Video
Osim Vujovića, razriješili su i članove Savjeta AZK-a Nova Radovića i Jovanu Tošković i imenovali Dragana Damjanovića za predsjednika, a za članice Lepu Aleksić, bivšu v.d. izvršne direktorice AZK i Planu Karadžić.
Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, juče je na konstitutivnoj sjednici Savjeta za v.d. direktora imenovan Nebojša Jovović, koji je i dosad radio u Agenciji.
Sporne odluke
Ovo, prema saznanjima Pobjede, praktično znači da Savjet AZK od juna prošle godine nije funkcionisao, odnosno da je Agencija radila bez Savjeta. To tijelo
treba da ima predsjednika i dva člana da bi donosilo odluke i mišljenja većinom glasova, što je od juna prošle godine onemogućeno. Izvor Pobjede blizak Vladi smatra da je samim tim diskutabilna svaka odluka iz oblasti državne pomoći i konkurencije od juna prošle godine, jer je pravnički gledano njegov rad bio nezakonit.
To bi moglo da se odnosi na izgradnju stanova solidarnosti za prosvjetne radnike u Budvi i na Starom aerodromu u Podgorici, jer je Savjet AZK u krnjem sastavu ocijenio 22. decembra i 28. oktobra prošle godine da to što će Vlada produžiti milionske garancije za kredite u dvjema bankama nije državna pomoć. To se odnosi i na pozitivno mišljenje Savjeta na godišnji plan rada IRF-a, kao i na dopune mjera podrške privredi i građanima za drugi kvartal prošle godine i niz drugih odluka donesenih do juče.
Konkurs
Ministarstvo ekonomskog razvoja je u dva navrata objavljivalo oglas za izbor predsjednika i dva člana Savjeta AZK – u novembru prošle i u martu ove godine.
Na konkurs iz novembra 2021. prijavili su se bivša v.d. izvršne direktorice AZK Lepa Aleksić i Božidar Lopičić, koji je takođe zaposlen u toj državnoj instituciji.
Prema saznanjima Pobjede, oni nijesu znali da je Ministarstvo poništilo prethodni oglas, jer nijesu dobili nikakvo obavještenje, obrazloženje i odgovor od Ministarstva, tako da je ostalo nejasno zašto krajem prošle godine nije izabran predsjednik Savjeta AZK.
Božidar Lopičić je krajem marta podnio inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti Akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji AZK-a koji je donešen u novembru prošle godine. U inicijativi, u koju je Pobjeda imala uvid, navodi se da je donošenjem tog akta prekršen Zakon o zaštiti konkurencije, jer je trebalo da ga potpiše predsjednik Savjeta.
– Napominjem da je predsjednik Savjeta penzionisan rješenjem v.d. direktorice AZK 15. juna 2021. godine. Takođe, rad Agencije je regulisan i statutom i poslovnikom o radu Savjeta AZK i članom 5 poslovnika – predsjednik Savjeta tačkom 2 potpisuje odluke i druge akte Savjeta, što je ovoga puta izostalo jer predsjednika u Savjetu nema, te istog ne može iko od članova da mijenja niti zamijeni, posebno kada se uzme u obzir poslovnik o radu Savjeta AZK, statut i zakon – navodi se u inicijativi koju je podnio Lopičić i dodaje da je zakon povrijeđen i rasporednim rješenjima koji su od 1. decembra 2021. dodijeljeni zaposlenima u Agenciji.
– Mijenjanjem radnih pozicija i povećanjem koeficijenta povećane su plate, čime je oštećen državni budžet, kao i šteta koja iz toga proizilazi na radne odnose – kaže se u inicijativi Ustavnom sudu.
Lopičić pokrenuo spor za utvrđivanje mobinga
Lopičić je pokrenuo i spor za utvrđivanje mobinga i to preko Agencije za mirno rješavanje radnih sporova.
Preporučeno
U zahtjevu Agenciji, u koji je Pobjeda imala uvid, između ostalog se navodi da je on zaposlen u AZK na neodređeno vrijeme od 14. novembra 2018. godine, na radnom mjestu samostalni savjetnik 1.
– U posljednjih godinu dana zaposleni u kontinuitetu trpi konstantan mobing i diskriminaciju na radu i u vezi sa radom. Onemogućeno mu je da obavlja posao na način što mu se isti ne delegira, nedostupne su mu informacije neophodne kako bi obavljao svoj posao iz opisa radnog mjesta – navodi se u zahtjevu i ocjenjuje da mu kolege ne saopštavaju informacije zbog straha od v.d. direktorice.
Dodaje i da je tražio od v.d. direktorice da mu omogući da obavlja posao, ali odgovor je izostao.
