U međuvremenu, dio odbornika lokalnog parlamenta predao je inicijativu za skraćenje mandata, te će se o njoj izjašnjavati sjutra. Međutim, čak i ukoliko većina podrži raspuštanje parlamenta, ostaje pitanje na koji način će se izaći iz pravno-političke zavrzlame, s obzirom na to da izbori nisu opcija, sve dok Centralna izborna komisija ne bude u punom sastavu, piše Dan. 

Nakon što je kotorska opozicija apelovala na Ministarstvo javne uprave da reaguje, tvrdeći da Jokić nije legitimno na čelu Kotora, te da je istekao rok u kojem je lokalni parlament trebalo da bira predsjednika Opštine, oglasili su se iz tog resora. Kako navode u saopštenju, pokrenuli su postupak nadzora.

,,Povodom reagovanja OO Demokratske partije socijalista Kotor, u kojem se poziva Ministarstvo da preduzme mjere iz svoje nadležnosti, a u vezi sa aktuelnom pravno-političkom situacijom u Opštini Kotor, ističemo da smo, kao i u svim sličnim slučajevima do sada, reagovali bez odlaganja i pokrenuli postupak nadzora. Nakon što postupak bude okončan, javnost će blagovremeno biti upoznata sa njegovim ishodom, a nadležni organi dobiće službena obavještenja u konkretnom predmetu. Beskompromisna primjena propisa ostaje naš put ka zaštiti demokratije i zakonitosti”, poručili su iz resora Maraša Dukaja.

U međuvremenu, opozicija je predala inicijativu za skraćenje mandata SO Kotor, pa će se to pitanje razmatrati na sjednici koja je zakazana za sjutra. Inicijativu je potpisalo 11 odbornika DPS-a, Evropskog saveza i Hrvatske građanske inicijative, odnosno trećina odbornika u SO Kotor.

Međutim, situaciju bi dodatno moglo da zakomplikuje što je izbor predsjednika članova novoformirane Centralne izborne komisije još uvijek u toku. Naime, ukoliko bi inicijativa kotorske opozicije i dobila većinsku podršku, otvorio bi se put ka raspisivanju novih lokalnih izbora, ali je upitno kada bi oni mogli da se održe, s obzirom na to da CIK još uvijek nema ni članove, ni predsjednika.

Posljednji lokalni izbori u Kotoru održani su u septembru 2024. godine, međutim, konačni rezultati objavljeni su tek prije dva mjeseca. Krajem decembra održana je konstitutivna sjednica na kojoj su potvrđeni mandati odbornicima. Kako ukazuju iz DPS-a i Evropskog saveza, SO je trebalo da, u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, u roku od 30 dana od te sjednice bira predsjednika Opštine, a kako to nije urađeno, predsjednik Opštine je na toj funkciji mimo zakona.

Jokić ima drugačije tumačenje i tvrdi, da bi se predsjednik Opštine birao, prethodno mu mandat mora ili isteći, ili biti prekinut po sili zakona, ili ga Skupština mora razriješiti, što se u Kotoru, kako navodi, nije desilo.

Osam kandidata ispunjavaju uslove za CIK

Drugi konkurs za predsjednika i članove Centralne izborne komisije završen je 27. januara, a prijavilo se deset kandidata. Od toga, kako je juče utvrdila Komisija za sprovođenje izbora predsjednika i članova CIK-a, osam je ispunilo uslove koje predviđa Zakon o izboru odbornika i poslanika. Komisija će sa njima razgovor obaviti naredne sedmice.

Preporučeno

KO SU OSUMNJIČENI ZA UBISTVO U BARU: Ivanovići već godinama poznati policiji – bili akteri više obračuna, 2002. godine preživjeli sačekušu

Uhapšen Izet Draga, član UO MORSKOG DOBRA i funkcioner ALBANSKOG FORUMA

U pucnjavi u Baru UBIJEN muškarac, osumnjičene dvije osobe

Direktor Uprave za saobraćaj podnio ostavku

QAIR MONTENEGRO dobio građevinsku dozvolu za solarnu elektranu Rudine – investicija sa baterijskim sistemom vrijedna više od 50 miliona eura

PARLAMENTARNA VEĆINA IZGLASALA REKONSTRUKCIJU VLADE: Borovinić Bojović potpredsjednica, Zečević, Jojić i Vučurović novi ministri

Za predsjednika i člana prijavilo se njih šest, Amer Šukurica, Boris Bastijančić, Damir Rebronja, Veljko Vujović, Marija Raspopović i Muhamed Đokaj. Samo za predsjednika CIK-a prijavio se Uroš Vukićević, dok su kandidati samo za člana Boris Vukašinović, Boško Nenezić i Gordana Mitrović. Od toga, na spisku onih koji su ispunili sve kriterijume, nisu Vukićević i Rebronja.