Italija, smatra, mora dodatno podstaći proces proširenja Unije, posebno na zemlje Mediterana, koje i dalje nijesu dio tog saveza.

Veskovi, koji je u ime Sjeverne lige (Lega Nord) partije Matea Salvinija, član i spoljno-političkog Odbora Senata, ocjenjuje i da na činjenicu da je proces proširenja usporen, osim zemalja kandidata, u velikoj mjeri utiče i, kako kaže, oskudni rad briselske administracije.

Evropi, poručuje, fale lideri sa autoritetom, kakve zaslužuje.

POBJEDA: Italijanske vlasti su na vašu parlamentarnu inicijativu usvojile uredbu kojom se stanovnicima zemalja Zapadnog Balkana omogućava ulazak u Italiju, što je ranije bilo zabranjeno zbog kovid-19 mjera. Šta to tačno znači za Crnu Goru?

VESKOVI: Prelazak Crne Gore u tzv. Grupu E zemalja ponovo otvara granice između država. To je prvi značajan korak ka otvaranju koje će, ako pandemija to dozvoli, postati još šire.

POBJEDA: Italija, odnosno Terna realizator je energetske interkonekcije koja fizički povezuje Crnu Goru i Italiju, a na taj način i Zapadni Balkan sa EU. ENI, takođe italijanska kompanija, vrši istraživanja koja se odnose na mogućnost eksploatacije plina i nafte. Prema Vašem mišljenju, koji su mogući novi sektori i projekti saradnje između naših zemalja?

VESKOVI: Geografska blizina Crne Gore i Italije trebalo bi da bude element koji favorizuje veću i profitabilniju razmjenu između dvije nacije. Smatram da bi, na primjer, turizam mogao biti zanimljiv sektor, ali bliska saradnja između dvije zemlje je sigurno moguća, generalno, i u drugim preduzetničkim sektorima. Još uvijek ima mnogo neizraženih potencijala koji, nadam se, uz obostranu posvećenost, mogu da donesu konkretne prednosti za obje zemlje.

POBJEDA: Krajem prošle godine je objavljeno da su zaključci Evropske komisije o proširenju blokirani zbog spora između Sjeverne Makedonije i Bugarske. Smatrate li da je ispravno da bilateralni sporovi mogu usporiti ili čak blokirati kompletan proces proširenja?

VESKOVI: Iskreno i objektivno ne vjerujem da je svađa između Sjeverne Makedonije i Bugarske glavni kočioni element koji se odnosi na proširenje na druge zemlje. Prema mom mišljenju, na taj proces utiče i oskudni rad istog tijela koje predstavlja Evropu, oskudna pažnja nekih nacionalnih parlamenata i neophodna maksimalna koncentracija na posljedice pandemije. Sve se to zajedno pokazalo kao nepremostiva prepreka u tom procesu.

POBJEDA: Crna Gora prošle godine nije zatvorila nijedno pregovaračko poglavlje, Srbija nije otvorila nijedno dok su pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom faktički blokirani. Da li mislite da je to jasna poruka iz Brisela o tome šta misle o prijemu novih članova?

VESKOVI: Lično sam uvjeren da se moraju uložiti napori kako bi zemlje Zapadnog Balkana mogle da uđu u EU. Snažno podržavam tu hipotezu.

POBJEDA: Da li mislite da je u nekim zemljama EU došlo do zasićenja idejom proširenja ne samo zbog prijema novih članica? Šta vidite kao glavni razlog za jačanje evroskepticizma u samoj Uniji?

VESKOVI: EU trenutno vode ljudi koji nemaju viziju, već žive prostu svakodnevnu kolotečinu, bez konkretnih, važnih i neophodnih perspektiva. Apsolutno je neophodno težiti proširenom, odnosno Mediteranu u EU. Budućnost zapravo mora predvidjeti maksimalno olakšavanje komercijalnih razmjena, počev od favorizovanja onih sa državama sjeverne Afrike. Manje ograničenja, manje granica, znači više razvojnih mogućnosti za sve.

POBJEDA: U kojoj mjeri različiti stavovi unutar EU o proširenju mogu dovesti do većeg uticaja drugih aktera na Balkanu, kao što su Rusija, Kina i Turska, koji su već prisutni, i šta bi Brisel i Rim trebalo da urade u vezi s tim?

VESKOVI: Imamo Evropu koja nema lidere sa autoritetom, kakve u suštini zaslužuje. I naša zemlja sigurno griješi u pogledu spoljne politike. Zatim tu je nesumnjivo tursko pitanje koje je presudno u široj ‘šahovskoj tabli’. Na kraju, ponavljam svoje čvrsto uvjerenje da bi trebalo što više olakšati odnose sa Crnom Gorom, zemljom sa kojom ćemo morati da više vodimo dijalog, takođe favorizujući kulturne razmjene, podsjećajući i na to kako je crnogorska princeza Jelena bila supruga našeg kralja Vitorija Emanuelea Trećeg. Stoga je to važna veza koja bi danas mogla da se ojača i njeguje. Borislav VIŠNJIĆ

Evropa naroda, ne birokrata

POBJEDA: Nedavna studija Evropskog savjeta za spoljne odnose (ECFR) pokazala je da su Italija i Španija na vrhu zemalja EU za podršku ulasku Zapadnog Balkana u EU. S obzirom na to da Italija kontinuirano podržava pristupanje Crne Gore EU, da li mislite da je realno ali i korisno da Vaša zemlja postane na neki način glavni sponzor pristupanja Crne Gore?

Preporučeno

NAKON PISANJA STANDARDA: Uprava policije IPAK otkrila koliko će policajaca biti angažovano na Samitu u Tivtu

Kaća Bulatović: Moja slika u kući IHF-a stoji kao simbol rukometa, a institucije u Crnoj Gori zaboravile su da postojim

NEVRIJEME U REGIONU: Hrvatsku zahvatilo nevrijeme, temperatura za jedan sat pala deset stepeni

POLICIJA POTVRDILA PISANJE STANDARDA: Krivična prijava zbog sječe 865 kubika šume na Jelovici, ali ključni akteri i dalje “nepoznati”

Tri godine bez presude: Optuženi za pokušaj ubistva Bobana Šaranovića i dalje u bjekstvu

Upozorenje za kupače na Jadranu: More preplavile opasne meduze

VESKOVI: Italija mora biti promoter i podstaći stvaranje posebnog tijela koje teži procesu proširenju mediteranskih zemalja. Dobro je poznato da sam zagovornik Evrope naroda, a ne birokrata. Tačnije, zagovornik sam projekta „Sjedinjene Države Italije“, odnosno federacije koja može postati referentna za države koje izlaze na Mediteran. U tom kontekstu, Crna Gora bi mogla biti zaista strateška.