjednika države, tužioce, sudije, oni zapravo štite sebe od odgovornosti, pritom svjesno postajući oruđe u rukama stranih službi. Preko tih medija se unosi razdor unutar vladajuće partije, jer je opozicija pokazala da ne može ništa da uradi. Dakle, sada je na sceni poseban psihološko propagandni rat da se uvuče sumnja među ljudima u vladajućoj partiji, ne bi li se kako izazvalo “pucanje”. Vjerujem da je to vašim liderima dobro poznato i da će uspjeti da daju pravi odgovor i na ovaj izazov“, ocjenjuje Trifunović.

Podsjetimo, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom tekstova na portalu IN4S, kao i tekstova u drugim medijima koji ovih dana prenose djelove prisluškivanih privatnih razgovora bivšeg ambasadora SRJ u Moskvi i savjetnika predsjednika države Milana Roćena.

Povodom objavljivanja prisluškivanih privatnih razgovora Dnevne novine su se obratile Agenciji za zaštitu ličnih podataka i Agenciji za elektronske medije i dobili odgovor da nijesu nadležni za takve slučajeve.

“U vezi sa vašim upitom kojim ste tražili odgovor na pitanje koji je način da se građani zaštite od iznošenja njihovih privatnih razgovora u javnost, obavještavam vas da Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama nema nadležnosti da postupa u predmetnim slučajevima iz razloga što ista vodi upravni postupak, a što se u konkretnom radi o krivičnom djelu neovlašćeno prikupljanje i korišćenje, odnosno objavljivanje ličnih podataka. Lica čiji se lični podaci neovlašćeno prikupljaju, koriste i objavljuju imaju pravo da shodno čl. 183 a u vezi sa čl. 175 i 176 Krivičnog zakonika Crne Gore pokrenu sudski postupak za utvrđivanje odgovornosti podnošenjem privatne tužbe protiv odgovornih lica koji su iste objavili“, navodi se u odgovoru predsjednika Savjeta AZLP Mohameda Đokaja.

Iz Agencije za elektronske medije odgovoreno je da su “pružaoci elektronskih publikacija slobodni u kreiranju i uređivanju sadržaja, uz poštovanje standarda koji se odnose i na poštovanje privatnosti i dostojanstva građana”.

“Imajući u vidu da važeći zakonski okvir ne obezbjeđuje efikasnu implementaciju, jer Agencija nije u mogućnosti da pokreće postupak za utvrđivanje odgovornosti elektronskih publikacija ni da izriče sankcije, jedino sud može utvrditi potencijalnu odgovornost”, saopšteno je iz AEM-a.