Poslanici su večeras izglasali rebalans budžeta, kao i set zakona predviđenih Fiskalnom strategijom na osnovu kojih bi od oktobra građani trebalo da prime veće zarade na račun umanjenja doprinosa za PIO, te kojima će se obezbijediti dodatni prihodi na račun toga.

Ministar finansija Novica Vuković je objasnio da ovaj rebalans tretira uvećanje zarada za prosvjetu, nedostajuća sredstva za subvencije poslodavcima koji upošljavaju lica sa invaliditetom, za kamate, adaptaciju skladišta za rezerve nafte i isplatu potraživanja za bivše radnike ,,Radoja Dakića“ te uključuje i raspodjelu sredstava za nove resore. Naglasio je da kapitalni budžet nije smanjen, već da su tri miliona eura preusmjerena Ministarstvu odbrane zbog obaveza prema NATO.

Poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su, nakon cjelodnevne rasprave, set ekonomskih zakona koji su potrebni za primjenu Programa Evropa sad.

Raspravljalo se o 10 zakonskih rješenja potrebnih za primjenu Programa Evropa sad 2.

Poslanici su usvojiliPredlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu Crne Gore za 2024. godinu, Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dodatu vrijednost, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, Predlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama.

Takođe, usvojen je i Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjeni Zakona o visokom obrazovanju, Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem, Predlog zakona o otpisu kamate na dospjele poreske obaveze.

Amandman GP URA, kao ni amandman poslanika SD-a na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanju nijesu prihvaćeni, ali je sa 47 glasova Predlog zakona usvojen, kao i Predlog zakona o otpisu kamata na dospjele obaveze.

Skupština nastavlja rad u ponedjeljak 12. septembra.

U završnoj riječi tokom skupštinskog zasijedanja ministar finansija Novica Vuković rekao je da je da je kapitalizacija budžeta u ovoj godini veća za 60 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Vuković se osvrnuo i na ocjenu kreditnog rejtinga agencije Standard&Poor's u kontekstu trenda rasta. On je potvrdio da je Crna Gora i ranije imala ocjenu „B+“.

Camaj: Nijesam ekonomista ni po profesiji, a ni u životu, ali ne vidim kako je opala kupovna moć građana

Potpredsjednik Skupštine Nikolla Camaj najavio je da će Albanski forum podržati set zakona o kojima se raspravlja, ocijenivši da ne razumije logiku onoga što u posljednje vrijeme čuje – da će povećanje plata uticati na smanjenje penzija.

Camaj je rekao da nije ekonomista po profesiji, a nije „ni neki ekonomista u životu“, već da je profesor koji dugo radi u gimnaziji sa sposobnošću da prati diskusije kao da će ih ocjenjivati, pa mu nijesu promakle konstatacije o padu standarda pri činjenici da rastu primanja.

„Čujem da je kupovna moć opala time što je nešto što je koštalo 10 eura sada 20 eura, ali istovremeno onih 10 eura kao osnov primanja je postalo 30 eura. Dodajmo tome i smanjenje marži od danas za stotine artikala. Čudna neka logika da kupovna moć građana opada sad“, ocijenio je on.

Bogdanović: Ko se kome dopada vidjećemo na Dan zaljubljenih, Anđušić: Kako sa Spajićem ozbiljno polemisati?

Cijene trobe široke potrošnje bile su tema o kojoj su u nastavku sjednice govorili poslanik DPS-a Nikola Rakočević i poslanik PES-a Miodrag Laković. Nakon kritika aktuelnog stanja koje je Rakočević za većinu građana s finansijskog aspekta ocijenio kao otežano, Laković se osvrnuo na povećanje kreditnog rejtinga, naglasivši da je u pitanju uspjeh aktuelne vlade.

Rakočević je naveo da se rejting neke zemlje najjasnije vidi kroz kamatne stope koje im opredjeljuje kreditor. 

“Od vas tražimo da poslušate malo struku. Ne nas poslanike, nego Evropsku komisiju, Centralnu banku, MMF, Privrednu komoru… Naravno da je kreditno potencijal jedne države ogledalo njenog finansijskog i ekonomskog stanja”, ističući da svaka finansijska institucija kada daje kredit gleda profil ponecijalnog korisnika kredita i na osovu toga određuje kreditne uslove. 

“Kad su to sve pogledali Crnoj Gori su kamatnu stopu od 10 odsto. Eto to je crnogorska ekonomija. Samo prije četiri godine taj procenat je bio 2,5 odsto”, naglasio je Rakočević zatraživši od Vlade da u donošenju finansijskih odluka bude inkluzivnija. 

Poslanik PES-a Dražen Petrić je povečanje kreditnog rejtinga sa ocjene “B” na “B+” koju je dala bonitetna agencija Standard&Poor's protumačio kao postojanje povjerenja ne samo u fiskalnu odgovornost, već i u vladavinu prava u Crnoj Gori, koja je, kako je ocijenio, “u napretku”.

Mugoša: Konsultantske usluge 34 miliona eura, ugovori o djelu probili 21 milion

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša ocijenio je da se ne radi o tehničkim izmjenama i dopunama, nego suštinskim iz prostog razloga što u ovom predlogu nema ni „r“ od reforme državne uprave.

„Nema ni ‘p’ od podrške konkurentnosti, nego se radi o tome da je trebalo uklopiti određene cifre zbog promjene uredbe o načinu rada, jer sad imamo čuvenu Vladu, o kojoj se u Evropi priča, sa 32 člana, i trebalo je to ne pomiriti nego podmiriti. Čuo sam ovdje da nijesu veliki troškovi te nove vlade – pa ni ne mogu biti jer je to posljednji kvartal ove godine, vidjećemo kako će to biti sljedeće, jer ni nemaju vremena da zaposle 54 državna sekretara, sedam potpredjednika po pet savjetnika, pa nove šefove kabineta, pa nove sekretare ministarstava i tako dalje“, precizirao je Mugoša.

On se osvrnuo na informaciju o povećanju prihoda za 54,5 miliona eura i povećanje rashoda u iznosu od 57 miliona.

„Nažalost, i ove godine ćemo biti izvan kriterijuma iz Mastrihta i, ako pogledamo Fiskalnu strategiju, tako će biti i u naredne tri godine. Stavke koje su meni zanimljive i koje govore da mi ne odustajemo od rasta nemandatornijh troškova, a stalno pričamo da se racionalno ponašamo, su rashodi za usluge koji su porasli sa 73,4 na 76,7 miliona eura – dakle tri miliona, od toga dva miliona na konsultantske usluge koje su došle na 34 miliona u toku godine, dodao je on, ističući da nije sporan dio koji se odnosi na EU projekte, ali da se uvidom i izvještaj DRI vidi da neke usluge iz te stavke imaju diskutabilno utemeljenje u zakonu i služe za određenu vrstu zapošjavanja.

Problematičnom stavkom Mugoša smatra i onu koja se odnosi na troškove realizacije ugovora o djelu.

„Pored toga što se drastično zapošljava broj zaposlenih u državnoj administraciji, sa osam ili devet miliona prije par godina nije bilo dovoljno 20 miliona, već je rebalansom predviđeno više od 21 milion eura“, istakao je on, navodeći da se iz izvještaja DRI može vijdeti da veliki broj tih ugovora nije u skladu sa zakonima.

Poslanik građanskog pokreta URA Dritan Abazović osvrnuo se na problem prezaduženosti Crnee Gore, poredeći raniji i period aktuelne vlade, podsjećajući da je DPS zadužio javne finansije, kako je rekao „nešto više od tri milijarde za 14 godina“.

„Milojko Spajić nas je zadužio blizu dvije milijarde za nepune dvije godine“, naglasio je Abazović, najavljujući da će dug rasti.

On je podjsetio da je ranije upozoravao da će se Vlada zadužiti dodatnih milijardu eura, ali da to u želji da se formira nova vlada nije uzeto u obzir.

„Opet ista ekipa iz Bosne i Hercegovine i Njemačke, 750 miliona eura obveznice i ljudi iz Ministarstva finansija koji pitaju ‘kakve mi veze imamo’. Vi ništa. Vi tehnički sprovodite dogovore koje neko drugi napravi. Isto kao i za brodove“, naglasio je Abazović.

On je istakao da zbog ovoga nikakve zamjerke prema Ministarstvu finansija ne idu, ali je ukazao na problem saopštavanja informacije o suficitu.

„Pričate o sufiicitima – kakav suficit kad se uzelo milijardu eura duga“, upitao je Abazović.

Pauza nakon rasprave Rakočevića i Popović 

Potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović odredila je pauzu, nakon rasprave sa poslanikom DPS-a Nikolom Rakočevićem.

“Ja mislim da ste vi danima nervozni, imate i razloga. Ovo nije vaša kuća nego građana Crne Gore. Što se nas tiče ministar Krapović i bilo ko iz Vlade može da govori, zato smo tražili da odluka Vlade bude na dnevnom redu pa ste od te rasprave pobjegli”, kazao je Rakočević, poručivši da Krapovića Vlada nije ovlastila da govori o aktu na dnevnom redu. 

Organizovao je pres danas, dobacio je Dritan Abazović iz URE. 

“Da li mislite da je u redu da Krapović dođe na raspravu o budžetu zato što je osjetio potrebu”, rekao je Rakočević.

Popović mu je rekla da će mu ugasiti mikrofon.

Upalite mi mikrofon da završim rečenicu, rekao je Rakočević. 

“Nemojte da vičete, dajem pauzu”, kazala je ona i rekla da joj Rakočević prijeti. 

Vuković: Rashodi uvećani 56,7 miliona, rast deficita 1,6 miliona

Govoreći tokom skupštinskog zasijedanja o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu ministar finansija Novica Vuković podijelio je informaciju da su izvršene korekcije Uredbe o načinu rada državne uprave, podsjetivši da se u tom kontekstu sprovodi korekcija izdataka kojom se umanjuju izdaci koji se odnose na ministarstva kojima su oduzete nadležnosti, dok se novim ministarstvima koja su preuzela nadležnosti od postojećih prenešena samo sredstva koja su preostala neutrošena.

Prema njegovim riječima rast prihoda iznad plana uslovio je potrebe revidiranja procjene postavljenih ovogodišnjih zakona o budžetu.

„Prema revidiranim procjenama predloženim rebalansom budžeta ukupni prihodi u odnosu na inicijalni Zakon o budžetu veći su za 55,4 miliona eura. Naime, izvršena je revizija procjene ostvarenja naplate prihoda u budžetu u 2024. godini u odnosu na porez na dobit pravnih lica, čija je naplata premašila godišnji plan već u aprilu, kao i doprinosa na zarade shodno umanjenju stope doprinosa na PIO sa ukupno 20,5 na 10 procenata, što predstavlja umanjenje za 20 miliona u odnosu na prvobitno planiranje“, naglasio je Vuković.

Sa druge strane, kako je dodao, kategorije donacija, uvećane su za 15 miliona eura u odnosu na prvobitni plan kao rezultat plana rasta za zemlje Zapadnog balkana.

„Kada je riječ o rashodnoj strani budžeta, rashodi su uvećani u iznosu od 56,7 miliona eura, od toga dominantno za uvećanje zarada u iznosu od 20,8 miliona, od čega dominantno za oblast prosvjete, u skladu sa granskim kolektivnim ugovorom. Obezbjeđivanje nedostajućih sredstava za isplate subvencija poslodavcima koji upošljavaju lica sa invaliditetom 14 miliona, nedostostajućih sredstava za kamate 10,3 miliona i nedostajućih sredstava u iznosu od 10 miliona po osnovu nslijeđenih obaveza u sudskom postupku prema bivšim zaposlenima ‘Radoja Dakića’, koja su obezbijeđena u okviru tekuće budžetske rezerve“, istakao je on.

Vuković je dodao da planirani deficit iznosi 237 miliona ili 3,26 procenata procijenjenog BDP-a.

„U odnosu na prvobitni plan deficit je viši za 1,6 miliona, dok je u odnosu na BDP, uslijed revidirane procjene BDP-a, niži za 0,09% BDP-a“, precizirao je ministar finansija.

Poslanici prethodno raspravljali o povećanju PDV-a na knjige i “mirna vina”

Poslanici Skupštine Crne Gore nastavili su danas VII vanredno zasijedanje raspravom o setu ekonomskih zakona koji su potrebni za primjenu Programa Evropa sad 2.

Poslanica DPS-a Aleksandra Despotović posebno se osvrnula na povećanje akcize na „mirna vina“ sa sedam na 15 odsto.

„Ovim akcizama ste krenuli u urušavanje još jednog brenda Crne Gore – vina vranca. Nakon urušavanja brenda Montenegro Airlinesa, sada urušavate razvojnu granu koja je uspjela da povuče najviše sredstava iz fondova EU i stavi Crnu Goru na mapu vinskih destinacija“, istakla je Despotović.

Ona je naglasila da je, kada je 2010. definisana ova stopa, cilj bio da Crna Gora bude konkurentna u pregovorima sa EU kako bi postigla propisane kvote – u skladu sa sporazumom sa CEFTA-om.

„Oglušili ste se o Plantaže, koje sada imaju trošak od milion eura, oglušili ste se o male proizvođače koji su gurnuti u sivu zonu i koji su se obratili Centralnoj Banci Crne Gore za pomoć. Vino vranac je crnogorski brend“, naglasila je Despotović.

Ona je podsjetila predstavnike Ministarstva finansija da su u dokumentu naveli da vino ima štetnost po zdravlje.

„Veću štetnost ima površnost u radu ovakvog dokumenta. Nemojte da ovo ide iz Crne Gore, nebitno je što ste vi vlast, meni nije u interesu da država Crna Gora ima ovakve predloge zakona i da nam se neko smije što nijesmo u stanju da napravimo jedan dokument“, poručila je Despotović.

Poslanik URA-e Miloš Konatar je, govoreći o parlamentarnoj većini, istakao da „ovi ljudi glasaju da cijene knjiga budu veće“.

„To je simbolički je to važno. Pred nama je danas predlog da se stopa PDV-a na knjige poveća sa sedam na 15 odsto. Tu je i povećanje akciza. Sve ovo za građane znači povećanje cijena“, rekao je Konatar, istučući da su građani opet prevareni.

On je podsjetio na premijerova obećanja s početka godine da neće biti povećanja stope PDV-a, već samo kozmetičkih promjena.

„Te ‘kozmetičke promjene’ znače da se više nego duplo povećava povećava PDV na knjige, ulaznice, usluge služenja hrane i pića. Ovo je samo jedna prevara u nizu. Jedan od najvažnijih poreza u svakom društvu je PDV. Kad su vam kazali da će ovo biti ‘besplatno’, da Evropa sad neće koštati – ona košta i to je ono što ćete plaćati više“, naglasio je on.

Konatar se osvrnuo i na to da će povećanje akcize na vino direktno pogoditi proizvođače.

„Mi umjesto da pomognemo malim proizvođačima – mi im namećemo dodatne obaveze. Ne govorim to ja kao poslanik, već to kažu udruženja proizvođača, Privredna komora i drugi“, zaključio je Konatar.

On je u prethodnom dijelu zasijedanja ocijenio da će „paf-paf premijer“ prevariti građane kada je riječ o nastavku gradnje auto-puta.

„Ima li ikoga više u Crnoj Gori, liše ovih ljudi koji sjede lijevo od mene, da vjeruje gospodinu Spajiću“, upitao je Konatar.

Na to se nadovezao poslanik DPS-a Mihailo Anđušić, koji je ocijenio da Spajiću ne vjeruju ni sve njegove partijske kolege.

„U Ministarstvu finansija ima ljudi koji se ozbiljno bave kapitalnim investicijama, ali oni su nemoćni da realizuju te planove, jer nemaju sredstava. Taj novac su potrošila državna preduzeća, rekonsztrukcija Vlade i državna administracija“, poručio je Anđušić.

Poslanik DPS-a Nikola Rakočević rekao je da je „sve počelo sa kalkulatorom“, a da je u međuvremenu kalkulator nestao i da obećanje koje je dato nije ispunjeno.

On je podsjetio da je ranije bilo upozorenja da će za potrebe ispunjenja tog obećanja biti potrebno novo zaduživanje i povećanje nameta.

„Vi nijeste ispunili obećanje, a uvodite ove namete. Imamo ozbiljan problem sa onim što je vaša ekonomska politika. Danas govorimo o povećanju akcize za proizvođače vina, kao i za izdavače knjiga, ulaznice za koncerte… Vi nemate preciznu kalkulaciju koliko novca će država prihodovati od ovog povećanja“, naglasio je on, podsjetivši da razlog tome nije samo administrativno povećanje zarada, već i, kako je rekao, nevjerovatan rast povećanja tekuće potrošnje koja je iznosila milijardu eura.

Rakočević je naglasio da u Fiskalnoj strategiji 2024-2027 stoji da će državni dug sa 4,5 milijardi koliko iznosi 2024. dug dospjeti na 5,5 milijardi u 2027. godini.

„Novi porezi, nova povećanja, slabiji životni standard, uz ekonomski populizam kojim se servira da građanima da će biti bolje. Biće bolje – ali vama“, poručio je Rakoćević.

Poslanik NSD Velimir Đoković rekao je da će njegova partija dati podršku ovom zakonu.

Prethodno je poslanik Demokrata Nikola Rovčanin ocijenio potpuno prirodnim da država obezbjeđuje sebi prihode, ali da, kako ocjenjuje, danas vidimo da „država mnogo više daje građanima“ mnogo više nego što je to bio slučaj ranije, podsjećajući na ranije namete i povećanje PDV-a, kojim se, kako je ocijenio, „vodilo računa o državnom aparatu“.

„Danas vidimo trostruko veća primanja u zaradama i penzijama“, isakao je Rovčanin.

On je poredeći naplatu PDV-a i akciza da istakao da je do sada naplaćeno više u ovoj godini nego u cijeloj 2020.

„Klub poslanika demokratske Crne Gore će podržati ova rješenja“, najavio je Rovčanin.

Poslanica DPS-a Zoja Bojanić-Lalović je osvrćući se na predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dodatu vrijednost kojim je predviđeno povećanje stope PDV-a na knjige sa sedam na 15 odsto istakla da bi takva mjera znatno naštetila kulturnom razvoju, poručivši da se za razvoj i obrazovanje mladih ne koriste samo udžbenici, već i vanudžbenička literatura.

“Udžbenik je samo jedan instrument u nastavnom procesu, tako da ne možemo se samo braniti tim da nam je PDV na udžbenike sadam posto, a sve ostalo 15 posto. Meni je jasno da populistička vlast mora pribjegavati nekim populističkim rješenjima. Meni je jasno da populistička vlast mora pribjegavati nekim brzim rješenjima, između ostalog i punjenjem budžeta kroz povećanje poreza, ali na ovaj način ne smijemo udarati na onbo što dugoročno urušava kulturu Crne Gore”, poručila je Bojanić-Lalović.

Opozicija o povećanju cijena, PES o povećanju minimalca

Poslanik DPS-a Nikola Milović ocijenio je da je da će povećanje plaća i penzija građani Crne Gore osjetiti kroz povećanje PDV-a, povećanje akciza, poskupljenje proizvoda, koje će anulirati povećanje plata.

“Vlada je odlučila da bez ijedne komparativne analize poveća stopu PDV-a u ukupnom iznosu od 115 odsto”, istakao je Milović, podsjećajući da prihodi od turizma čine oko 80 odsto, a od hrane i pića u ugostiteljstvu oko 20 odsto.

Milović je istakao da ne bi bilo problem naplatiti sve po postojećim cijenama da imamo uređenu infrastrukturu.

“Imamo izuzetno lošu infrastrukturu, veoma slabu avio-dostupnost i saobraćajni kolaps, a uprkos svemu tome iduće godine bićemo još skuplja destinacija”, naglasio je on.

Milović je podsjetio na pogubne efekte gašenja Montenegro Airlinesa nakon kojeg nijesmo dobili bolju kompaniju, nego onu koja ima jedan avion sa motorom koji još otplaćujemo i jedan iznajmljeni.

“Nemamo let do Brisela, a hvalimo se IBAR-om”, poručio je Milović.

Na dnevnom redu su Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu Crne Gore za 2024. godinu; Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dodatu vrijednost; Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša nadovezao se na priču o lošoj turističkoj infrastrukturi.

„Pogledajte nam avio-dostupnost! Kako smo u ‘oslobođenoj’ Crnoj Gori oslobodili aerodrome od destinacija“, istakao je Mugoša.

On je podsjetio da nerazvijene zemlje pune budžet iz PDV-a

„Svođenje budžeta na PDV govori o našoj nerazvijenosti. U razvijenim zemljama raste porez na dohodak i porez na dobit, a kod nas PDV, koji je činio trećinu izvornih prihoda, sad postaje polovina. On jeste najlakše naplativ, ali to je porez na potrošnju, koji najviše pogađa one koji nemaju. Kada se oslanjamo na PDV država se raduje inflaciji, podjsećajući da je kreditna zaduženost građana dostigna rekordni nivo“, istakao je Mugoša.

Na početku sjednice ministar finansija Novica Vuković iznio je dopunsko obrazloženje.

Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore Dejan Đurović ocijenio je da je situacija sa poreskim dughom obavezujuća za Vladu Crne Gore. 

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša poručio je da će se oporezivanjem klađenja i igara na sreću spriječiti uzrok, a ne posljedica.

Poslanica PES-a Branka Marković podjetila je na povećanje minimalne zarade koje se dogodilo kroz programe Evropa sad 1 i Evropa sad 2, dodavši da je stanje Fonda PIO, kako je rekla “stabilno”.

Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić istakao je da se u kreiranje zakona ušlo paušalno, bez temeljne pripreme i jasne procjene kako će mjere koje su njima propisane uticati na privredu.

Poslanik Demokrata Momčilo Leković rekao je da u Crnoj Gori ima 1019 kladionica i da broj patoloških kockara raste.

Ministar Vuković rekao je da će Zakon o oporezivanju igara na sreću i Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica pratiti jedan drugi.

Sjednicu možete pratiti na ovom videu.