“Kad je u pitanju Crna Gora, Varhelji je rekao da je prioritet u daljem napretku ispunjavanju privremenih mjerila iz poglavlja 23 i 24. Da bi se to ostvarilo, Crna Gora mora intenzivirate napore u sprovođenju reformi koje se odnose na slobodu izražažavanja kao i borbi protiv korupcije i kriminala”, dodao je Varhelji.

“Mi smo dali istu ocjenu i prošle godine ali prethodna pitanja su izvor zabrinutosti. Što se tiče funkcionalnog pravosudja, uključujući imenovanja sudija za upražnjena mjesta u Ustavnom sudu, je samo jedan primjer “, kazao je Varhelji, dodajući da je izgradnja koncensuza od strane političkih aktera od ključne važnosti.

Pozitivno je, kaže, što je Crna Gora usklađena s apolitikom EU, te poazuje da je pouzdan partner.

Tonino Picula, izvjestilac EP za Crnu Goru je rekao da nije zadovoljan dinamikom proširenja na Balkanu.

“Nije ostvaren napredak po pitanju predpristupinih pregovorima za zemlje koje su kandidati, kao što je Crna Gora i Srbiji. U Crnoj Gori je to slučaj zbog krize u zemlji “, rekao je Picula.

Rekao je da je rješenje situacije sa blokadom institucija održavanje slobodnih parlamentarnih izbora.

“Potrebna je depolitiziranja pravosudnog sistema. Pominjete mjesta u ustavnom sud,u ali postoje problemi i sa drugim sudovima gdje pozicije nisu popunjene, postoje problemi što se tiče koherentnosti vlasti, a jasno da sadašnji sastav skupštine takav da ne mogu donositi odluke kako bi doprinijeli blokadi u pregovorima sa EU”, kazao je Picula. 

Varhelji je, odgovarajući na pitanja Picule u Crnoj Gori, kazao “da kada postoji takva blokada u parlamentu i Vladi da će se morati dogoditi trenutak kada će se ponovo dati mogućnost narodu Crne Gore da donese odluku”. 

“Hoće li li nas to približiti jednoj stabilnoj Vladi to je drugo pitanje. To je odgovornost čitave političke klase i svih institucija u zemlji. Svi moraju iznjedriti Vladu koja će biti stanju da krene dalje. Crna Gora je imala veliku prednost, a sada mislim da treba ponovo da krene sa radom, ako to znači prijevremene izbore neka tako bude, ali nije na EK da daje savjete bilo kojoj zemlji o datumu održavanju izbora”, kazao je Varhelji.

EK je predložila i da se Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata, uz uslov da ispuni potrebne kriterijume i reforme. 

“BiH preporučuje da se dodijeli sttus kandidata toj zemlji od strane Savjeta, pod uslovom da se naprave oređeni koraci. Ovo je ponuda upučena narodu BiH, mi to činimo za narod te zemlje, međutim to dolazi uz visoka očekivanja. Politička elita to mora pretvoriit u stvarnost, a Savjet će donijeti konačnu odliuku u decembru”, rekao je Varjelji. 

Kad je u pitanju Sjeverna Makedonija, kazao je da je zemlja pokazala odlučnost u sprovođenju reformi.

“Borba protiv korupcije se mora nastaviti, potrebni su dalje napori u području reforme javne uprave, dok je vanjska politika usklađena sa EU nakon rata u Ukrajini”, rekao je on.

Izlaganje Varheljija možete pratiti na ovom linku.