Video
Poslanici Skupštine Crne Gore raspravljali su večeras o takozvanom antimafija zakonu, odnosno o Predlogu zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom. Ministar pravde Bojan Božović kazao je da je siguran da će ovaj zakon izazvati veliku pažnju, ali da je najvažnije da ima svoje mehanizme za kontrolu od zloupotreba. Dok iz parlamentarne većine podržavaju predlog zakona, iz opozicije strahuju da će se primjenjivati selektivno i da neće dati željene rezultate.
Najznačajnije novine polaze iz nedovoljne usklađenosti aktuelnog zakona sa realnim potrebama.
“Za krivična djela kriminalno udruživanje i stvaranje kriminalne organizacije uvodi se posebna mogućnost trajnog oduzimanja imovine prije pravosnažne presude. Ovaj postupak može se pokrenuti tek kada je donešeno rješenje kojim se potvrđuje optužnica, odnosno kada je u skraćenom postupku zakazan glavni pretres”, kazao je ministar.
Objašnjava da se time obezbjeđuje da postupak ne počiva na proizvoljnoj sumnji već na krivičnom predmetu koji je već prošao odgovarajuću sudsku kontrolu. Istakao je da ovaj zakon ima zeleno svjetlo Evropske komisije i prošao je sve faze komunikacije sa EK.
“Činjenica je da zakon ima mehanizme za kontrolu od zlopupotreba koje jesu s pravom upućivane prema nama kao moguća opasnost”, rekao je ministar.
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj kazao je da smatra da je riječ o dobrom rješenju u korist nedužnih i u korist države.
Poslanica PES-a Jelena Nedović kazala je da je raniji zakon omogućavao osumnjičenim funkcionerima da odbrane imovinu stečenu na nezakonit način. Međutim, kazala je da je vlast tužilaštvu ispunila sve uslove, ali da ne mogu raditi za njih.
“Ova vlast stvara nezavisne i samostalne institucije koje će sjutra da apsolutno odole bilo kakvom političkom pritisku koji ne smije da se dešava”, rekla je ona.
Ističe da ovaj zakon omogućava sve mehanizme za oduzimanje imovine stečene kriminalom.
“Svjedoci smo da se u ovoj državi toliko ljudi obogatilo dok je narod gladovao… Od plata se to nije moglo… Očekivanja su da tužilaštvo da sa ovim zakonom radi svoj posao. Narod je željan pravde”, istakla je ona.
Poslanik DPS-a Oskar Huter kazao je da je saglasan sa koleginicom da primjena zakona ne treba da bude selektivna i da treba da se krene od “glave”.
“Glava ove države je premijer Milojko Spajić. Pa ja Vas pitam da li čovjek koji ima obavezu prema drugoj državi može da bude ministar finansija, da li može biti premijer? Da li zakon važi jednako za Spajića i za svakog drugog? Takođe Vas pitam da li je srazmjerno bogatstvo koje ima danas i da li je srazmjerno broju radnih dana koje je ostvario u Crnoj Gori i njegovoj plati”, pitao je Huter.
Nedović je odgovorila da je Spajić ušao u politiku sa novcem koji je zaradio i prije.
“Svi znamo gdje je radio, u kojim državama, na kojim pozicijama i vjerujem ne za platu manju od 10 hiljada eura i plata koju sada ima je manja od onoga što je imao. Poznajući premijera znam da se 2020. godine vratio kao osoba koja je željela da pomogne ovoj državi”, rekla je ona i dodala da mi danas imamo stabilne finansije.
Poslanik DPS-a Ivan Vuković problematizuje to što je pravo svojine ustavna kategorija i da Ustav nalaže da niko ne može biti lišen prava svojine osim ako je to državni interes i uz adekvatnu nadoknadu.
“Ovaj princip se efektivno suspenduje”, kazao je on.
Drugi problem, po njegovom mišljenju je pretpostavka nevinosti.
“Pretpostavka nevinosti se u suštini pretvara u pretpostavku krivice”, istakao je poslanik.
Ministar Božović je odgovorio da sve sudske instance mogu da ispituju da li je sporna imovina stečena organizovanim kriminalom.
“Zakon je podložan izmjenama, dopunama, a nemamo problem da sva otvorena pitanja sa EK podijelimo sa vama. Nemam iluziju da će se u jednom momentu država ogriješiti o neka lica, ali to su izuzeci bez čega ne može funkcionisati ni jedan sistem”, odgovorio je ministar.
Poslanica PES-a Branka Marković kazala je da će ovim zakonom biti spriječeno da imovina putuje sa računa na račun, a da kada pravda stigne nema šta da se ispita. Istakla je da se sada očekuju rezultati tužilaštva, a ne predstava.
Poslanik DNP-a Vladislav Bojović kazao je da će DNP podržati Predlog zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom. On je istakao da se dugo čekalo da ovaj predlog dođe na red u Skupšzimo, a da je tek sada došao kao dio predizborne kampanje. Rekao je da strukture u sudstvu i tužilaštvu nijesu formirane te da nema očekivanje da će se zakon primjenjivati neselektivno.
“Ova vlada je ojačala poziciju VDT-a umjesto da uspostavi mehanizam za kontrolu. Uradila je sve što je mogla da onemogući primjenu ovog zakona”, rekao je Bojović.
Aleksandra Vuković Kuč, poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) je rekla da je najspornija novina trajno oduzimanje imovine prije pravosnažne presude.
“Svaka država ima pravo da sumnja, ali isto tako sud ima pravo da iznese dokaze i presudi… Je li ovim zakonom optužnica postala presuda?”, pitala je.
Ministar pravde Bojan Božović je poručio da “optužnica nije presuda jer se vode dva postupka”.
“Kad imamo potvrđenu optužnicu, onda se dobija prilika da se organizovanim kriminalnim grupama provjeri da li je imovina nezakonito stečena”, objasnio je.
Vuković Kuč je pitala Božovića “zar ne bi trebalo da on smijeni Mandića zbog saučešća povodom smrti Ratka Mladića”.
Jelenka Andrić (PES) je rekla da zakonsko rješenje koje je predložilo Ministarstvo pravde “predviđa djela, a ne riječi”.
Zoran Mikić, poslanik Građanskog pokreta (GP) URA je poručio većini “dobrodošli na politiku GP URA”.
“Meni je žao što slično rješenje nije predloženo u februaru 2023. kad ga je predložila 43. Vlada ili zašto nije usvojeno u aprilu 2024. kada ga je predložio klub poslanika GP URA. Imali bi dovoljno vremena da počnemo primjenjivati rješenja u praksi, da vidimo eventualne manjkavosti i da ih u hodu ispravljamo. Umjesto toga, izgubili smo posljednje tri godine koristeći postojeće zakonsko rješenje koje očigledno ne daje one efekte koje građani očekuju i koje daju rezultate”, saopštio je.
Kako je dodao, opozicija nema zašto da strahuje, ali i da misli da rješenje nije dovoljno efikasno “da donese milione eura državi” kako očekuje vlast.
“Imam obavezu večeras da spomenem neka imena koja su radila na ovom rješenja – od 42. Vlade na ovamo: to su gospodin Boris Marić, bivši generalni sekretar Vlade, to je g. Ivo Šoć, savjetnik premijera za pravna pitanja i to je, poštovani građani, kao pravni konsultant sadašnji vrhovni državni tužilac Milorad Marković”, kazao je Mikić.
Andrija Nikolić, poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) je rekao da “sve što je nelegalno oduzeto građanima, treba da se vrati”.
“Vi ste ovdje raširili krake ingerenciji koja vam pripada. Ne Vi, govorim o sistemu”, istakao je Nikolić.
Kako je dodao, ne dokazuje pojedinac, već država i sud nezavisnost.
Ministar pravde Bojan Božović je rekao da je bilo slučajeva kao što je slučaj porodice Krstović, ali da je na njima da nalaze načine da ih bude što manje.
Budimir Krstović i njegova kćerka Marina pravosnažno su u aprilu 2024. godine oslobođeni optužbi za šverc više od tone kokaina.
Krajem avgusta 2021. godine, policija je u magacinu Krstovića u Zeti zaplijenila oko 1.200 kilograma droge, sakrivene među paketima banana.
Poslanik DPS-a Danijel Živković rekao je da njegova partija neće podržati Predlog zakona jer ne vjeruju institucijama.
“Preispitajte svačiju imovinu, ali samo u procedurama koje obezbjeđuju pravnu sigurnost. Nemojmo da dovodimo sebe u poziciju da oduzmemo imovinu senzacionalno, pa poslije 4,5,10 godina država mora da plati štetu”, rekao je on.
Preporučeno
Istakao je da ne očekuje mnogo od ovog zakona, jer su finansijske istrage najkomleksnije.
