Pošto nije bilo moguće postići dogovor, Vasilije Čarapić je zatražio pauzu, nakon čega je predsjednik Odbora Vladislav Bojović saopštio da će se o ovoj tački raspravljati nakon praznika.

Na početku sjednice Odbora usvojena je tačka dnevnog reda po kojem će se birati zamjenik i predsjednika ovog Odbora i predložen je poslanik Zoran Mikić iz URA-e. Do sada, tu dužnost obavljao je Nikola Zirojević iz SD-a, koji će ubuduće obavljati poziciju potpredsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu.

Nikolić: Da je živ Živko Nikolić snimio bi novi film, Vlada u brojnim strancima vidjela sinonim za zaradu

Poslanik DPS-a Andrija Nikolić ukazao je na to kako vlast pogrešne ljude optužuje za krivično djelo, a da se na kraju ispostavi suprotno.

“Da je živ Živko Nikolić snimio bi novi film. Vlada po običaju kasni, i u ovoj situaciji bismo izbjegli incidente da smo imali ozbiljniju migracionu politiku, da smo imali rigoroznije kriterijume u puštanju ljudi u zemlju, pogotovo one sa dosijejima. Siguran sam da je Vlada u brojnim strancima vidjela sinonim za zaradu, imamo strukturni problem jer nam fali ljudi koji će se izbiljno uhvatiti sa problemom”, reako je Nikolić.

Vršilac dužnosti direktora Direktorata za građanska stanja i lične isprave Dragan Dašić u svom izlaganju na Odboru pojasnio je da novi zakon predviđa značajno ograničavanje produženje boravka stranim državljanima, koji bi morali da imaju aktivne firme, redovno plaćen porez, da zaposle makar jednog crnogorskog državljanina na puno radno vrijeme.

“Treba zaključivati bilateralne sporazume sa Indijiom, Filipinima pokazao se dobro i Uzbekistan. To su ljudi koji odrade posao i vrate se kući, i mislim da su oni prijeko potrebni privredi Crne Gore. Druga varijanta je kao u Hrvatskoj, kada nije sklapan bilateralni sporazum sa drugim zemljama, već su stranci preko konzularnog predstavništva mogli da podnose zahtjev za prijavu boravka, dobiju vizu, odrade posao i vrate se nazad”, istakao je Dašić.

Dešić je dalje istakao da Crna Gora gubi državljane.

“To su nam drugovi, kumovi, prijatelji, braća. Očigledno se mi odričemo naših državljana, znam da političare i vas poslanike interesuje prebivalište i birački spisak, ali mislim da treba da gledamo nešto što je zajednički interes ove države, a to je da ima što više Crnogoraca, da je što više ljudi koji imaju crnogorsko državljanstvo”, naglasio je on.

Dašić je naglasio i kako nas nema 620.000, već da je prilikom zamjene ličnih karata bilo nešto više od 500.000 građana.

Govoreći o broju stranaca u Crnoj Gori, do 22.oktobra tekuće godine u Crnoj Gori registrovano je 97.995 stranaca.

“Od čega je 29.664 na stalnom i 68.331 na privremenom boravku. To je nekih 15 odsto u odnosu na broj građana Crne Gore”, istakao je Dašić.

On je dao uporedne podatke broja stranaca u zemljama regiona, i rekao da  Hrvatska ima pet odsto, Srbija  jedan i po, Albanija jedan, BiH 0,8 odsto u odnosu na broj stanovnika.

Na Odboru je prihvaćen Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima.

Članovi skupštinskog Odbora za politički sistem, prasovuđe i upravu danas raspravljaju i o izmjenama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović – Njegoš, čiji su predlagači Miloš Pižurica i Gordan Stojović iz Evrope sad. 

Pižurica je kazao kako porodica Petrović – Njegoš vraća državi plac od 5.000 kvadrata na Cetinju, koji im je pripao nakon usvajanja zakona 2011. godine.

“To govori da dinastija ne traži imovinske privilegije, već pravno uređene i dostojanstvene odnose sa državom”, rekao je on.

Jovan Vučurović iz NSD-a kazao je kako se ušlo u politiku i ideologiju, pa se ne mogu saglasiti povodom nekih detalja.

“Što se mene tiče, najbolje bi bilo da svi amandmanski izbrišemo iz člana jedan ovaj dio o tome da je dinastija detronizovana protivno Ustavu aktom nasilne aneksije države iz 1918. Ako bismo uklonili ovaj dio, mislim da bi tako mogli doći do saglasja vezano ne samo povodom ovih izmjena, već i možda do nekog određenog pomirenja”, rekao je Vučurović.

Poslanik DPS Andrija Nikolić u svom obražanju navodi: “Ne mogu da se otmem utisku da ste tako banalno izašli iz svog proklamovanog javnog diskursa pa nam ponudili teme koje liče na pokušaj istorijskog revizionizma. Da li bilo ko u ovoj sali ili od građana vjeruje da ste vi kandidovali Prijedlog zakona da bi ste popravili pleonazam, te da navodno nije riječ o nasilnoj aneksiji nego da je riječ o aneksiji i da je to jedno isto”. 

Poslanik Miloš Pižurica je tokom izlaganja kazao kako je ondašnji potpredsjednik DPS-a Filip Vujanović 2011. godine govorio kako formulacija o nasilnoj aneksiji podriva ono što je Crna Gora dobila refernedumom 2006, te da ne zna zašto se ta odredba našla u zakonu jer ne misli da to ima suštinski smisao.

“Da li je Filip Vujanović bio četničko-bjelaški predsjednik? Jer, tako ste na svom sajtu mene okarakterisali”, upitao je on Nikolića.

Nikolić mu je direktno odgovorio da “Vujanović nije bio četničko-bjelaški predsjednik”.

Potom se javio Vučurović, koji je kazao kako ga je današnja diskusija dodatno uvjerila da treba biti izbrisan dio člana jedan.

“Očigledno nam je Ranko Krivokapić dosta toga podmetnuo, od Ustava iz 2007. do ovog Zakona i one spomen-ploče u Mornju. To je njegova igra”, konstatovao je on.

Nikola Rovčanin (Demokrate) kaže kako smatra da je cilj izmjena Zakona novi vid unapređenja i uvažavanja potomaka dinastije Petrović – Njegoš.

“Podržavam da iz teksta bude uklonjena odredba o nasilnoj aneksiji”, rekao je on.

Poslanik PES Vasilije Ćarapić predložio je da se po ovom pitanju ne izjašnjavaju danas.

„Da se danas ne izjašnjavamo“, rekao je Vasilije Čarapić i zatražio pauzu. 

Data je pauza i sjednica će biti nastavljena, dok je predsjedavajući Vladislav Bojović kazao da će se ovoj tački odlučivati vjerovatno nakon praznika.

Sjednicu možete pratiti na linku ispod: