Kako su naveli u saopštenju, Vlada je utvrdila i Predlog zakona o upravljanju, unutrašnjoj kontroli i unutrašnjoj reviziji u javnom sektoru s Izvještajem sa javne rasprave.
Kako su kazali, razlozi za donošenje zakona su usklađivanje sa preporukama Sigme i Evropske komisije u oblastima koje se odnose na principe upravljanja, unutrašnju kontrolu, upravljačku odgovornost i uslađivavanje sa novim Globalnim standardima interne revizije (IIA).“Utvrđen je Predlog zakona o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije. Predmetnim zakonom se ističe obaveza usklađivanja svih ostalih zakona kojim se reguliše zabrana diskriminacije, ali istovremeno i unapređuje karakter zakona odnosno njegovog predmeta u dijelu promocije jednakosti kao ključnog principa ovog zakona. Donošenjem Zakona o zaštiti jednakosti i zabrani će se ojačati sistem zaštite od diskriminacije i obezbijediti potpuna usklađenost sa relevantnom pravnom tekovinom Evropske unije”, piše u saopštenju.
Kako su dodali, Vlada je utvrdila i Predlog zakona o dopunama Zakona o zaštiti lica i imovine.
“Dopunom Zakona uklanjanja se diskriminacija na bazi državljanstva na način što se državljanima države članice Evropske nije, Evropskog ekonomskog prostora ili Švajcarske Konfederacije omogućava da obavljaju poslove odgovorne osobe u privrednom društvu, drugom pravnom licu i preduzetniku, kojem se izdaje odobrenje za obavljanje djelatnosti zaštite, odnosno izdavanje dozvole za vršenje poslova zaštite, bez obzira da li ispunjavaju uslov u pogledu prebivališta, odnosno odobrenog boravka u Crnoj Gori”, poručuju.
Navedeno se, kako su pojasnili, vrši u cilju ispunjavanja obaveza iz završnog mpjerila četiri za Poglavlje tri- Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga.
“Vlada je usvojila Informaciju u vezi zahtjeva za podršku u pripremi projekta u okviru Grant FOND WORLD Bank za bespovratna sredstva. Projekti regulacije rijeka Lim i Grnčar se implementiraju kroz regionalni Program integrisanog razvoja koridora rijeka Save i Drine (SDIP), koji predstavlja jednu od najvećih inicijativa Svjetske banke u oblasti upravljanja vodama, a obuhvata četiri zemlje regiona (Crnu Goru, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku) ukupne predviđene vrijednosti oko 330 miliona eura, sa akcentom na infrastrukturni razvoj i zaštitu od poplava”, kazali su.
Kako su istakli, Ugovorom o finansiranju potpisanim u oktobru 2020. godine između Ministarstva Finansija i Svjetske banke, za Crnu Goru je opredijeljeno 15 miliona eura kreditnih sredstava, za finansiranje prve faze programa integrisanog razvoja riječnih koridora Save i Drine, a čija realizacija je u toku.
“U toku je priprema za drugu fazu Programa integrisanog razvoja rječnih koridora Save i Drine. Projekat je usklađen sa razvojnim prioritetima Crne Gore i okvirom Svjetske Banke za Crnu Goru. Kako bi se obezbijedila dodatna podrška za pripremu druge faze ovog projekta, Grant fond World Bank je obezbijedio pomoć u vidu granta koja za Crnu Goru iznosi 500.000 eura. Dodatna finansijska podrška, kako je naglašeno na sjednici, u ovoj pripremnoj fazi ključna za osiguranje čvrste tehničke i institucionalne osnove za spremnost za implementaciju projekta”, dodali su.
Kako su ukazali, planirane aktivnosti u okviru Grant ugovora uključuju: osiguranje spremnosti za nabavke u okviru infrastrukturnih ulaganja, izradu ključnih tehničkih studija koje će voditi dizajn i implementaciju planirane infrastrukture, te izradu instrumenata Okvira za zaštitu životne sredine i društvenu zaštitu (ESF) u skladu sa standardima Svjetske banke.
“Za finansiranje druge faze projekta, planirano je obezbjeđenje dodatnih kreditnih sredstava od Svjetske banke, čija će vrijednost biti poznata nakon realizovanih aktivnosti u okviru Grant ugovora. Ove aktivnosti će omogućiti pravovremena i usklađena ulaganja, koja će pomoći Crnoj Gori da realizuje potrebe u oblasti regulacije rijeka prekograničnog upravljanja vodama”, naveli su.
Iz Vlade su saopštili da je donijeta Uredba o prestanku važenja uredbe o načinu sticanja statusa i ostvarivanja prava povlašćenog proizvođača električne energije.
Preporučeno
“Imajući u vidu da je važeća Uredba o načinu sticanja statusa i ostvarivanja prava povlašćenog proizvođača električne energije („Službeni list CG“, broj 89/20) donesena na osnovu prethodnog zakona, ona više nije usklađena sa novim normativnim rješenjima. Nadalje, član 43 stav 7 Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora izričito predviđa da se predmetna materija ubuduće uređuje pravilnikom koji donosi ministar nadležan za poslove energetike. Zbog toga je neophodno staviti van snage postojeću uredbu, kako bi se stvorili uslovi za donošenje novog pravilnika kojim će se na precizan I pravno usklađen način urediti postupak sticanja statusa i ostvarivanja prava povlašćenog proizvođača, u skladu sa važećim zakonodavnim okvirom”, zaključili su.
Video