Unija se neće odreći politike proširenja

Crna Gora, kao članica NATO, nema rezervnu agendu. Vjerujemo da je perspektiva članstva u EU ključni pokretač reformi, garant stabilnosti, demokratije, daljeg ekonomskog razvoja i konkurentnosti našeg regiona. Zato učlanjenje u Evropsku uniju predstavlja za nas glavni spoljnopolitički i strateški cilj kojem ne vidimo alternativu, kazao je, u intervjuu Pobjedi, Srđan Darmanović, ministar vanjskih poslova Crne Gore.

Darmanović je poručio da teško može zamisliti da će se EU odreći svoje najuspješnije politike – politike proširenja. Kazao je da zemlje kandidati moraju pokazati da su sposobne da svoja društva reformišu u skladu sa evropskim standardima, ali i EU mora da zna šta hoće i da to demonstrira jasnom politikom na Zapadnom Balkanu.

Darmanović kažr kako je francuski predsjednik Emanuel Makron izjavu da sada nije trenutak da se govori o proširenju EU državama sa Zapadnog Balkana dao u jednom specifičnom momentu.

“Kada je izgledalo da su lideri EU, usljed sopstvenih neslaganja, dosta daleko od izbora nosilaca najviših dužnosti u Uniji. U tom smislu, sasvim je moguće da je izjava bila izraz određene rezignacije, ali i svojevrsni pritisak na partnere, kako bi se izbor čelnih ljudi EU ubrzao. Opet, francuski predsjednik je u više navrata, gotovo od početka mandata, izražavao svoje viđenje da je, nakon Bregzita, neophodna reforma same Unije i da ona mora imati prioritet u odnosu na politiku proširenja. Samim tim, njegova izjava nije samo taktičke prirode, već odražava i određena šira uvjerenja. Samo se po sebi razumije da se stav Francuske mora uzeti sa dužnom pažnjom. Osim toga, još nekoliko zemalja članica EU nije daleko od ovakvog promišljanja stvari.

Da li kao posljedica ovakvog pristupa ili raznih drugih razloga, može se konstatovati da, do sada, u 2019. nije bilo značajnijih rezultata u politici proširenja. Odluka o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom odgođena je sa neizvjesnim ishodom; Crna Gora nije dobila zeleno svjetlo za otvaranje posljednjeg pregovaračkog poglavlja; Srbija je uspjela da otvori samo jedno poglavlje; kandidatski status BiH ostaje i dalje tema za raspravu; nema vizne liberalizacije za Kosovo“, kaže Darmanović.

Sa druge strane, dodaje, imamo ohrabrujući rezultat evropskih izbora.

“Otprilike dvije trećine Evropskog parlamenta čine partije jasnog proevropskog usmjerenja, a ideja ujedinjene Evrope podrazumijeva i proširenje Unije na Zapadni Balkan. Vjerujemo da će ovo biti i pristup nove Evropske komisije. Pa, ipak, uvjerenja nijesu dovoljna. Isto kao što mi, zemlje kandidati, moramo u praksi pokazati da smo sposobni da svoja društva reformišemo u skladu sa evropskim standardima, tako i EU mora da zna šta hoće i da to demonstrira jasnom politikom na Zapadnom Balkanu. Ako bi u EU vis-a-vis politike proširenja prevladao drugačiji pristup od onoga formulisanog još od Soluna, pa do Strategije 2018, zemlje Zapadnog Balkana bi morale to da znaju i da se prema tome adekvatno postave. Stvari, ipak, treba pogledati i u nešto širem kontekstu.

Ovo nije prvi put da se Unija suočava sa dilemom – unutrašnje reforme ili proširenje. Novija istorija je pokazala da su, uprkos debatama na ovu temu, oba ova procesa uvijek tekla paralelno. Reforma Unije je bila konstantna, gotovo kao neprekinuti proces, isto kao što je konstantna bila i politika proširenja. Ovi se procesi nijesu međusobno sukobljavali i uslovljavali, tako da se npr. najveće proširenje – ono iz 2004 – dogodilo zapravo u jeku tadašnje debate o reformi EU. Vjerujemo, a to je stav i ubjedljive većine članica EU, da proces konsolidacije Unije i ovoga puta treba da ide paralelno sa procesom proširenja. Činjenica da proširenje ostaje jedan od prioriteta u aktuelnom, 12-mjesečnom programu naredne dvije predsjedavajuće države-članice (Finska i Hrvatska) je svakako ohrabrujuća“, dodaje on.

Što se Crne Gore tiče, kaže šef diplomatije, Crna Gora, kao članica NATO, nema rezervnu agendu.

“Vjerujemo da je perspektiva članstva u EU ključni pokretač reformi, garant stabilnosti, demokratije, daljeg ekonomskog razvoja i konkurentnosti našeg regiona. Zato učlanjenje u Evropsku uniju predstavlja za nas glavni spoljnopolitički i strateški cilj kojem ne vidimo alternativu. Ovakvu opredijeljenost dijele i naši građani, što je potvrđeno mnogim istraživanjima javnog mnjenja.

Ovdje, međutim, nije riječ samo o nama. Eventualna nesposobnost ili nedostatak volje da efikasno implementira proširenje na Zapadni Balkan, područje sa samo oko 18 miliona stanovnika, imala bi nesumnjive posljedice i po samu EU. Ne vjerujem da će se tako nešto desiti, jer mi je zaista teško da zamislim da će se EU odreći svoje najuspješnije politike – politike proširenja“, poručuje Darmanović.

Darmanović kaže kako je Poglavlje 8 – Konkurencija, posljednje neotvoreno, jedno od najkompleksnijih jer obuhvata vrlo složenu materiju.

“Nemamo problem ukoliko države članice zahtijevaju više vremena da detaljno razmotre ovo pitanje. Crna Gora je u prethodnom periodu ispunila sva početna mjerila i postigla internu spremnost za otvaranje poglavlja 8, pa smo uvjereni da će proces otvaranja poglavlja biti kompletiran u najskorijoj budućnosti. Uostalom, dobili smo 22 “zelena svjetla” u preliminarnom procesu i vjerujemo da preostalih šest neće izostati tokom tekućeg semestra“, poručuje šef crnogorske diplomatije.