Ustavni odbor podržao inicijativu za utvrđivanje da li je predsjednik Đukanović povrijedio Ustav

Inicijativa je podržana sa sedam glasova za i šest protiv i biće proslijeđena Skupštini Crne Gore na izjašnjavanje.

Inicijativu je podnio Klub poslanika Socijalističke narodne partije, a potpis je, prema riječima Dragana Ivanovića, stavilo 36 poslanika. Poslanik Demosa Miodrag Lekić zbog odsustva nije mogao da se potpiše, ali je podržao inicijativu, dok poslanici Građanskog pokreta URA nisu potpisali inicijativu, ali su najavili da će u plenumu podržati ovaj dokument.

Kako je tekla sjednica Odbora

SNP koji je inicijator rasprave, smatra da je Đukanović grubo povrijedio član 14. Ustava Crne Gore koji propisuje da su vjerske zajednice odvojene od države, kao i da su one ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova.

Poslanik Dragan Ivanović kazao je da je u sekularnoj državi predsjednik države trebao da bude neko kome je stalo da se zaštite građani, a da vjerska zajednica ustoliči mitropolita.

”On je dao za povod velikom broju građana, da se pojave na Cetinju. To je usložilo stabilnost javnog reda i mira”, rekao je Ivanović.

Vladimir Martinović (Demokratska Crna Gora) rekao je da je siguran da je inicijativa SNP-a opravdana zato što je, prema njegovom mišljenju, Đukanović prekršio Ustav Crne Gore.

“Poražavajuće je da neko ko primjerom treba da brani Ustav Crne Gore prvi krene u gaženje ili rušenje istog”, naveo je Martinović.

Poslanik DPS Predrag Sekulić je rekao da su motivi predlagača isključivo politički.

“Čudno je da se kolege pozivaju na odvojenost crkve i države kada se zna kako je nastala ova vlast”, rekao je Sekulić.

On je podsjetio da je predsjednik izabran neposredno te da je na predjedničkik izborima Đukanović osvojio 180 hiljada glasova, a drugi kandidat 110 hiljada. Dakle, najveći motiv je da se sadašnja vlast okupi oko nečega, a to je mržnja prema DPS-u i Đukanoviću.

“Nije baš istorijski uobičajeno da patrijarh Srpske pravoslavne crkve uvodi mitropolita u katedru, zato nemojte nama da prebacujete odgovornost. Odgovornost je na Vladi, koja je znala za bezbjednosne izazove i insistirala da čitava priča bude na Cetinju”, rekao je Sekulić.

Smatra da je odgovornost na Vladi i na SPC, a ne da se prebacuje na Đukanovića.

“Nije pametno insistirati na ustoličenju na Cetinju, nego to treba izmjestiti u nekom drugom hramu” kazao je predsjednik. Šta ima sporno u tome”, upitao je Sekulić.

Branko Radulović (DF) naveo je da je Đukanović na Cetinju došao sa obezbjeđenjem, sa “10 automobila”, a rekao je i da je “tamni kombi” bio “pun oružja”.

“Kosa nam se diže od onoga što nam je radio u Liberalnom savezu, pa i u današnjoj Crnoj Gori. Gospodo iz DPS-a, većinu vas cijenim, ali vi ste njegov štit za njegovu kriminalnu prošlost. Mrzim što i danas koristi ustavštvo pojedinih ljudi. Koliko se ježim jednog nacionalizma, toliko se ježim drugog nacionalizma”, kazao je Radulović.

On je, komentarišući članske svjetskih medija, naveo da se stidi što je Đukanović predsjednik države.

Danijel Živković (DPS) reagovao je proceduralno i kazao da razumije “emocije i frustracije” kada se govori o Đukanoviću, ali da treba voditi računa o kvalifikacijama koje se iznose.

Kordić je odgovorila da je stil govora do poslanika, a Poslovnikom su zabranjene psovke i uvrede.

– U govoru poslanika Radulovića nijesam zapazila tu vrstu govora – istakla je ona..

Radulović je Živkoviću rekao da ga ničim nije uvrijedio i da više tako ne govori o njemu, a ako ima neki problem neka podnese tužbu.

– Nemojte ovo više da ponovite. Od koga sam frustriran? Frustriran sam jer ne znam da li nas čeka crna rupa ili anđeo. A Đukanovića prezirem – naveo je Radulović.

Živković je odgovorio da nije nikoga uvrijedio i da vodi računa kako govori i šta govori.

– poslanik je rekao da je Đukanović najodgovorniji za smrt Duška Jovanovića. To bar zaslužuje opomenu – smatra Živković.

Na to je Radulović kazao “tužba”.

Predjednik LP Andrija Popović naveo je da je inicijativa još jedna politička ujdurma, a može biti i opasan presedan,

“Nema tog Ustavnog suda na svijetu koji bi mogao da uskrati povjerenje predsjedniku zbog nekih izjava, ali ovo je sve pokazatelj dokle smo mi stigli, dokle ide taj politički marketing i demagogija”, ocijenio je Popović.

Pitanje zašto je predsjednik bio na Cetinju, a tamo je predsjednička rezidencija.

“Svi znamo da je uzrok svog ovog haosa koji se nama dešava posljednjih nekoliko decenija, ali posebno ću potencirati situaciju od 4. i 5. septembra, Srpska pravoslavna crkva ili Crkva Srbije kako je naziva Vaseljenska patrijaršija. Znamo da unose nemir, da je taj mitropolit Joanikije koji je ustoličen na Cetinju prvi mitropolit SPC koji je ustoličen u nezavisnoj Crnoj Gori”, kazao je Popović.

Milutin Zogović (DF) naveo je da Đukanović nikada političku odgovornost nije imao. Smatra i da se DPS svrstao u ekstremnu desnicu sa, kako je rekao, nevladinom organizacijom Crnogorska pravoslavna crkva i komitama.

– Evidentna je krivično-pravna odgovornost – ocijenio je, pored ostalog, on.

Zogović je podržao inicijativu i nada se da će epilog biti razrješenje Đukanovića.

Smatra da se u Crnoj Gori ne mogu uvoditi kantoni, te upitao kako su osjećalo 95 odsto vjernika Srpske pravoslavne crkve kako su se osjećali kadi im je jedna marginalna društvena grupa onemogućila da prisustvujemo ustoličenju mitropolitu Joanikija.

Popović je reagovao i kazao da su se dešavanjima na Cetinju dostojno revanširali za događaje iz 2015. godine.

“Zamislite vi dokle smo stigli kada je Liberalna partija sa ekstremnom desnicom Demokratskim frontom koji je o jadu zabavio čitavu Evropu stavom o genocidu i ratnim zločinci strpana u isti koš sa tom partijom. Zamislite koliko je sve ovo u Crnu Goru izvrnuto i relativno”, rekao je Popović.

Jovanka Laličić (DPS) smatra da ne postoji pravni osnov za inicijativu.

“Da je ova Vlada imala morala, ona bi trebalo da podnese ostavku, zbog toga što je protiv svojih građana pokrenula hemijski rat”, kazala je ona.

Kazala je, obraćajući se Martinoviću, zna da im je “Milo kost u grlu”, ali je, kako je naglasila, on taj koji je u Crnoj Gori spriječio rat i bombardovanje.

“Plašim se da se danas situacija iz devedesetih godina ponavlja”, navela je Laličić i dodala da smatra da je inicijativa osuđena na propast.

Aida Zoronjić (GP URA) smatra da Ustavni sud treba da odluči da li je predsjednik prekršila Ustav. Dodaje da predsjednik Crne Gore nije predsjednik samo određene grupe, odnosno Crnogoraca sa Cetinje, te da ne vidi ništa sporno u tome da ustoličenje bude u Cetinjskom manastiru, ako je to Ustavom dozvoljeno.

“Đukanović ne može biti samo predsjednik samo Crnogoraca. On je trebalo da zabrani i crkvu na Rumiji ako je već htio da brani ustoličenje Joankiija. On je okupio komite i sve ljudi koji su tog dana bili spremni da naprave situaciju koja bi se odrazila negativno na sve građane Crne Gore Zaslužuje naše nepovjerenje i sve treba da ide u drugom pravcu, a ne način kako kolege iz DPS-a tvrde”, kazala je Zoronjić.

Potpisi, kako je objasnila, nedostaju iz tehničkih razloga i podržaće inicijativu.

“Skup na Cetinju nije bio najavljen, ne znam iz kojih razloga, iako građani imaju pravo da izraze protest. Nikako ne razumijem zašto Cetinjani nisu kazali da im ne treba da ih brani DPS. Upravo Cetinjani ne treba da pominju Dubrovnik, jer se zna ko je išao tamo”, navela je Zoronjić.

Vesna Pavićević (SNP) smatra da se za godinu desilo neočekivano od Vlade koju su poslanici parlamentarne većine, a katastrofalne posljedice su u svakom sektoru.

“U nedostatku ideja što da ponudite građanima pribjeglo se spletkarenju i niskorazrednim pričama u namjeri da se uruši rejting predsjednika države i partije na čijem je čelu”, ocijenila je Pavićević.

SNP je u obrazloženju inicijative naveo da je Đukanović 28. avgusta na Cetinju kazao da “nije pametno insistirati na ustoličenju u tom gradu, već je pametno to izmjestiti iz Cetinja i obaviti u nekom od mnogobrojnih hramova u drugim gradovima”.

“Nadam se da neću biti u situaciji da 5. septembra budem na Cetinju, tamo gdje budu Cetinjani i gdje je većinska Crna Gora, gdje se brani dostojanstvo države”, rekao je tada Đukanović.

Poslanica Zdenka Popović (Demokratska Crna Gora) pitala je da li svi poslanici žive u istoj državi.

“Kada je Đukanović preuzeo vlast 1989. privreda je prestala, koji privredni kolektiv radi u Bijelom Polju ili u Tivtu? Jeste li bili u Podgorici kada su se 1997. godine dešavale strašne stvari, kada smo obasipani suzavcima”, upitala je ona.

Tada se, kako je dodala, nije bavila politikom, ali je bila povrijeđena i unižena zato što su se tada upotrebljavali suzavci i vodeni topovi, bili su nemiri.

“Ne želim da se vraćam u prošlost, gledam u budućnost i trudim se da sve kroz šta sam prošla zaboravim. Ako neko nema pravo da priča o stvarima nakon 1989. godine onda je to Demokratska partija socijalista. Ne možete da kažete da je nova eskpertska Vlada napravila ekonomski kolaps, koji kolaps”, navela je Popović.

Danijel Živković (DPS) kazao je da ga ne iznenađuje ovakva inicijativa, jer stranke vlasti u ovom momentu rade na tome da sačuvaju poziciju vlasti.

“Vi u vlasti nastavljate putem koji smo mi nacrtali”,rekao je on.

Pitao je ima li većeg apsurda da oni koji su se borili da Crna Gora skrene sa evroatlantskog puta sjede u savjetu NATO-a.

“Svaki pokušaj da se DPS svrsta u neke desne ekstremističke strukture je pogrešan”, ističe Živković.

Veći je problem, prema njegovim riječima, što u Vladi postoje ljudi koji se spremni da bespogovorno dobiju nalog iz druge države ili drugih država i izvrše ga u Crnoj Gori.

“Imamo neskriveno priznanje iz DF-a da moraju poći u Srbiju da dobiju blagoslov, da bi djelovali u Crnoj Gori”, naveo je Živković.

Smatra da je incijativa sterilna i da jedino ima dnevno-poltiičku upotrebu, a da je “ekspertskom projektu” kraj.

“Nemojte da mislite da ne znamo đe su problemi u vašoj saradnji i na koji način komunicirate. Zato sto pokrenuli ovakvu inicijativu”, ocijenio je Živković.

Kordić je navela da je DF veoma spreman da sarađuje sa partijama sa kojima nemaju istu ideološku potku.

“Postupanje sadašnje parlamentarne i vladajuće većine u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore potvrda je potrebe za uređenjem jedne države, bio on odraz naše ideološke mantre ili ne, i šta god ona bila”, kazala je Kordić.

DF, prema njenim riječima, nije doživio “kopernikanske obrte”.

Zogović je rekao da niko iz Demokratskog fronta nije bio protiv nezavisnosti Crne Gore, već da su u određenom istorijskom trenutku smatrali da je bolje bilo ostati u državnoj zajednici, te dodao da je referendum bio brutalno pokraden.

“Toliko ste odlutali da ste na stranačkim organima pokušali da stvarate crkvu. O obraćanju ste pokazali enorman strah od ulaska DF-a u Vladu jer znate da tad kreće otvoreni rat sa organizovanim kriminalom i korupcijom i da će svi oni koji su u posljednjih 30 godina pokušali da od Crne Gore naprave privatnu državu. Crna Gora je država svih njenih građana i svi mogu u njoj normalno da žive”, poručio je Zogović.

Smatra da treba preispitati da li postoji bilo kakva instrukcija da je država Hrvatska sa Đukanovićem bavila pokušajem nasilne smjene vlasti.

“Možete misliti kad predsjednik Hrvatske ne dočekuje Mila Đukanovića kao predsjednika Crne Gore nego kaže: “Ovo je poruka Beogradu”. Crna Gora ne smije više biti oruđe ni u čijim rukama. Nema razloga da brinete, ide rekonstrukcija vlade i finalni obračun sa kriminalom i korupcijom”, naveo je Zogović.

Živković je pitao što je bilo sa stavom DF-a da Zdravko Krivokapić više nije njihov premijer, a da neko vrijeme kasnije prihvataju rekonstrukciju, sa Krivokapićem na čelu.

Luiđ Škrelja (DPS) ocijenio je da je inicijativa pravno neutemeljena. Naveo je i da se niko nije izvinio građanima Cetinja tokom vjerskog obreda u Prijestonici 5. septembra.

– Divim se vjerskom poglavaru koji se ustoličio dok su vjernici bili na barikadama, gađani su gumenim mecima i bacane su dimne bombe na njih. To što se desilo 5. decembra doživio sam samo tokom demonstracija na Kosovu. Nevjerovatno je da se niko nije izvinio tim vjernicima, a sad treba naći nekog ko će biti okrivljen – kazao je Škrelja.

Podnosiocima inicijative savjetuje da nađu drugi način da naškode Đukanoviću, jer su mu ovim pomogli da nastavi.

Ivanović je kazao da se nije pomenulo ko su “oni koji su preko Njeguša bježali u Nikšić i Danilovgrad”.

– Znaće se – najavio je Ivanović.

SNP, prema njegovim riječima, jeste partija koja drži do principa i niko ih nije nagovorio da podnese ovu inicijativu.

SNP smatra da je takvim postupanjem Đukanović grubo povrijedio član 14. Ustava Crne Gore koji propisuje da su vjerske zajednice odvojene od države, kao i da su one ravnopravne i slobodne u vršenju vjerskih obreda i vjerskih poslova.

“Takođe je Đukanović prekoračio okvir nadležnosti predsjednika Crne Gore propisanih članom 95. Ustava”, naveli su iz te partije.

Ocjenjuje se da se Đukanović direktno umiješao u poslove jedne vjerske zajednice, konkretno Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve (SPC).

“Time je, protivno Ustavu, narušio načelo sekularnosti Crne Gore, odnosno načelo odvojenosti vjerkih zajednica od države”, navedeno je, pored ostalog, u obrazloženju.

Poslanički klub SNP-a smatra da postoje dovoljni i opravdani razlozi da Skupština Crne Gore pokrene postupak za razrješenje predsjednika Crne Gore.