Video
Crna Gora je pogriješila što, nakon obnove nezavisnosti 2006. godine, nije našla način da direktno učestvuje u pregovorima o raspodjeli imovine bivše Jugoslavije jer je sad u situaciji da čeka da se svi ostali bivši Jugosloveni dogovore, pa tek onda da pregovara sa Srbijom o tome što će uzeti za sebe.
Preporučeno
Da je naša pozicija nepovoljna jer moramo da sačekamo da se prvo Beograd, Zagreb, Ljubljan, Sarajevo i Skoplje dogovore, nakon čega tek onda mi treba da pričamo sa Srbima o tome što će nas dopasti, za Standard je nekadašnji šef crnogorske diplomatije i bivši jugoslovenski ambasador, Branko Lukovac.
On je bio ambasador bivše SFRJ u Tanzaniji, ambasador SCG u Italiji i šef predstavništva Vlade Crne Gore u Sloveniji i ambasador Crne Gore u Hrvatskoj. Takođe, radio je kao ministrar za ekonomske odnose sa inostranstvom u državnoj zajednici Srbija i Srna Gora 2003-04.
“Bojim se da se problem javio u startu, jer, koliko ja znam nijesmo dobili ništa. Imali smo neke sastanke 2003. i 2004. godine ali tada kad su se dijelila sredstva na nivou državne zajednice SCG. Crna Gora i Srbija su imale jednog predstavnika. Dakle, i u periodu kada sam bio u Savjetu ministara u državnoj zajednici Srbije i Crne Gore, SCG je u razgovorima o sukcesiji tretirana kao jedan učesnik razgovora. Poslije obnavljanja nezavisnosti Crne Gore dogovor je bio da u razgovorima o sukcesiji Crna Gore ide preko Srbije i da ne bude direktno uključena. Dio dogovora je bio da tek kad se završe razgovori o sukcesiji, onda bi trebalo da uslijede razgovori na nivou Srbije i Crne Gore gdje bi bilo ustanovljeno kome koliko pripada. To je izuzetno nepovoljno za Crnu Goru jer razgovori o sukcesiji nijesu završeni, a čak im se i ne nazire skori kraj”, napominje Lukovac.
Prema Sporazumu o o regulisanju članstva u međunarodnim finansijskim organizacijama i razgraničenju finansijskih prava i obaveza između Republike Srbije i Republike Crne Gore iz jula 2006. godine, od onoga što Beograd izbori za Srbiju i Crnu Goru, Srbima će pripasti 94,12 odsto, a nama 5,88 odsto.
Na nivou svih bivših republika, Crnoj Gori će pripasti 2,2344 procenta.
A, ima da se dijeli i dijeli.
Npr. Jugoslavija na računima u stranim bankama i u međunarodnim fondovima, prema podacima iz 2015. godine, ima oko 645 miliona dolara.
Takođe, ima i dosta nekretnina koje treba podijeliti. Jugoslavija je posjedovala 123 rezidencije koje su vrijedne su oko 267 miliona eura.
“Neizvjesno je kada će se izračunati koliko dio pripada Crnoj Gori, izvjesno je samo da su u pitanju velike pare koje ne možemo da dobijemo”, ističe on.
I, neka što za sad nijesmo dobili ništa, već je moguće, kako upozorava, da ćemo mi imati probleme z bog imovine bive Jugoslavije.
“Uzmimo primjer vojnog borda Jadran. Crna Gora je sada u sporu sa Hrvatskom jer i oni smatraju da njima pripada taj broj. Sada je pitanje broad Jadran isto sporna tačka u odnosima Crne Gore i Hrvatske i mi tu ništa ne možemo. Problem je što taj dio mase sukcesije nije ni tretriran”, napominje Lukovac.
S obzirom na to da Hrvatska može da iskoristi Jadran u našem procesu pregovora sa EU, pitanje imovine bivše Jugoslavije možda će morati nekako da se riješi prije vrijemena. Osim ako naši susjedi ne pokažu izuzetnu velikodušnost ili razumijevanje jugoslovenskog problema.
M.M.
