Utvrđene izmjene Zakona o sudovima

Vlada Crne Gore je danas na 148. sjednici, kojom je predsjedavao premijer Duško Marković, u okviru usaglašavanja sa pravnom tekovinom Evropske unije utvrdila Predlog zakona o uređenju tržišta u ribarstvu i akvakulturi i Predlog zakona o strukturnim mjerama i državnoj pomoći u ribarstvu i akvakulturi.

Novim zakonima stvara se osnov za obezbjeđivanje efikasnog funkcionisanja tržišta proizvodima ribarstva i akvakulture, uređuju se uslovi za označavanje proizvoda koji se stavljaju na tržište i jačanje konkurentnosti proizvođača, kroz formiranje organizacija proizvođača, uz adekvatnu kontrolu tržišta. Zakonski se definišu i način i uslovi dodjele državne pomoć koja se bazira na podršci iz nacionalnog budžeta i budžeta lokalnih samouprava.

Vlada je utvrdila Predlog zakona o životnom partnerstvu lica istog pola kojim se uređuju: zajednica života dva lica istog pola, zaključenje i prestanak životnog partnerstva, vođenje registra o životnom partnerstvu i postupci nadležnih organa u vezi sa zaključenjem i prestankom životnog partnerstva. Afirmacija vrijednosti zaštićenih međunarodnim standardima u oblasti ljudskih prava i sloboda te zaštita od diskriminacije po osnovu seksulane orijentacije jedan su od prioritenih ciljeva politike Vlade Crne Gore u ovoj oblasti i nastavak njenih dosadašnih aktivnosti na polju unapređenja ljudskih prava, smanjenja stepena diskriminacije i nejednakosti LGBTI osoba.

Obaveza donošenja ovakvog zakona istaknuta je u Programu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima. Izmjenama i dopunama Zakona pristupilo se radi usaglašavanja sa Zakonom o pravosudnoj saradnji u krivičnim stvarima sa državama članicama Evropske unije, čijim odredbama je propisana i nadležnost sudova za prekršaje da podnose zahtjev za izdavanje evropskog istražnog naloga, ukazala se potreba da se Zakonom o sudovima, dopuni nadležnost sudova za prekršaje. Imajući u vidu da je Zakonom o alternativnom rješavanju sporova propisano da osnovni sudovi i Privredni sud potvrđuju poravnanja zaključena pred medijatorom u sporovima povodom kojih nije pokrenut sudski postupak, odnosno u sporovima u kojima je sudski postupak okončan povlačenjem tužbe, bilo je nužno da se i u Zakonu o sudovima propiše nadležnost osnovnih, odnosno Privrednog suda u ovim poslovima.

Takođe, radi usaglašavanja sa Zakonom pravosudnoj saradnji u krivičnim stvarima sa državama članicama Evropske unije, Vlada je utvrdila i Predlog zakona o dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu. U cilju omogućavanja pune i efikasne primjene Zakona pravosudnoj saradnji u krivičnim stvarima sa državama članicama Evropske unije, čijim odredbama je, između ostalog, propisana i nadležnost Državnog tužilaštva da podnosi zahtjeve za izdavanje evropskog naloga za hapšenje i zahtjeve za izdavanje evropskog istražnog naloga, predložena je dopuna odredbi kojima se propisuje nadležnost Državnog tužilaštva.
Utvrđen je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prevozu opasnih materija, kojim se nastavlja normativno uređenje i unapređenje ove djelatnosti, kao dijela sistema bezbjednosti, čime se, kako je konstatovano u raspravi, pojačava odgovornost svih subjekata u prevozu opasnih materija i stvaraju pretpostavke za njihovo neposredno angažovanjeo u svim uslovima.

Vlada je donijela Nacionalni plan zaštite i spašavanja od poplava i Nacionalni plan zaštite i spašavanja od tehničko-tehnoloških nesreća.

Nacionalni planovi, koji sadrže skup mjera i radnji za planiranje, finansiranje, sprovođenje i organizovanje radnji zaštite u spašavanja imaju za cilj zaštitu i spašavanje od poplava odnosno tehničko-tehnoloških nesreća, smanjenje i ublažavanje poplava i njihovih posljedica, smanjenne i sprečavanje nastanka tehničko-tehnoloških nesreća, jačanje kapaciteta društva i državnih i drugih institucija u odgovoru na poplave i tehničko-tehnološke nesreće te zaštitu i spašavanje života ljudi, tjelesnog integriteta, materijalnih dobara i životne sredine kao i poduzanje svijesti u društvu o značaju zaštite i spašavanja.

U raspravi je ukazano da su proteklih godina učinjeni značajni iskoraci u strateškom planiranju i koordinaciji odgovora na elementarne nepogode te da za narednu godine treba planirati dalje unapređenje sistema zaštite i spašavanja pogotovo sa aspekta unapređenja komandovanja i upravljanja sa ciljem još efikasnijeg suočavanja sa potencijalnim vanrednim situacijama koje donose klimatske promjene i drugi globalni izazovi.

U skladu sa Zakonom o energetici, Vlada je donijela Odluku o Energetskom bilansu Crne Gore za 2020. godinu. Energetski bilans se sastoji od: 1) bilansa električne energije, 2) bilansa uglja, 3) bilansa nafte, naftnih derivata i biogoriva, 4) bilansa prirodnog gasa i bilansa toplotne energije za daljinsko grijanje i/ili hlađenje i industrijsku upotrebu. Energetskim bilansom je u narednoj godini, između ostalog, planirana bruto potrošnja električne energije od 3.615,3 GWh, što je približno procjeni ostvarenja u 2019. godini, a pokriva se proizvodnjom iz sopstvenih izvora – 3.454,0 GWh i saldom (uvoz/izvoz) – 161,3 GWh.

Ističe se da je učešće električne energije iz hidroelektrana u ukupnoj planiranoj proizvodnji električne energije u 2020. godini 52,78 odsto, odnosno 1.823,0 GWh, termoelektrane 38,13 odsto, odnosno 1.317,0 GWh, vjetroelektrana 9,03 odsto, odnosno 312,0 GWh i solarnih elektrana 0,06 odsto, odnosno 2,0 GWh. Proizvodnja električne energije iz malih hidroelektrana i vjetroelektrana se iz godine u godinu povećava ulaskom u pogon novih proizvodnih objekata, čime se postigao cilj diversifikacije izvora kao i smanjenje deficita električne energije.

Usvojena je Informacija o realizaciji Projekta intenzivne revitalizacije elektrodistributivne mreže. U diskusiji je ocijenjeno da je Realizacija projekta revitalizacije sedam dalekovoda jedna od značajnih aktivnosti CEDIS-a tokom 2019. godine. U Informaciji se navodi da je CEDIS krajem prošle godine, nakon sprovedenog tenderskog postupka, donio Odluku o izboru najpovoljnije ponude na osnovu koje je zaključen Ugovor za izvođenje radova u okviru Projekta revitalizacije 10 kV i 0,4 kV elektoenergetske mreže sa Konzorcijumom kojeg čine „Mezon” d.o.o. Danilovgrad, „Electro Team” d.o.o. Budva i „Ramel” d.o.o. Nikšić. U pitanju je okvirni sporazum u trajanju od dvije godine. Ukupna vrijednost predviđenih radova za vrijeme trajanja okvirnog sporazuma, sa uračunatim PDV-om, iznosi 22,4 mil. eura.

Vlada je donijela Odluku o godišnjem planu zvanične statistike za 2020. godinu. Planom je predviđena realizacija 211 statističkih aktivnosti. Od ukupnog broja planiranih statističkih aktivnosti 168 (ili 80 odsto) će realizovati Uprava za statistiku, kao glavni nosilac i diseminator statističkih podataka, dok će 43 (ili 20 odsto) planirane aktivnosti realizovati drugi proizvođači zvanične statistike. Oblast zvanične statistike podijeljena je u četiri domena: Demografija i socijalne statistike (57 aktivnosti); Ekonomske statistike (75 aktivnosti); Sektorske statistike i Životna sredina i višedomenske statistike (8 aktivnosti). Predlog planiranih sredstava u budžetu Crne Gore radi realizacije Godišnjeg plana zvanične statistike za 2020. godinu iznosi 2,95 mil. eura.

Donijeta je Odluka o izradi Izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana i Urbanističkog projekta „Istorijsko jezgro” Cetinje. Cilj izmjena i dopuna DUP-a i UP-a je kvalitetno uređenje prostora u ambijentalnom, funkcionalnom i arhitektonskom smislu, kao i stvaranje planskih pretpostavki za realizaciju predviđenih sadržaja.

Vlada je usvojila Izvještaj o realizaciji Programa stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem za 2019/2020. godinu u kojem je navedeno da je broj prijavljenih mjesta u osmom ciklusu Programa veći u odnosu na prethodnih sedam ciklusa i da predstavlja rekordnu potražnju od 11.613 radnih mjesta od strane poslodavaca.

U raspravi je ocijenjeno da ovaj program očigledno daje povoljne mogućnosti mladim ljudima sa dovoljno potencijala te da je dobar rezultat povezan i sa dešavanjima na tržištu rada odnosno sa činjenicom da je u mandatu ove Vlade otvoreno oko 30.000 novih radnih mjesta. Novac uložen u ovaj Program daje efekte – zaključio je predsjednik Vlade.

Usvojena je Inovirana informacija o zaključenju Ugovora o izmjenama Okvirnog ugovora o zajmu, sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB), za realizaciju nastavka Projekta „Socijalno stanovanje za osobe s niskim primanjima – Projekat 1000+“ faza IV i prihvaćen predloženi tekst Ugovora. Trenutno je u toku realizacija treće faze Projekta, pri čemu je, do sada, stambeno pitanje riješilo 376 domaćinstava, odnosno oko 910 građana. Imajući u vidu da je Zakonom o budžetu Crne Gore za 2019. godinu predviđeno kreditno zaduženje u iznosu od 10 miliona eura za implementaciju Projekta 1.000 plus, sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope, razgovaralo se o mogućnosti nastavka Projekta, kroz fazu IV. Administrativn savjet CEB-a odobrio je podnijetu aplikaciju i dao saglasnost na Ugovor o izmjenama Okvirnog ugovora o zajmu.

Ukupna vrijednost nastavka Projekta procijenjena je na 20 miliona eura, od čega bi, kao i u slučaju prethodnih faza, 50 odsto bilo finansirano od strane Države, kroz kreditni aranžman sa CEB-om, 50 odsto od strane komercijalnih banaka i učešćem građana do 5 odsto vrijednosti nepokretnosti. Tokom realizacije treće faze Projekta, do sada su odobreni krediti u iznosu 18.530.967,38 eura, od čega sredstva iz kreditnog aranžmana iznose 9.778.657,59 eura, dok su komercijalne banke finansirale Projekat u iznosu od 8.752.309,79 eura.

Vlada je usvojila Informaciju o zaključenju Ugovora o kreditu i Ugovora o grantu, između Njemačke razvojne banke (KfW) i Vlade Crne Gore za Program energetske efikasnosti u javnim zgradama – faza III. Za realizaciju treće faze Programa obezbijeđen je kredit KfW banke u iznosu od 45 miliona eura. Takođe, obezbijeđen je i grant od strane Evropske komisije, preko Regionalnog fonda za energetsku efikasnost, kroz Western Balkan Investment Framework (WBIF) u iznosu od 4,79 miliona eura.

Usvojena je i Informacija o zaključenju Okvirnog ugovora o zajmu, sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB), za realizaciju Projekta „Predškolska infrastruktura u Crnoj Gori – 2“. Ukupna vrijednost Projekta je oko 15 miliona eura, od čega 10 miliona obezbjeđuje CEB kroz kreditna sredstva, dok preostali iznos obezbjeđuje Vlada Crne Gore. Ovim kreditnim aranžmanom predviđena je izgradnja 6 novih objekata, kao i potpuna rekonstrukcija sa proširenjem kapaciteta jednog objekata. Riječ je o 4 objekata u Glavnom gradu i tri objekta u sjevernom regionu, kapaciteta 1.675 djece.

Vlada je usvojila Informaciju o aktivnostima na realizaciji prioritetnih projekata iz oblasti poljoprivrede, za period jul – decembar 2019. godine, kao i Informaciju o aktivnostima u oblasti koncesija za korišćenje voda i šuma.

Usvojena je i Informacija o obezbjeđenju uslova za nastavak radova na desnom rukavcu rijeke Bojane. Radovi na uklanjanju materijala radi povećanja protočnosti korita otpočeli su u junu 2018. godine i do kraja 2018. godine izvađeno je oko 170.000 m³ materijala i pročišćeno korito u dužini od oko 2 km.

U 2019. godini radovi se izvode na ušću desnog rukavca i do sada je sa ušća izvađeno oko 120.000 m³ materijala i pročišćeno oko 500 m korita. Imajući u vidu posljedice procesa prirodne erozije plaža, dio izvađenog materijala iskorišćen je za osvježavanje plaže na Adi Bojani. Do sada je revitalizovana i proširena plaža u dužini od 600 metara, čime se dobilo oko 30 000 m² plaže, koja je tokom zadnjih 20 godina erodirala. S obzirom na to da je potrebno izvesti čišćenje desnog rukavca u dužini još oko 1.000 m, usvojen je zaključak kojim je obezbijeđeno dodatnih 300.000 eura za nastavak ovog posla.

Vlada je usvojila Informaciju o poziciji Crne Gore u vezi inicijative za usvajanje Zajedničke deklaracije i Akcionog plana za ubrzavanje implementacije četiri slobode EU na Zapadnom Balkanu. Ukazano je da su dobrosusjedski odnosi u temelju crnogorske politike te da naša zemlja u skladu sa tim opredjeljenjem snažno podržava Berlinski proces i sve druge regionalne inicijative kao nadopunu evropskih integracija. Naša zemlja uspješno sudjeluje i u drugim brojnim regionalnim inicijativama sa istim ili sličnim ciljevima i bez izuzetka izvršava obaveze preuzete u Trstu potpisivanjem Agende o regionalnom povezivanju.

Crna Gora će se i prema ovoj inicijativi opredjeljivati u skladu sa svojom evropskom agendom i obavezama koje je preuzela u vezi sa tim. Evropska agenda nema alternativu, a sve druge inicijative su dobrodošle ako dodatno pospješuju ostvarenja ovog cilja.

U okviru kadrovskih pitanja na dužnosti direktorâ Uprave za zaštitu kulturnih dobara i Uprave za saobraćaj imenovani su Božidar Božović i Savo Parača, dosadašnji v.d. direktora ovih uprava.