Video
Odredbe o sastavu Sudskog savjeta utvrđene su Ustavom, koje se u ovoj fazi ne mogu mijenjati i rješenje se zbog toga mora tražiti na zakonodavnom nivou, ocijenila je predstavnica Venecijanske komisije Simona Granata Menghini.
Preporučeno
Ona je za Pobjedu saopštila da očekuju da ministar pravde Zoran Pažin dostavi Venecijanskoj komisiji na mišljenje predlog za izmjenu Zakona o sudskom savjetu, prije nego što počne procedura u parlamentu.
Granata Menghini bila je u tročlanoj delegaciji Venecijanske komisije koja je početkom maja boravila u Crnoj Gori kako bi u razgovoru sa, kako je rekla, zainteresovanim stranama pokušali da pronađu rješenje za potencijalnu blokadu rada Sudskog savjeta.
Ona je podsjetila da četiri člana iz reda uglednih pravnika za Sudski savjet parlament imenuje dvotrećinskom većinom ili, ako to nije postignuto, tropetinskom većinom mjesec kasnije.
„Kako opozicija bojkotuje parlament, malo je vjerovatno da će procedura za imenovanje članova iz reda uglednih pravnika biti završena na vrijeme. Zbog toga postoji rizik da ne bude funkcionalnog Sudskog savjeta nakon 2. jula, kada aktuelnom sastavu ističe mandat“, kazala je Granata Menghini.
Ona je navela da je zahtjev kvalifikovane većine, ili drugi mehanizam koji može osigurati kompromis sa opozicijom za imenovanje članova Sudskog savjeta, rasprostranjena praksa u Evropi.
„Venecijanska komisija konzistentno to i preporučuje u odnosu na nekoliko zemalja članica. Cilj kvalifikovanih većina je da osiguraju širok sporazum u parlamentu, jer od većine zahtijeva kompromis sa manjinom“, objasnila je Granata Menghini.
Zbog toga se, kako je kazala, kvalifikovane većine obično traže u najosjetljivijim oblastima, naročito u izboru nosilaca funkcije u državnim institucijama.
Ona je dodala da postoji rizik da zahtjev za postizanje kvalifikovane većine može dovesti do zastoja, koji, ako se ne adresira adekvatno i na vrijeme, može dovesti do paralize nadležnih institucija.
„Cilj antizastojnih mehanizama je da izbjegne takav zastoj. Međutim, primarna funkcija mehanizma protiv antizastoja je to što se radi o prvobitnoj proceduri rada, gurajuć i većinu i manjinu da pronađu kompromis kako bi uopšte izbjegli upotrebu ovih mehanizama“, rekla je Granata Menghini.
Ona smatra da kvalifikovane većine ojačavaju položaj parlamentarne manjine, dok mehanizmi protiv antizastoja ispravljaju ravnotežu.
Takvi mehanizmi, prema njenim riječima, ne bi trebalo da djeluju kao ometači za postizanje dogovora na osnovu kvalifikovane već ine u prvom stepenu.
„To može pomoći procesu podsticanja dogovora ako je mehanizam protiv antizastoja taj koji je neprivlačan i za većinu i za manjinu“, navela je Granata Menghini.
Prema njenim riječima, Venecijanska komisija je, svjesna teškoća u dizajniranju odgovarajućih i djelotvornih mehanizama protiv antizastoja, ukazala, posebno u odnosu na Crnu Goru na druge opcije koje predviđaju različite, opadajuće većine u narednim krugovima glasanja.
Granata Menghini smatra da ta opcija ima nedostatak da većina ne može tražiti konsenzus u prvom krugu, znajuć i da će u narednim krugovima prevladati njihov kandidat.
„Na primjer korišćenje proporcionalnih metoda glasanja, uzimajući u obzir uključivanje različitih institucionalnih aktera ili uspostavljanje novih odnosa između državnih institucija. Svaka država mora da osmisli sopstvenu formulu“, poručila je Granata Menghini.
Specifični problem Crne Gore je, kako je kazala, da bojkot opozicije parlamenta, ustavne odredbe, koje imaju cilj da ih zaštite, čini neefikasnim i rizikuje paralizovanje Sudskog savjeta.
„Otklanjanje kvalifikovanih većina ili drugih uporedivih mehanizama nije rješenje, jer podriva povjerenje koje bi javnost i opozicija trebalo da imaju u Sudski savjet“, zaključila je Granata Menghini.
