Video
Ideju formiranja „evropske političke zajednice“ predstavila je Francuska u non pejperu koji je uputila članicama Evropske unije. U tom dokumentu navedeno je da se od Evropskog savjeta očekuje da na zasijedanju 23. i 24. juna odluči o aplikaciji Ukrajine za članstvo, ali je i upozoreno na dugo trajanje procesa pristupanja, zbog čega se i predlaže da se još ove godine formira „evropska politička zajednica“.
Tu zajednicu činile bi sve zemlje koje dijele zajedničke demokratske vrijednosti, bez obzira na to jesu li ili ne članice EU, a kako se pojašnjava u dokumentu, njeno formiranje ne bi predstavljalo alternativu članstvu EU, niti zamjenu za proces proširenja, već bi pomoglo integraciju.
Francuski predsjednik Emanuel Makron tu ideju prvi put iznio je prije nekolika mjeseca i o njoj će se raspravljati na sljedećem sastanku Evropskog savjeta. Sličnu ideju je iznio i predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel koji je nazvao nešto drugačije, kao „evropska geopolitička zajednica“.
PLATFORMA ZA SARADNJU
– Iz francuskih objašnjenja, pa i ovdje, u Podgorici, proizilazi da tu ideju i inicijativu, bar za sada, prije nego što o njoj imamo jasne i definitivne stavove (vodećih) zemalja-članica EU, treba shvatiti prvenstveno kao platformu za razmišljanje o mogućim modalitetima saradnje između članica EU, s jedne, i onih van EU, s druge strane – ocijenio je za Pobjedu Vlahović.
Pojasnio je da istorijski kontekst i okvir u kojem se dolazi do ovakvih prijedloga sa jedne od dvije najuticajnije adrese u EU svemu daje posebnu važnost.
– Zastoj sa proširenjem, kao generalna odrednica, praćen neriješenim situacijama i izvjesnim lutanjem na prostorima Zapadnog Balkana, uz tragičnu zbilju ruske agresije na Ukrajinu, ali i sa kompleksnim situacijama na istočnim obodima Evrope, u Gruziji i Jermeniji, uslovili su da Francuska, sa najviše instance, na početku drugog mandata predsjednika Makrona, daje prijedlog koji ukazuje na potrebu saradnje i sinhronizacije napora onih koji su u EU i onih koji to neće biti u sagledivoj budućnosti – naveo je Vlahović.
Sve to, ocijenio je, ukoliko jasno i nedvosmisleno bude podržano od svih, može da ima pozitivne efekte.
– Ali, u predvidljivoj situaciji da će ova inicijativa izazvati čitavu lepezu vrlo različitih i, svakako, iznijansiranih čitanja i razumijevanja njene suštine i posljedica koje može imati, što mi se čini vjerovatnijim scenarijom, ona će proizvesti mnoga pitanja i nedoumice, za koje vjerujem da ni sam predlagač nema spremne odgovore – ocijenio je Vlahović.
Kazao je i da su različiti modaliteti razvoja ove ideje, a podsjetio je i na stavove iznijete u nekim objašnjenjima da se ova inicijativa najmanje odnosi na Crnu Goru.
– Jer je Crna Gora najbliža članstvu u EU od svih ostalih kandidata i, logično, od onih koji tek treba da steknu taj status. Ostaje centralni strateški prioritet: predani rad na našoj EU agendi – naglasio je Vlahović.
Zbog toga, pojasnio je, sve ono što bi Crnoj Gori oduzimalo vrijeme u njenoj aspiraciji da što prije bude pred vratima EU „mora biti shvaćeno kao opterećenje i skretanje sa našeg magistralnog kolosijeka“.
– Rezon aktuelne Vlade i jedan od glavnih razloga njenog konstituisanja su evropske integracije. Podrška svim pozitivnim naporima i modalitetima saradnje koji nam u tome pomažu je logična. Ali, ulaženje u okvire i forme koje nas
usporavaju i odvlače od glavnog cilja – nije u interesu naše zemlje – poručio je Vlahović.
NAPREDAK NEĆE BITI IGNORISAN
I nekadašnji ambasador Crne Gore u Pekingu Darko Pajović smatra da reforme na putu evropskih integracija moraju biti prioritet u radu Crne Gore, a istakao je i da prijedlog o formiranju „evropske političke zajednice“ ne bi trebalo nužno posmatrati kao supstitut za proces proširenja.
– Nesumnjivo je da postoji velika skeptičnost nekih zemalja članica EU za proces proširenja, kao i politička nepopularnost navedene teme za njihova domaća javna mnjenja. Nema dileme i da pojedini procesi pregovaranja ili otvaranja samih pregovora o pristupanju traju dugo, kao i da se na osnovu poruka koje dobijamo iz pojedinih zemalja članica ne prepoznaje jasna perspektiva, plan ili, ako hoćete, čak i želja za bržom integracijom zemalja Zapadnog Balkana u EU – kazao je Pajović Pobjedi.
No, bez obzira na to, naveo je, zemlje Zapadnog Balkana u procesu napredovanja i primjeni standarda EU nijesu napravile iskorake koji su u skladu sa godinama pregovaranja ili otvaranja pregovora.
– Pohvale koje se dobijaju sa evropskih adresa, i koje su svakako dobrodošle, su više podstrek za buduće konkretne reforme, a manje „gotova stvar“ – ocijenio je Pajović.
Zbog toga je, dodao je, na zemljama regiona da naprave snažne iskorake na polju primjene vladavine prava, borbe protiv organizovanog kriminala na Balkanu, koji, kaže Pajović, pričinjava štetu kako zemljama našeg regiona tako i zemljama članicama EU.
– Svjedoci smo da su u svim zemljama mijenjane vlasti na izborima, ali nijesmo svjedoci suštinskih promjena loših praksi prethodnih vlasti. Naprotiv. Na primjeru konkretno Crne Gore možemo govoriti da smo sa smjenom vlasti imali promjene na gore, a ne na bolje – naglasio je Pajović.
Siguran je da nijedan konkretan napredak koji se ostvari na polju reformi neće i ne može biti ignorisan na važnim evropskim adresama, ali za to je, kako kaže, prevashodno potrebna politička volja vlasti.
Preporučeno
– Zato ću ponoviti ono u šta čvrsto vjerujem – da je proces evropskih integracija većinski u rukama političkih elita na Balkanu i da nema tog euroskepticizma u bilo kojoj zemlji članici EU koji neće prepoznati i nagraditi suštinske reforme i napredak na putu integracija u EU – zaključio je Pajović.
