Video
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je, tokom prvog dana zvanične posjete Podgorici, u Vili Gorica odgovarao na pitanja o „Lori“, dok je poslanik Demokrstake naordne partije Milan Knežević tražio da se hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman proglasi za personu non grata. Pitao je Knežević premijera Milojka Spajića za stav Vlade o tome da li su u logoru „Lora“ počinjeni ratni zločini nad Crnogorcima i Srbima i, pored ostalog, poručio: „Ovi mučenici pošli su na ratište da bi branili Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koji je brutalno napala Hrvatska, krenuvši u jednostrani secesionizam i separatizam.“
Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević kaže da je manipulativno i ružno kada se određeni slučajevi ratnih zločina koriste za dnevno poltičke poene.
“Nesumnjivo je „Lora“ jedan od njih. Tamo su neki ljudi mučeni, ubijani. To do danas nije adekvatno procesuirano. Odgovorno bi bilo, dosljedno insistirati na utvrđivanju činjenica i kažnjavanju odgovornih, a ne to stavljati u kontekst nekakvih političkih obračuna i na taj način unižavati žrtve. Ovo ne iznenađuje kada je riječ o poslaniku Kneževiću. On je i sam, iz mnogih razloga, persona non grata u Republici Hrvatskoj”, podsjeća Uljarević.
Objašnjava i da Kneževićeva poruka ima još jedan manipulativni nivo.
“Nije se Hrvatska jednostrano otcijepila. Tome je prethodilo mnogo štošta, uključujući i ono što je na kraju bila posljedica srpske hegemonističke politike, koja je državu, koja je bila velika i okupljala veliki broj različitih nacionalnosti, svela na ono što je današnja Srbija”, istakla je Uljarević.
“Poslovnik ne treba da služi za ograničavanje političkog dijaloga”
Premjerski sat obilježile su žustre riječi, kao i to što većina poslanika opozicije nije imala pravo da premijeru postavlja pitanja. Riječ je o poslanicima kojima je predsjednik Skupštine Andrija Mandić u februaru izrekao “mjeru udaljenja” (zbog toga što su sprječavali održavanje sjednica parlamenta, nakon što je Ustavni odbor preuzeo nadležnost Ustavnog suda u proceduri penzionisanja sudija tog suda). Uljarević je ocijenila da svjedočimo brojnim zabrinjavajućim praksama, u trenutku kada Crna Gora treba da pokaže zrelost za vođenje dijaloga i institucionlanu učinkovitost.
“Skupština tu u mnogo čemu prednjači. Izgubila je svoju kontrolnu ulogu, čime ne čini uslugu ni izvršnoj vlasti, a posebno ne sebi, kao instituciji. Ono što smo imali priliku da vidimo kada je riječ o učešću, odnosno, neučešću opozicionih poslanika, zapravo, dokazuje da se zloupotrebom nečega što je tehnička odrednica u Poslovniku Skupštine Crne Gore, ograničava ono što je suština demokratije. Poslovnik ne treba da služi za ograničavanje političkog dijaloga, već treba da uredi politički dijalog. Ako Poslovnik koristite tako što marginalizujete opoziciju, spriječavate inkluzivan dijalog, onda govorimo o nepoznavanju ili namjernom kršenju demokratskih principa”, naglasila je Uljarević.
Podsjeća da nije prvi put da predsjednik Skupštine Andrija Mandić koristi neki od modaliteta kako bi pokušao da zaštiti premijera Milojka Spajića od, kako kaže, neugodnih pitanja.
“Ono što bi mogla da budu neugodna pitanja koja bi premijer Spajić i ministri dobili od opozicije, ne znači da će biti preskočena neka druga neugodna pitanja iz Brisela, koji sve to vidi i koji sigurno konstatuje političku krizu. Ta politička kriza svoj izraz ima i u nemogućnosti dijaloga, koji bi trebalo da nas okupi, makar kad je riječ o pristupanju Evropskoj uniji. Veoma je važno da se ta vrsta političke kohezije vidi iz vana, upravo zbog šansi koje nam se otvaraju u smislu dinamike procesa pristupanja”, istakla je Uljarević.
Vlada, investitori i zaduženja
Brojni su indikatori koju ukazuju na to da Vlada nije transparentna i da je sve otuđenija od građnaki i građana, napominje izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje. Uljarević podsjeća da empirijski podaci CG pulsa, zajedničke inicijative CGO-a i DAMAR-a, s početka marta, pokazuju da više od 56 odsto građana misli da je Vlada okrenuta partijskim interesima, a da je 60 odsto onih koji misle da su ministri više posvećeni ličnoj promociji, nego poslu koji im je u nadležnosti.
“Vidimo da su u slučaju koji se odnosi na tender za zakup plaža građani i privrednici praktinčno preskočeni. Vidimo i da se investitor, koji je trebalo da na privilegovan način uđe u to polje, našao u vrlo neugodnoj situaciji i da intenzivno pokušava da sanira medijsku i drugu štetu. Poslata je poruka i brojnim drugim investitorima, koji misle da bi možda prečicom kroz poznanstvo sa premijerom ili nekim drugim donosiocem odluka, mogli dobiti određene privilegije – da to može da im se obije o glavu. Negativan imidž u tako velikim investicijama je posljedna poželjna stvar”, naglasila je Uljarević.
Kontinuitet neodgovornog finansijskog upravljanja kroz emitovanje obveznica od 850 miliona eura, odnosno, najveće zaduženje koje je Crna Gora imala nije, kaže Uljarević, iznenađenje. Podsjeća da je premijer Spajić, dok je bio ministar, inicirao i sproveo proces zaduženja, od tada rekordnih 750 miliona eura.
“To je do dana današnjeg ostalo pod velom netransparentnosti i kontroverzi, koje su problematizovali ekonomski stručnjaci. Prošle godine, u martu, imali smo zaduženje od 680 miliona eura, a sada imamo ovo od 850 miliona. Nas je Milojko Spajić, bilo kao premijer u ovih godinu i po, ili u kratkom periodu kad je bio ministar finansija, zadužio skoro dvije milijarde i 300 miliona eura. Bilo bi zanimljivo dvije stvari utvrditi – prvo, koliko je eura na te dvije milijarde i 300 miliona došlo investicija, a drugo – na što ide ta potrošnja. Jer, ako smo zemlja u tolikom problemu, pa moramo da idemo u ovu vrstu zaduženja, zašto nam treba najglomaznija Vlada na svijetu? Zašto se tako nemilice i svakodnevno troši na potpuno nepotreban luksuz, na beneficije koje imaju najviši državni funkcioneri i brojni drugi funkcioneri u ovom sistemu”, pita Uljarević.
Sporazum i velika očekivanja
Govoreći o Sporazumu koji je sa premijerom Spajićem potpisala opozicija, uz pokroviteljstvo EU, a koji podrazumijeva povratak opozicionih poslanika u Parlament, kao i uvažavanje mišljenja Venecijanske komisije (o ustavnosti prestanka funkcije sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović), Uljarević podsjeća da su očekivanja svih bila da će doći do institucionalnog dijaloga, uz puno uvažavanje obje strane. Međutim, to očekivanje je, kaže, brzo razbio upravo predsjednik Skupštine kada je uskratio mogućnost predstavnicima opozicije da na premijerskom satu Spajiću postavljaju pitanja.
“Faktički, atmosfera nije mnogo drugačija od perioda koji je prethodio Sporazumu, u smislu tenzija, neprimjerenog rječnika i ponašanja… Način na koji se premijer obraćao u Parlamentu pokazuje u kojoj mjeri on prezire taj dom, ne poštuje tu instituciju. Mislim da ne treba imati velika očekivanja od tog Sporazuma. Vidjećemo šta će donijeti mišljenje Venecijanske komisije, kako na pravnom, tako i na političkom planu. Biće to poseban test za poslanike vladajuće većine. Podsjetila bih i da ne bi bio prvi put da vladajuća većina ne ispoštuje mišljenje Venecijanske komisije. Ali, ovog puta je mnogo osjetljivije kada je riječ o pristupanju Evropskoj uniji, posebno imajući u vidu da je obraćanje Venecijanskoj komisiji na neki način predložila komesarka Marta Kos”, naglasila je Uljarević.
Podrivanje građanskog koncepta Crne Gore
Centar za građansko obrazovanje najoštrije je osudio izjavu sekretara Udruženja novinara Crne Gore Ivana Miloševića, koji je gostujući na lokalnom javnom servisu, rekao da je nepristojno da vanjsku politiku vodi predstavnik nacionalne manjine. Miloševićev ispad nije, podsjeća Uljarević, jedini.
“Jedan od skandala zabilježen je tokom predizborne kampanje za lokalne izbore u Podgorici, Milošević je bio autor neslavne kolumne o islamizaciji Podgorice, u kojoj je reflektovao na nosioca liste DPS-a Nermina Abdića. Sada imamo novu dimenziju, jer je Milošević govorio na javnom servisu – Gradskoj televiziji, koju plaćaju svi građani i građanke Podgorice, nezavisno od toga koje su nacionalne i vjerske pripadnosti. Nijesmo dobili adekvatnu reakciju novinara, što je poslalo poruku da je to dio nekakve uređivačke politike. Sve to šalje poruku da mi na djelu imamo podrivanje građanskog koncepta Crne Gore. Na to moramo svi da reagujemo i da pokušamo institucionalno neke stvari da istjeramo na čistac. Vidjećemo kako će se samoregulatorno tijelo Gradske televizije opredijeliti, ovo je pitanje i za njihov uređivački kolegijum, kao i za Savjet, jer nije riječ o malom propustu”, smatra Uljarević.
Dodaje i da su razočaravajuće poruke gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, koji je na iftaru koji je priredio u ime Glavnog grada, kazao da su pripadnici islamske vjeroispovjesti “ukras” Podgorice, da ih doživljava blisko, “najmanje blisko kao svoju pravoslavnu braću”.
Preporučeno
“Njegova izjava je razočaravajuća, čak i da je nespretno konstruisana. Ne možete takvu nespretnost izbaciti ukoliko to nije došlo iz nekog načina razmišljanja. Nacionalne manjine, ali i sve druge manjine su integralni dio ovoga društva… Vidjećemo kako će se Mujović izvući iz ove situacije. Napravio je grešku koja je velika. Umjesto da se bavi praktičnim poslovima uređenja u ovom gradu, on je u pokušaju da bude veći političar, doveo u pitanje kapacitet i za ovaj posao koji trenutno ima”, zaključila je Uljarević.
