Video
Na početku, prisutnima se obratio domaćin, premijer Milojko Spajić, koji je poželio dobrodošlicu zvaničnicima.
“Mi u Crnoj Gori kažemo “gdje čeljad nije bijesna ni kuća nije tijesna“, pa se tako nadam da ćete uživati u našoj maloj zemlji”, poručio je Spajić.
Ponovio je da je Vlada Crne Gore posvećena evropskim reformama i implementaciji mjera potrebnih za ostvarenje Plana rasta.
“U kontekstu izazova na ekonomskom planu, Crna Gora je posvećena infrastrukturnom razvoju u skladu sa planom do 2030. Takođe, investicija u mlade je, smatramo, investicija u sigurnu budućnost, pa tako verujemo da su mladi ključna poluga Plana rasta za Zapadni Balkan. Otvaranjem novih horizonata siguran sam da ćemo se približiti tržištu Evropske unije”, kaže Spajić.
Investicija u ljudske resurse i njihovo očuvanje, tvrdi Spajić, pomoći će da se ostvare objektivni ciljevi koje je Plan rasta zacrtao.
“Siguran sam da ćemo tokom Samita imati priliku da usaglasimo naše prioritete. Takođe, vjerujem da ćemo se usaglasiti da je Evropska unija snažnija sa više članica te da će uskoro biti spremna za proširenje u smjeru zemalja Zapadnog Balkana”, stava je Spajić.
Pozdravnim obraćanjima prisustvuju Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji, kao i pomoćnik američkog državnog sekretara za evropske i evroazijske poslove Džejms O’Brajen.
Borjana Krišto, predsjednica Savjeta Ministara BiH, saopštila je da je BiH otvorila novo poglavlje koje tu zemlju približava evropskom društvu, te da će ostati posvećeni svojoj proevropskoj putanji.
Premijer Kosova Aljbin Kurti potvrdio je posvećenost reformama koje je pred njih postavila Evropska unija, kazavši da je važno sprovesti ih kako bi se Plan rasta realizovao.
“Tražim od Srbije da procesuira Milana Radojičića i njegovu paramilitantu strukturu, kako bismo riješili slučaj terorističkog napada u Banjskoj, kada su ubijene četiri osobe”, navodi Kurti, u pogledu razrješenja te situacije.
Premijer Albanije Edi Rama na startu je izrazio razočaranje što ih je, kako je rekao, “Crna Gora dočekala njemačkom kišom, umjesto crnogorskim suncem”.
“Zaista je to nefer prema nama, gostima, iako će to zadovoljiti Njemce, ali ne i nas, predstavnike Zapadnog Balkana. Vjerujem da ćete to imati na umu”, kazao je ironično Rama.
“Vrijeme je da naš region postane dio digitalnog monetarnog tržišta. Integracija našeg regiona u EU je, vjerujem izvjesna, jer smo pokazali našu posvećenost tom putu”, vjeruje Rama.
Rama kaže da ne treba čekati da sve reforme budu sprovedene kako bi EU otvorila vrata za zemlje Zapadnog Balkana, već je, kaže, potrebno da budemo dio Unije prije nego što sve reforme sprovedemo kako bismo vidjeli kako se to sprovodi u praksi i kako bismo se lakše privikavali tržištu kojem pripadamo.
“Zemlje koje pregovaraju sa Evropskom unijom treba da budu dio političkog prostora EU kako bi lakše razumjele o čemu se radi i na koji način se reforme u praksi primjenjuju”, tvrdi Rama.
Rama je kazao da je sloboda zemalja Zapadnog Balkana davno izgubljena, “još onog trenutka kada smo počeli da rješavamo naše dugove uz pomoć evropskih fondova”.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je da mnogi novinari ne razumiju o čemu zapravo lideri Zapadnog Balkana govore u ovom trenutku.
“To je zato što nismo fokusirani na krucijalne probleme, i vjerujem da smo do sada imali dobru diskusiju, ali da se nismo dotakli ključnih problema. Imam jednu malu molbu da se posvetimo tim pitanjima”, rekao je Vučić.
Vučić je saopštio da je uvjeren da niko neće postati dio EU prije Ukrajine.
“Nije važno da li ćemo postatio dio EU u isto vrijeme sa Ukrajinom, ili nakon nje. Moja inteligencija mi kaže da će biti tako, a znam da je EU jako popularna u vašim zemljama, u mojoj i ne toliko. Ovo je moje uvjerenje”, rekao je Vučić.
Premijer Milojko Spajić, nakon izlaganja Vučića, kazao je da je u potpunosti saglasan sa njegovom izjavom.
Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji rekao je da primjećuje da se reforme sprovode, kao i da Plan rasta predviđa da sve reforme budu uvažene.
“Sada čekamo sljedeći korak, a to je proširenje EU, kao i činjenicu da Evropska komisija treba da formira Komisiju za proširenje. Intenzitet je povećan, to znači da je 90% rezultata postignuto. Dakle, neće biti izgovora da do 2027. Zapadni Balkan ne bude pripremljen da postane dio EU”, kaže Varhelji.
Od sljedeće godine, vjeruje Varhelji, trebalo bi da bude riješeno pitanje granica između zemalja Zapadnog Balkana, kako bi se smanjilo čekanje na granicama.
“Ako bi granice bile prevazišene i ako bismo imali “custom free” stanje na granicama, smanjili bismo troškove zemalja Zapadnog Balkana, a takođe bi strani investitori izrazili veće interesovanje za ovo područje, što bi dovelo do rasta broja zaposlenih i većih prihoda. Generalno, Zapadni Balkan bi bio prohodniji, takođe, internetska mreža bi bila univerzalna u ovim zemljama, pa bi komunikacija bila olakšana, kao i finansijske transakcije”, kaže Varhelji.
Varhelji je ubijeđen da Zapadni Balkan neće biti toliko primamljiv stranim investitorima u okviru EU, ukoliko preporučene reforme ne primijeni unutar samog regiona.
“Dobre vijesti su da Plan rasta i reforme koje donosi nisu samo slovo na papiru, već će krenuti sa realizacijom kroz nekoliko dana. Ovo je nešto što će cijeniti i zemlje članice EU. Kroz nekoliko sedmica Plan rasta će biti primijenjen, pa će tako novac biti uplaćen zemljama ZB”, tvrdi Varhelji.
Pomoćnik američkog državnog sekretara za evropske i evroazijske poslove Džejms O’Brajen kazao je da zajedničko tržište zemalja Zapadnog Balkana u suštini već postoji, samo da treba da bude formalizovano.
“Ohrabrujuće vidjti vas sve ovdje. Prije svega, ono što posebno podržavam kada je u pitanju Plan rasta jeste činjenica da je mjerljiv i konkretan – svakome će obezbijediti konkretne mogućnosti”, tvrdi on.
O’Brajen je naglasio da je potrebno ukinuti granice, ali ne bezuslovno, već uz strogu kontrolu uvoza i izvoza u zemljama ZB.
“Uradite ono što je do vas, radite vaš domaći zadatak sami, nemojte pitati nekoga drugoga da to uradi za vas. To je ljepota Plana rasta, koji možete iskoristiti samo ako sami tome prisutpite”, rekao je on.
Preporučeno
Uvodna obraćanja možete pratiti na linku ispod:
