Video
Vlada Crne Gore, duboko ožalošćena što su SAD i svijet izgubili senatora Džona Mekejna, izražava iskreno saučešće američkom narodu i senatorovoj porodici.
“Pamtićemo ga kao nepokolebljivog i hrabrog borca za demokratiju i njene vrijednosti, kojima je želio da zauvijek pripada i Crna Gora. Uz pomoć senatora Mekejna, mi smo u NATO-u, njegov glas podrške se uvijek jasno čuo kada je za Crnu Goru to bilo najvažnije. Crna Gora će se zato uvijek sjećati sa dubokom zahvalnošću i poštovanjem ne samo podrške Dž. Mekejna već i njegovog iskrenog prijateljstva sa našom državom”, navodi se u tvitu Vlade.
(2/2) Uz pomoć @SenJohnMcCain, mi smo u #NATO-u, njegov glas podrške se uvijek jasno čuo kada je za CG to bilo najvažnije. #CrnaGora će se zato uvijek sjećati sa dubokom zahvalnošću i poštovanjem ne samo podrške Dž. Mekejna već i njegovog iskrenog prijateljstva sa našom državom. pic.twitter.com/vfp89mDkjI
— Vlada Crne Gore (@VladaCG) August 26, 2018
Preporučeno
Prethodno je telegram uputio i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
“Povodom smrti vašeg plemenitog supruga i roditelja, senatora Džona Mekejna, ratnog heroja, jednog od najmarkantnijih američkih političara novijeg doba, i najagilnijih aktera svjetske politike, kojega su izuzetno poštovali i njegovi politički neistomišljenici, u ime građana Crne Gore i u svoje ime, upućujem vam izraze najdubljeg saučešća. Džona Mekejna žalimo zajedno sa vama i kao čovjeka koji je neodvojivi dio savremene crnogorske istorije. On će ostati u trajnom sjećanju našeg naroda kao istinski prijatelj koji je sa žarom pravog pobornika univerzalnih američkih vrijednosti u dužem periodu snažno podržavao demokratski napredak i reformski put nezavisne Crne Gore, doprinoseći bezrezervno njenoj međunarodnoj afirmaciji i punopravnom članstvu u NATO. Klanjamo se njegovim sjenima”, naveo je Đukanović.
Mekejn, šestostruki republikanski senator iz Arizone i ratni heroj koji je preživio skoro šest godina mučenja i zarobljeništva u čuvenom “Hanoj Hiltonu”, umro je u 81. godini.
Poznat po svojoj borbenosti tokom višedecenijskog mandata u Senatu i dvije neuspješne predsedničke kandidature, Mekejn se hrabro suočio sa borbom protiv raka mozga i neželjenih efekata njegovog agresivnog tretmana liječenja prije nego što je podlegao bolesti 25. avgusta.
Proteklih nekoliko mjeseci Mekejn je proveo okružen porodicom i prijateljima na ranču u Arizoni i objavio, ispostavilo se, svoju poslednju knjigu: “The Restless Vave: Good Times, Just Causes, Great Battles, and other Appreciations”.
Mekejn je u svojoj knjizi priznao da nema ideju o tome koliko mu je vremena ostalo. Ipak to ga nije spriječilo da istupa protiv trenutnog predsjednika SAD Donalda Trampa, izraziv[i žaljenje što je izabrao bivšu guvernerku Aljaske Saru Pejlin za svoju kandidatkinju u predsjedničkoj kampanji 2008. godine i brine o međunarodnoj reputaciji svoje zemlje.
Mekejn je rođen u američkoj Vojnoj mornaričkoj stanici Koko Solo u Panami 29. avgusta 1936. godine, u porodici sa dugom vojnom istorijom.
Sljedeći korake svoga oca i djeda, obojice admirala sa četiri zvjezdice, diplomirao je na Mornaričkoj akademiji u Anapolisu 1958. godine.
Manje od decenije kasnije, bio je raspoređen u Vijetnam, gdje je njegov avion srušen iznad Hanoja i tada je rođena legenda.
Uprkos objema slomljenim rukama, slomljenom koljenu, rutinskom mučenju i dugotrajnim boravcima u samici, Mekejn je odbio ponude za ranije puštanje iz zatočeništva, rekavši će otići tek kada bude bio oslobođen i posljednji američki zarobljenik.
“Zaljubio sam se u svoju zemlju dok sam bio zatvorenik u nečijoj drugoj (zemlji)”, rekao je u svom govoru za republikansku nominaciju na predsjedničkoj trci 2008. godine.
“Zavolio sam (Ameriku) zbog njene pristojnosti, zbog njene vjere u mudrost, pravdu i dobrotu svog naroda. Zavoloo sam je ne samo zato što je to mjesto, već ideja za koju se vrijedi boriti. Nikada poslije toga više nisam bio isti. Nisam više bio svoj, već sam postao čovjek svoje zemlje”, rekao je.
Kao senator izazivao je predsjednike bez obzira na partijsku pripadnost, ukoliko je smatrao da njihova politika nije u skladu sa njegovim stavovima. U očima javnosti, prešao je put od ratnog heroja do političke ikone.
Tokom svog prvog mandata u Kongresu, suprotstavio se predsjedniku Ronaldu Reganu, i danas poštovanom republikancu, zbog njegove odluke da postavi mirovne marince u Bejrutu sa ograničenim odbrambenim sposobnostima.
Mekejnova zabrinutost pokazala se ispravnom nakon što je bombaš samoubica u oktobru 1983. godine ušao pravo u kasarnu i ubio 241 marinca.
Legenda o njemu dodatno je narasla dok se dosljedno suprotstavljao drugom republikanskom predsedniku Džordžu V. Bušu zbog poreskih olakšica, optužbi za mučenje i američke strategije u Iraku.
Mekejn je bio jednako težak i za lidere Demokratske stranke.
Bio je jedan od najistaknutijih kritičara spoljne politike predsjednika Baraka Obame, koji je oštro dovodio u pitanje odluku o povlačenju trupa iz Iraka i njegovom odbijanju da povuče svoju “crvenu liniju” za Siriju nakon što je predsjednik Bašar Al Asad upotrijebio hemijsko oružje protiv svog naroda.
Stvari su se malo promijenile kada je 2017. Bijelu kuću preuzeo republikanac Donald Tramp.
Mekejnu je pripala nezahvalna uloga glavnog predsjednikovog antagoniste. Njih dvojica su često dolazili u javne sukobe oko spoljne politike, posebno u pogledu Sirije, Rusije i Kine.
Tramp, koji rutinski kleveta i republikance i demokrate koji mu se suprotstavljaju, nazvao je Mekejna “nekompetentnim.” Kao kandidat, Tramp je ismijavao Mekejna zbog toga što je “bio ratni heroj jer je bio zarobljen”, dok je Tramp, koji nikada nije služio vojsku, rekao da cijeni “ljude koji nisu bili zarobljeni”.
Međutim, Mekejn je takođe bio optužen da je tokom svoje karijere mijenjao mišljenja o mnogim ključnim pitanjima kao što su imigraciona politika, abortus i smanjenje poreza, kako su se razvijali njegovi pogledi.
Podržao je rat u Iraku i bio je ismijavan zbog toga što je izabrao manje poznatu Saru Pejlin za svog kandidata na predsjedničkim izborima 2008. godine na kojima je pobijedio Obama.
Na međunarodnoj sceni, Mekejn je bio poznat po svom direktnom govoru – kojim je na neke ljude “ribao” na pogrešan način – i njegov “narodni jezik” koji je često otežavao razumijevanje teških političkih pitanja.
Bio je snažan lobista za pridruživanje istočnoevropskih zemalja NATO-u.
U aprilu 2017. Mekejn je posjetio Crnu Goru i rekao da je pridruživanje malog Jadranskog naroda zapadnom savezničkom savezu – što je postignuto nekoliko sedmica kasnije – od vitalnog značaja za regionalnu stabilnost i zajedničke napore zapadnih saveznika da se odupru Rusiji koja ponovo ustaje.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u intervjuu objavljenom 8. juna 2017. godine da je Mekejn, njegov dugogodišnji kritičar koji je jednom rekao da je Putin veća pretnja svijetu od ‘Islamske države’, živeo u “Starom svijetu”.
Mekejn je takođe poznat po tome što je okarakterisao Rusiju kao “benzinsku pumpu koja se predstavlja kao zemlja”.
Bez obzira na to, Putin je dodao da se divi patriotizmu bivšeg republikanskog predsjedničkog kandidata.
Putin je uporedio Mekejna sa drevnim rimskim senatorom Markom Porcijusom Katom Starijim koji je svaki svoj govor završavao rečima: “Kartagina mora biti uništena.”
“Ljudi sa takvim uvjerenjima kao što je senator koji ste spomenuli (Mekejn), još uvek žive u Starom svijetu i ne vole da gledaju u budućnost, nisu voljni da prepoznaju koliko se brzo svijet se mijenja”, rekao je Putin .
“Senator Mekejn mi se dopada u određenoj mjeri. Ne šalim se. Cijenim ga zbog njegovog patriotizma i mogu se povezati sa njegovom dosljednošću u borbi za interese svoje zemlje”, dodao je ruski lider.
Mekejn je za sobom ostavio suprugu Sindi i petoro dece. Takođe ima dvoje djece iz prethodnog braka.
