Dodao je da je zakon vrlo ambiciozan i da će poslužiti da se konačno stane na kraj nelegalnom bogaćenju funkcionera, kriminalaca ili bilo kojeg građanina.

On je kazao da očekuje podršku svih 81 poslanika u Skupštini Crne Gore, te da lično očekuje da će za ovaj predlog zakona glasati svi. ”Očekujem i da se bez odlaganja nađe na dnevnom redu Skupštine”, rekao je Abazović.

”Ja bih ovaj zakon žargonski nazvao zakon protiv mafije”, dodao je Abazović. 

”NIJE INKVIZITORSKI ZAKON”

Savjetnik potpredsjednika Vlade za pravna pitanja Ivo Šoć kazao je da je izabran model koji je najprimjenljiviji za prilike Crne Gore, a koji se primjenjuje i u Italiji, Britaniji i još nekim državama.

Kazao je da ovo nije inkvizitorski zakon, te da je u saglasnosti sa Evropskom konvencijom.

“U postupku su obezbijeđena sva procesna prava”, objasnio je Šoć. 

On je dodao da je postojao opravdani zahtjev za postojanje ovakvog zakona.

”U startu je dobio jasnu svrhu, iako su mnoga pitanja ostala neodgovorena, naročito njegov oblik. Iako je inicijalna ideja bila novi zakon, odmah je uočena prepreka pitanja retroaktivnosti i takav zakon ne bi imao dejsto u slučajevima iz prošlosti što bi ga obesmislilo. Drugi je izazov bio definisanje postupka i organa koji bi rukovodili procesom”, naveo je Šoć.

”Uvjereni smo da je ovo najbolji odgovor za legitimne zahtjeve građana i da će pokazati efikasnost u vrlo skorom roku”, dodao je Šoć.

Sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Boris Marić kazao je da će biti dovoljan osnov sumnje za otvaranje izviđaja.

”Osnovni cilj ovog Zakona je oduzimanje imovine radi obesmišljavanja vršenja krivičnih djela”, kazao je Marić.

Marić je dodao da je teret dokazivanja na onome za koga se sumnja da je nezakonito stekao imovinu.

”Finansijsku istragu moći će da pokreću prije, tokom i šest mjeseci nakon sudskog postupka”, precizirao je Marić.

To će, prema njegovim riječima, biti moćan mehanizam za borbu protiv kriminalaca.

”Presuda u građanskom postupku neće zavisiti od ishoda u krivično-pravnom postupku”, dodao je Marić.

Državni sekretar u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja Janko Odović istakao je da se radi o anti-mafija zakonu i da je Vlada Crne Gore postupila jedinstveno, te da se ovime donosi set zakona.

”Ukoliko se pred sudom utvrdi da se može utvrditi porijeklo imovine, tu stupa na scenu Uprava prihoda i carina, te u poreskom postupku se utvrđuje je li imovina prijavljena i da li je oporezovana u skladu sa zakonom”, rekao je Odović.

Kako je naglasio, Vlada pristupa izmjenama zakona o poreskoj administraciji koji je poslat Skupštini, ali nije razmatran od odbora i plenuma.

”Sa ciljem pribavljanja podataka na osnovu koji se može utvrditi imovina, daje se ovlašćenje poreskom organu da te podatke može tražiti od svih pravnih i fizičkih lica. Poreski organ može da utvrđuje i poresku obavezu na neprijavljeni prihod, razlika se utvrđuje između onoga što ste platili kao porez i vrijednosti imovine. Na to će se primjenjivati poreska stopa od 80 odsto”, istakao je Odović.

Precizirao je i da će ovlašćenje za postupak kontrole i procjene vrijednosti imovine imati poreski inspektor.

”Neće moći da bude evazija poreza kao dosad. Usvajanjem ova dva zakona Crna Gora će napredovati u borbi protiv kriminala, ali i ispuniti svoje međunarodne obaveze”, naveo je Odović.

Dodao je da će posredstvom međunarodnih mehanizama postojati mogućnost da bude procjenjivana i imovina građana koji to posjeduju u inostranstvu.

NAPADA SE IMOVINA

Na pitanje što se desi ako se u građanskom i krivičnom postukpu donese različita presuda Šoć je odgovorio da je to evropski standard, te da oni nisu ništa “izmislili”.

”Rezultati ostvareni zakonom iz 2015. godine su prilično ograničeni. Bilo je svega 12 trajnog oduzimanja, od čega čak osam sporazuma o priznanju krivice. U jednom predmetu je oduzeto 500 eura. Namjera je da se fokus pomjeri na velike slučajeve. Nema više prepreke da se vodi građanski postupak protiv neke osobe u slučaju da nisu pravosnažno osuđena, što je bio uslov da se vodi građanski postupak ranije”, objasnio je Šoć.

Abazović je dodao da građanski postupak napada imovinu.

”Ako ne može da objasni porijeklo imovine, ono će preći u vlasništvo države. Nama je mnogo važno da napadnemo imovinu. Na osnovu ovog zakona moći ćemo da idemo na slučajeve poznate u Crnoj Gori iz prethodnog perioda, a nisu dobili epilog kakav je tužilaštvo ili javnost očekivali”, istakao je on.

Abazović je kazao da očekuje da se sjednica Parlamenta održi što prije, kako zbog ovog predloga, tako i radi drugih pitanja. Kazao je će javna rasprava o ovom predlogu zakona o porijeklu imovine početi danas ili sjutra, te da će odmah nakon rasprave proslijediti predlog Skupštini, te ponovio da očekuje da svi poslanici jednoglasno podrže ovo zakonsko rješenje.

”Četiri poslanika Građanskog pokreta URA ni sa čim ne uslovaljavaju Vladu, bez obzira na to što podržavaju ekspertski koncept. Neka oni koji ne dolaze u parlament i ucjenjuju popisom, rekonstrukcijom objasne građanima zbog čega nisu usvojena ova zakonska rješenja”, naveo je Abazović.

Marić je govoreći o prikupljanju podataka o imovini iz inostranstva kazao da ovlašćenja ima i policija, kao i tužioca, tako da što se tiče otkrivanja imovine mehanizmi su ogromni.

”Građanski postupak će biti hitan u trajanju, postojaće tačni rokovi u kojima mora da se donese presuda”, rekao je on.

Odović je dodao da se Vlada potrudila da narodu da brz postupak i da ono za šta su građani glasali 30. avgusta 2020.

Konferenciju za novinare možete pratiti uživo na portalu Standard.