Dok se evropske integracije često posmatraju kroz administrativne procedure i pregovaračke formulacije, Poglavlje 14 direktno se tiče svakodnevnog života građana – načina na koji putujemo, bezbjednosti na putevima, kvaliteta javnog prevoza i zaštite prava putnika. U trenutku kada Crna Gora intenzivira reformske procese i privodi kraju usklađivanje sa pravnom tekovinom Evropske unije u oblasti saobraćaja, otvara se pitanje koliko će te promjene biti vidljive u praksi.

Šef Radne grupe za pregovaračko Poglavlje 14 – Saobraćajna politika, mr Nikola Veljović, poručuje da cilj nije samo formalno zatvaranje pregovaračkog poglavlja, već stvaranje funkcionalnog, sigurnog i održivog saobraćajnog sistema po standardima EU. U razgovoru za portal Standard govori o izazovima implementacije evropskih pravila, reformi željezničkog sektora, pravima putnika, ekološkim standardima i spremnosti institucija da odgovore zahtjevima modernog evropskog saobraćajnog sistema.

STANDARD: Šta konkretno znači zatvaranje Poglavlja 14 za Crnu Goru i građane u praksi, a ne samo formalno u pregovaračkom procesu?

VELJOVIĆ: Zatvaranje Poglavlja 14 u praksi znači da građani dobijaju bezbjedniji, uređeniji i predvidiviji saobraćajni sistem: bolji nadzor tehničke ispravnosti vozila, jasnija prava putnika, sigurnije puteve i željeznicu, efikasniji javni prevoz i institucije koje rade po pravilima EU.

STANDARD: Koji su najveći izazovi sa kojima se Crna Gora suočava u usklađivanju sa EU u oblasti saobraćaja, posebno kada je riječ o različitim vidovima transporta?

VELJOVIĆ: Najveći izazovi su puna primjena propisa, jačanje institucija i modernizacija infrastrukture. U drumskom saobraćaju izazov su tahografi, radno vrijeme vozača, tržišni uslovi i tehničke kontrole. U željeznici su ključni bezbjednost, interoperabilnost i regulatorna nezavisnost. U pomorstvu, vazdušnom i drugim oblastima izazov je dovršavanje podzakonskih akata i puna primjena standarda.

STANDARD: Kako će se u praksi promijeniti prava putnika nakon potpunog usklađivanja sa EU i na koji način će građani moći da ostvare naknadu u slučaju kašnjenja ili otkazivanja prevoza?

VELJOVIĆ: Nakon potpunog usklađivanja sa EU propisima, građani će imati jasna, jedinstvena i direktno primjenjiva prava u svim vidovima prevoza. To znači da će u slučaju kašnjenja, otkazivanja ili uskraćivanja ukrcaja imati pravo na naknadu, povraćaj novca ili preusmjeravanje, kao i na dodatnu pomoć (npr. obrok ili smještaj), u skladu sa EU standardima .

Važna novina je i to što će procedure za ostvarivanje naknade biti jednostavnije i standardizovane, uz jasno definisane rokove i obrasce za podnošenje zahtjeva . Takođe, biće uspostavljena nadležna tijela koja nadziru primjenu ovih prava, pa će građani imati institucionalnu zaštitu, a ne samo odnos sa prevoznikom.

U suštini, putnici dobijaju veći nivo zaštite, sigurnosti i pravne izvjesnosti, po istim pravilima koja važe u Evropskoj uniji.

STANDARD: Koliko je realno da Crna Gora u kratkom roku ispuni sva završna mjerila iz Poglavlja 14 i zvanično ga zatvori?

VELJOVIĆ: Zatvaranje Poglavlja 14 je realno u kratkom roku i Crna Gora je već u završnoj fazi ispunjavanja svih mjerila. Većina zakonodavstva je usklađena sa pravnom tekovinom EU, uključujući ključne oblasti kao što su prava putnika, bezbjednost i tržište transporta.

U narednom periodu fokus je na potpunoj implementaciji i potvrdi rezultata u praksi, ali uz dosadašnji napredak i intenzivnu dinamiku reformi, očekujemo da će Poglavlje 14 uskoro biti zatvoreno.

STANDARD: Na koji način će uspostavljanje nezavisnih regulatornih tijela u željezničkom i drugim vidovima saobraćaja uticati na bezbjednost, kvalitet i kontrolu sistema?

VELJOVIĆ: Uspostavljanje nezavisnih regulatornih tijela direktno doprinosi većoj bezbjednosti, kvalitetu i kontroli u saobraćajnom sistemu. Ona obezbjeđuju nezavisan nadzor nad primjenom sigurnosnih standarda, izdavanje licenci i kontrolu rada operatera, čime se smanjuje rizik od nepravilnosti i nesreća. Istovremeno, kroz nediskriminatoran pristup tržištu i praćenje kvaliteta usluga, podstiču konkurenciju i unapređenje usluge za građane.

STANDARD: Koliko je domaći saobraćajni sistem spreman za potpunu primjenu EU standarda bezbjednosti i interoperabilnosti, posebno u željezničkom saobraćaju?

VELJOVIĆ: Domaći saobraćajni sistem, posebno u željeznici, nalazi se na dobrom nivou pripremljenosti za primjenu EU standarda, ali je proces još u toku. Usvojeni su ključni zakoni o bezbjednosti i interoperabilnosti, kao i zakon o željeznici, čime je uspostavljen pravni okvir u skladu sa EU pravilima. Takođe je formirana nezavisna Agencija koja će imati ključnu ulogu u nadzoru sistema.

Ipak, puni kapacitet sistema zavisi od dalje implementacije – prije svega kroz jačanje administrativnih kapaciteta, donošenje preostalih podzakonskih akata i potpunu operativnost institucija. Ukratko, sistem je funkcionalno postavljen, ali je potrebno završiti praktičnu primjenu kako bi bio u potpunosti usklađen sa EU standardima.

STANDARD: Kako će stroži ekološki standardi za uvoz vozila (prelazak na Euro 5 i više) uticati na građane i strukturu voznog parka u Crnoj Gori?

VELJOVIĆ: Uvođenje strožih ekoloških standarda (Euro 5 i više) imaće dvostruki efekat. S jedne strane, građani mogu očekivati određene promjene na tržištu vozila, prije svega u smislu dostupnosti novijih i ekološki prihvatljivijih modela. S druge strane, dugoročno će doći do podmlađivanja voznog parka, smanjenja zagađenja i veće bezbjednosti na putevima. To znači čistiji vazduh, efikasnija vozila i usklađivanje sa EU standardima, što je ključan korak ka održivom saobraćaju u Crnoj Gori.

STANDARD: Koliko su mjere poput subvencija za električna i hibridna vozila dovoljne da zaista podstaknu građane na prelazak na održive vidove transporta?

VELJOVIĆ: Mjere poput subvencija su važan podsticaj, ali njihov puni efekat dolazi tek u kombinaciji sa širim politikama. Vlada Crne Gore u saradnji sa Eko-fond već aktivno sprovodi ove mjere kroz konkretne programe podrške građanima i privredi.

Na primjer, kroz javne pozive obezbjeđuju se bespovratna sredstva za kupovinu električnih i hibridnih vozila – i do nekoliko hiljada eura po vozilu, dok su u 2025. godini ukupno dodijeljene stotine hiljada eura subvencija za ovu namjenu .

To jasno pokazuje da država ne samo normativno, već i finansijski podstiče prelazak na održive vidove transporta. Ipak, da bi efekat bio potpun, ove mjere moraju biti praćene razvojem infrastrukture (punionice) i daljim jačanjem svijesti građana.

TEKST JE IZRAĐEN U OKVIRU PROJEKTA ,,ŠTA GRAĐANI DOBIJAJU ULASKOM CRNE GORE U EVROPSKU UNIJU“, KOJI JE PODRŽAN OD FONDA ZA PODSTICAJ MEDIJSKOG PLURALIZMA MINISTARSTVA – MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA CRNE GORE.