(UŽIVO) SKUPŠTINA O USTAVNIM IZMJENAMA – Knežević: Mi smo sinoć kapitulirali pred Hrvatima

U sali su i poslanici opozicije.

Tok rasprave:

Koprivica: Pravda je nasušna potreba crnogorskog društva

Potpredsjednik Vlade Momo Korpivica obrazložio je amadmane i poručio da je pravda nasušna potreba crnogorskog društva, ističući da su borba protiv korupcije i jačanje povjerenja u institucije ključni preduslovi za razvoj države.

On je ocijenio da se nijedna zemlja nije razvila bez uspješnog suočavanja sa korupcijom i izgradnje povjerenja građana u institucije sistema.

Govoreći o predloženim izmjenama, kazao je da se njima funkcioneri, u pogledu krivičnopravnih okvira, izjednačavaju sa svim ostalim građanima, naglašavajući značaj jednakosti pred zakonom.

„Ovim izmjenama šalje se snažna poruka evropske budućnosti – Crna Gora u EU, korupcija iza rešetaka, a pravda u službenoj upotrebi. To je ključni cilj i tako se ide putem pravne sigurnosti“, rekao je Koprivica.

Njegove poruke, kako je istakao, ukazuju na značaj odlučne borbe protiv korupcije, jačanja vladavine prava i izgradnje pravnog sistema u kojem svi građani, uključujući i javne funkcionere, podliježu jednakim krivičnopravnim pravilima.

Čarapić: Jedini ispravni put

Poslanik PES Vasilije Čarapić rekao je da je ovo veoma važan i koristan predlog, koji otvara vrata Crnoj Gori ka evropskoj budućnosti. 

“To je jedini ispravni put. Oko ovoga moramo imati saglasnost. Pozivam sve poslaničke klubove da podrže ove izmjene, uključujući i pitanje integriteta. Smatram da je upravo integritet novi standrad u našoj politici”, rekao je Čarapić. 

Rakočević: Opozicija se nije skrivala iza imuniteta, za razliku od vlasti

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Rakočević kazao je da se predstavnici opozicije nikada nijesu skrivali iza poslaničkog imuniteta, za razliku od pojedinih predstavnika vlasti.

„Neki su se upravo i skrivali iza imuniteta. U ovom momentu tužilaštvo traži skidanje imuniteta za više poslanika većine, i onda vi nama objašnjavate kako ovo treba da bude u Ustavu“, rekao je Rakočević.

On je ocijenio da se predložena ustavna norma vjerovatno uvodi na inicijativu Brisela zbog predstavnika vlasti.

„Pa ova norma se vjerovatno predlaže iz Brisela zbog vas“, poručio je Rakočević.

Pejović: Više se niko neće pozivati na imunitet kao Đukanović u slučaju u Italiji

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i potpredsjednik Skupštine Boris Pejović poručio je da se ubuduće niko neće pozivati na imunitet na način na koji je to, prema njegovim riječima, učinio počasni predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović u slučaju sudskog postupka u Italiji.

Pejović je, komentarišući predložene izmjene, podsjetio na slučaj koji je vodio tužilac u Bariju Đuzepe Šelzi, ocjenjujući da se slična situacija više neće ponavljati.

„To se više nikada neće dešavati. Dobro je što podržavate predložene izmjene“, rekao je Pejović.

Rakoćević je odgovorio da vlast ne razumije trenutak u kome se Crna Gora nalazi. Prema njegovim riječima prosto je neshvatljivo da se sada plasiraju odvratne izmišljotine iz anticrnogorske labaratorije.

“Zašto je vama interes da se sada izaziva svađa? Zašto neko iz vlasti pravi ovaklve vrste kavgi da bi se voda zamutula? Pritom pričate neistine, jer svi optuženi u tom slučaju (u Italiji) proglašeni su nevinim. Niko nije bio kriv. Vi to znate ali vam treba da propaganda da pravite zlu krv. Kako god, Crna Gora u EU, uspravna, ozbiljna i bez vas u vlasti”, rekao je Pejović.

Knežević: Crna Gora je sinoć izgubila svoj identitet

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević ocijenio je da je Crna Gora sinoć izgubila svoj identitet, kritikujući način na koji su u parlamentu usvojene izmjene Zakona o sportu. On tvrdi da ova vlada nema nikakav imunitet i da je kapitulirala pred Hrvatskom. Prema njegovim riječima Crna Gora je zapravo “Satleristan”.

„Danas treba da raspravljamo o imunitetu koji smo davno izgubili zahvaljujući gospodinu Staleru. Sinoć smo izglasali izmjene Zakona o sportu, što podrazumijeva i promjenu imena bazena ‘Zoran Džimi Gopčević’. Mi smo sinoć kapitulirali pred Hrvatima“, kazao je Knežević.

On je naveo da Hrvatska traži i kopneni i morski dio Prevlake, kao i brod „Jadran“, poručujući da se, kako je ocijenio, već počelo sa ispunjavanjem hrvatskih zahtjeva.

„Počeli ste sa ispunjavanjem uslova. I ja vas sad pitam idemo li sad u Brisel ili u Zagreb, jer ako idemo u Zagreb ja neću tamo, a i da hoću ne mogu“, rekao je Knežević.

Kritikovao je i proceduru usvajanja izmjena Zakona o sportu, tvrdeći da je odluka donijeta bez rasprave.

„Sinoć ste napravili pazarište od Parlamenta, glasajući o Zakonu o sportu bez rasprave“, poručio je lider DNP-a.

Prema njegovim riječima DNP neće prihvatiti nikakve dogovore sa Hrvatskom.

“Da se dižemo ustanak ako treba da nedamo državu Hrvatima. Ali ne da se branimo od Hrvata, nego od Vlade, jer Vlada hoće da predaje suverenitet drugoj zemlji. Moraćemo izgleda se samoorganizujemo”, rekao je Knežević.

On je rekao da se ova država raspada po svim šavovima.

Nurković: Zvaničan zahtjev Hrvatske u ovom momentu ne postoji

Potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković kazao je da Crna Gora u ovom trenutku nije dobila zvaničan zahtjev Hrvatske u vezi sa vojnom imovinom za koju se tvrdi da je prenesena na crnogorsku teritoriju.

„Taj zahtjev kao takav ne postoji u ovom momentu. Riječ je o imovini koja je, prema hrvatskim navodima, prenesena u Crnu Goru. Ne mora da znači da je ta vojna imovina u Crnoj Gori“, rekao je Nurković.

On je podsjetio da je, nakon obnove nezavisnosti Crne Gore, potraživanja prema trećim licima preuzela Republika Srbija.

Tokom rasprave, Milan Knežević ocijenio je da Hrvatska optužuje Crnu Goru za krađu imovine, ističući da se takve optužbe ne mogu generalizovati na cijeli narod.

„Crnogorci nijesu lopovi i kriminalci. Ne kažem da nije bilo pojedinih slučajeva, što je za svaku osudu“, kazao je Knežević.

Komentarišući iznos od 2,7 milijardi eura koji se pominje u vezi sa potraživanjem, Knežević je ocijenio da je riječ o ogromnom iznosu, navodeći da bi se za taj novac mogli realizovati brojni veliki projekti.

„Ali, napraviti fakturu od 2,7 milijardi eura, možemo da napravimo flotu, da pođemo na Mjesec, a ne Hrvatima da damo taj novac“, rekao je Knežević.

Na njegovu konstataciju da Crna Gora neće isplatiti taj iznos, Nurković je kratko odgovorio: „Pa i nećemo“.

Na izlaganje Kneževića reagovao je Čarapić i rekao da se PES bori za budućnost Crne Gore u EU, za mnogo bolji životni standard i veću sigurnost.

“To je osnova politike PES-a, koja daje rezultate i građani to vide. Imali smo dosta prepreka na tom putu. Jedna od njih je odnos bivše vlasti prema susjednoj Hrvatskoj. To je nasljeđe koje je ova vlast zatekla”, kazao je Čarapić.

Poručio je da će uraditi sve što je u interesu ove države i naroda da Crna Gora bude u EU.

Čarapić: Dati Kneževiću što više prostora u Skupštini do 25. oktobra, Knežević: Polovina članova GO PES-a nalazi u biračkom spisku Srbije i glasaće za Vučića

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić kazao je da do 25. oktobra treba dati što više prostora lideru Demokratske narodne partije (DNP) Milanu Kneževiću da govori u Skupštini, aludirajući na izbore u Srbiji.

„Treba ljudi da znaju kakvi su vam stavovi i kako razmišljate“, poručio je Čarapić.

Knežević mu je odgovorio da će Aleksandar Vučić pobijediti na izborima sa 500.000 glasova razlike.

„Pošto ste opterećeni 25. oktobrom, reći ću vam da će Aleksandar Vučić da pobijedi sa 500.000 glasova razlike“, kazao je Knežević.

On je potom iznio tvrdnju da se polovina članova Glavnog odbora PES-a nalazi u biračkom spisku Srbije i da će glasati za Vučića.

„Neću otkriti njihova imena. Prilazili su mi njihovi roditelji sad u Beogradu“, rekao je Knežević.

O amadmanu

Amandman je utvrdio Ustavni odbor na 30. sjednici, održanoj 4. septembra, a predloženim izmjenama mijenja se stav 4 člana 86 Ustava, koji uređuje pitanje imuniteta.

“Predsjednik države i članovi Vlade ne bi uživali imunitet za krivična djela protiv službene dužnosti. Ta kategorija obuhvata, između ostalog, zloupotrebu službenog položaja, primanje i davanje mita i druga srodna krivična djela”, piše u obrazloženju, prenosi CdM.

U obrazloženju se navodi da je cilj izmjena da se osigura odgovornost nosilaca najviših funkcija izvršne vlasti, bez ukidanja imuniteta kao instituta u cjelini.

„Uvođenjem ovog ustavnog rješenja jasno se potvrđuje da najviši funkcioneri izvršne vlasti ne smiju biti iznad zakona, što predstavlja jedan od temeljnih postulata demokratskog društva“, ističe se u obrazloženju amandmana.

Kako se naglašava, imunitet postoji radi zaštite nosilaca javnih funkcija od eventualno pravno neosnovanih postupaka koji bi mogli ometati obavljanje njihovih ustavnih nadležnosti, ali ne smije predstavljati prepreku utvrđivanju krivične odgovornosti za zloupotrebu javne funkcije i povjerenih ovlašćenja.

Predloženim rješenjem zadržala bi se funkcionalna zaštita koja se odnosi na izražena mišljenja i glasanje u vršenju funkcije, dok bi se imunitet isključio u postupcima za krivična djela protiv službene dužnosti.

U obrazloženju piše i da se predloženom izmjenom odgovara na preporuke Grupe država protiv korupcije (GRECO), koja je ukazala na potrebu revizije imuniteta članova Vlade kako bi se iz te zaštite isključila krivična djela povezana sa korupcijom, bez obzira na visinu zaprijećene kazne.

Pozivajući se na izvještaj GRECO-a iz 2022. godine, predlagač podsjeća da je ukazano na probleme u postojećem sistemu, posebno u slučajevima kada se radi o krivičnim djelima povezanim sa korupcijom za koja je propisana kazna zatvora do pet godina.

U obrazloženju se ocjenjuje da je izraz „krivična djela protiv službene dužnosti“ pravno precizniji od šireg pojma „krivična djela sa elementom korupcije“, jer je riječ o kategoriji koja je već definisana Krivičnim zakonikom.

„Predloženo rješenje obezbjeđuje efikasniju primjenu u praksi“, navodi se u dokumentu, uz ocjenu da bi precizno određivanje krivičnih djela na koja se izmjena odnosi doprinijelo pravnoj sigurnosti i smanjilo prostor za različita tumačenja.

Predlagač smatra da bi usvajanje amandmana doprinijelo jačanju vladavine prava, unapređenju prevencije korupcije i usklađivanju domaćeg pravnog sistema sa međunarodnim antikorupcijskim standardima, kao i napretku Crne Gore u procesu evropskih integracija, posebno u okviru Poglavlja 23.