Kao predstavnik Vlade na čijem je čelu Milojko Spajić, sporazum usaglašava ministar pravde Bojan Božović, dok je u ime opozicionih stranaka zadužen advokat i profesor Miloš Vukčević.
Sa obje strane najavljivano je da će do nedjelje uspjeti da se usaglase zajedničko obraćanje Venecijanskoj komisiji, na osnovu kojeg bi trebalo da bude donesena odluka da li je Ustavni odbor Skupštine Crne Gore prekršio Ustav kada je odlučio da penzioniše sutkinju Draganu Đuranović na osnovu Zakona o PIO s obzirom na to da su dotadašnji postupci pokretani na osnovu Zakona o radu.Prema ranijim najavama, predlog sa jedinstvenim tekstom juče je trebalo da bude upućen, ali očigledno da stavovi nisu usaglašeni, što na neki način potvrđuju i nezvanične informacije do kojih je došla Pobjeda.
Vukčević je juče potvrdio da se ministar Božović i on nisu saglasili, prije svega, oko broja pitanja koja bi trebalo da se nađu u zahtjevu.
“Imali smo intenzivan rad tri dana. Smatrao sam da treba da se postavi jedno pitanje, odnosno, da li su postupanje Ustavnog odbora i zaključak tog odbora o prestanku funkcije sutkinji Dragani Đuranović formalno neustavni. S druge strane, ministar je mislio da treba postaviti više pitanja”, rekao je Vukčević juče za Javni servis te najavio nastavak rada.
On se pak nada da će zahtjev prema Venecijanskoj komisiji biti koncipiran u okviru jednog pitanja, ali da će ga pratiti obrazloženje obje strane, jer je lično protivnik dostavljanja više pitanja „čime se narušava smisao ovog zahtjeva“.
“Po mom i mišljenju opozicije, u ovom slučaju je prekršen Ustav u proceduralnom dijelu, a to je najvažniji dio, jer je Ustavni odbor grubo preuzeo nadležnost Ustavnog suda. Ustavni sud većinski smatra da se prestanak rada sudija reguliše po Zakonu o radu. Sudski savjet je smatrao drugačije, ali u ovom slučaju to nije bitno, jer je stav Ustavnog suda onaj koji moramo poštovati”, stav je Vukčevića.
On podsjeća da je na Venecijanskoj komisiji da prikupi mišljenje od svih aktera, i vlasti i opozicije, te da donese konačnu odluku, odnosno preporuku koju bi trebalo da poštuju obje strane. Zato očekuje da Venecijanska komisija „utvrdi da je došlo do formalne neustavnosti“.
” Onda je na političkoj javnosti da poštuje tu preporuku, kako se i obavezala. Time bi se jasno vidjelo da je ovo bio jedini slučaj da je sudiji prestao radni odnos uz primjenu Zakona o PIO i da je u pitanju bila politička odluka”, zaključio je Vukčević.
Ministar pravde Bojan Božović je rekao za TV Vijesti i da očekuju da Venecijanska komisija mišljenje pošalje za mjesec.
“Sasvim priordno je da poteškoće postoje i sasvim je prirodno pošto tu situaciju gledamo iz različitih uglova. Kolege iz opozicije problematizuju taj formalno-pravni nedostatak neodržavanja sjednice Ustavnog suda na osnovu kojeg je trebalo da se po njihovom tumačenju obavijesti Ustavni odbor. S druge strane, mi gledamo to kao priliku i samo pismo Venecijanskoj komisiji da otvorimo problem materijalno-pravne prirode, ali i drugih stvari koje se odnose na taj famozni član 154 Ustava Crne Gore koji se odnosi na razrješenje sudija Ustavnog suda i da to pismo sadrži više pitanja. Teško je očekivati da ćemo se baš dogovoriti u potpunosti od riječi do riječi oko jednog pitanja, trenutno smo najbliži opciji, s obzirom na to da će pismo poslati predsjednik Vlade, da u pismu bude sadržan predlog pitanja od strane opozicije i predlozi pitanja, jednog ili više pitanja od strane vlasti i da ta pitanja u okviru jednog istog pitanja sa prilozima budu dostavljena Venecijanskoj komisiji…”, rekao je Božović.
Ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler u više navrata je protekla dva mjeseca pokušao da riješi ovdašnju političko-ustavnu krizu organizovanjem susreta i posredovanjem u komunikaciji između predstavnika vlasti i opozicije. Konačno su 15. marta, predsjednik vladajućeg PES-a Milojko Spajić i opozicioni lideri Danijel Živković (DPS), Damir Šehović (Evropski savez) i Adrijan Vuksanović (HGI) stavili svoje potpise na sporazum kojim su se obavezali da najkasnije za sedam dana zajednički podnesu zahtjev za mišljenje Venecijanskoj komisiji, a povodom sporne procedure konstatovanja prestanka mandata sutkinji Đuranović. Sastanku su, takođe, prisustvovali visoki funkcioneri PES-a Boris Pejović i Bojan Božović.
“Tekst zahtjeva Venecijanskoj komisiji pripremiće po jedan predstavnik vlasti i opozicije, nakon konsultacija. Dogovoreni zahtjev će Venecijanskoj komisiji uputiti predsjednik Vlade Crne Gore. Strane se saglašavaju da preduzmu sve neophodne korake ka punoj primjeni mišljenja Venecijanske komisije u najkraćem roku, a najkasnije 15 dana nakon njegovog dostavljanja. Do dostavljanja mišljenja Venecijanske komisije obustaviće se dalja procedura izbora jednog sudije Ustavnog suda po konkursu koji je Ustavni odbor Skupštine Crne Gore objavio 23. decembra 2024. godine”, saopšteno je tada iz Delegacije EU.
Nakon potpisivanja sporazuma, kako je to bilo i navedeno, opozicija je prestala sa blokadom Skupštine te se vratila učešću u radu Odbora i plenuma.
“Strane se obavezuju da podrže EU reforme i zakonodavne inicijative pripremljene u konsultaciji sa institucijama EU, s ciljem završetka pregovora o pristupanju EU do kraja 2026. godine. Strane se, takođe, obavezuju da nastave rad parlamentarnog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, sa ciljem završetka procesa izborne reforme najkasnije do kraja 2025. godine”, istaknuto je iz Delegacije.
Na istom sastanku, učesnici su se saglasili da se fokusiraju na ispunjavanje obaveza iz EU agende, ali i da se bez prethodno obezbijeđenog opšteg političkog konsenzusa neće predlagati pitanja koja dijele javnost, kako je to i predviđeno Vladinom platformom „Barometar 26“.
Preporučeno