Video
Nažalost Crna Gora već tri godine ne napreduje u pristupnom postupku, Crna Gora je zemlja koja je otvorila najveći broj poglavlja, i bili su lideri u pregovorima. Nažalost, s obziriom na unutrašnje političke podjele i rezultate izbora nije se uspjela iznjedriti jasna vladina većina i nijesu uspjeli da ostvare naredni korak u pregovorima”, kazao je Varhelji.
Kako je rekao, nepoštovanje preporuka Venecijanske komisije ne doprinosi približavanu EU i ostvarivanju ključnih prioriteta.
“Sledeći korak za Crnu Goru je ispunjavanje unutrašnjih mjerila vezanih za pravnu državu, klaster broj 1. Svaki napredak zavisi od ispunjavanja tih prioriteta. Kada sam dolazio ovamo čuo sam da se Porlament navodno složio i da će doći do imenovanja novih članova Ustavnog suda i da će to omogućioti sazivanje izbora već ovoga proljeća. Tu bi se trebala izabrati jaka većina u parlamentu. Izbori su potrebni i potrebno je da svi stoje iza toga”, kazao je Varhelji.
Govoreći o Inicijativi Otvoreni Balkan, Varhelji je kazao riječ o dragocjenoj inicijativi.
“Trebalo bi stvoriti evropske uslove u regiji i unutar regije, te je važno da se ostvatri. Naš izvorni plan bio je zajedničko regionalno tržište, ali naišli smo na poteškoće te smo onima koji žele napredovati prepustili da to naporabve”, kazao je Varhelji.
Rekao je da se već vide prvi rezultati.
“Otvoreni Balkan je imao pozitivan uticaj na regionalna tržišta, i onda su se i oni koji su bili rezervisani vratili za sto. I sada se sprovode tri važna sporazuma. To bi trebalo dovesti evropske standardne i vrijednosti. Mislim da može biti pozitivna stvar, i može se temeljiti na Evropskim normama”, kazao je Varhelji.
“Za zemlje Zapadnog Balkana ima mjesta u EU”
Govoreći o proširenju Evrospke unije prijemom zemalja Zapadnog Balkana Oliver Varhelji kazao je da EU ima mjesta za zemlje Zapadnog Balkana, ali da se prijem ne može odviti prečicama, već poštovanjem kriterijuma.
“Mislim da je prošla godina bila dosta značajna godina po pitanju proširenja, imamo tri zemlje kandidatkinje, jednu potencijalnu zemlju kandidatkinju i uspostavili smo prvu međunardonu konferenciju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Jača je uključenost aktera na terenu, vidjeli smo sastanak u Tuirani gdje je i Savjet preutzeo obavezu ubrzanja proširenja”, kazao je Varhelji.
On je poručio da je neophodbno da se usredsredimo na stvarnu integraciju.
“Koliko brzo Vlade mogu postati dio našeg društva i tržišta, to i žele naši partnetri na ZB. Posvećenost evropskom putu je bitna, i teško ih je ubijediti da nam se pridruže ako sa naše strane nema napredka, i zato sve što se dešava na nivou Savjeta temelji se na poslu koji smo mi obavili”, kazao je Varhelji.
Kaže da želi da pošalje poruku da u Evropskoj uniji ima mjesta za zemlje ZB.
“Jako im poručujemo da ovdje ima mjesta sa njih, ali to je povezano sa brojnim kriterijumima i ne može biti nikakvih prečica. To znači da postoji određeno nadmetanje među zemljama, i moja nada je da će se sa time stvari i ubrzati”, kazao je Varhelji.
Evropski parlament prošlog mjeseca usvojio je Rezoluciju o zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici, u kojoj se zahtijeva nezavisna i nepristrasna istraga protiv komesara Varhelija.
Poslanici žele da se ispita da li ponašanje i politike koje sprovodi Komesar za susjedstvo i proširenje predstavljaju kršenje Kodeksa ponašanja za članove Komisije i komesarovih obaveza definisanih Ugovorima.
Iz parlamentarne grupe Socijalista i demokrata (S&D) koja je druga po zastupljenosti u EP sa 145 poslanika, navode da komesar Varhelji “dosljedno umanjuje značaj napada predsejdnika Srbije Vučića na demokratiju” i, da je navodno, čak pomagao separatističke akcije Milorada Dodika u Bosni i Hercegovini.
Preporučeno
Evropski parlament u novembru 2022. usvojio je preporuke o novoj strategiji EU za proširenje, u kojoj se navodi da je politika proširenja „najefikasniji instrument vanjske politike EU i jedna od najuspješnijih politika Unije“.
