Video
Sistem “otvorenih lista” na izborima opcija je koja je malo vjerovatna u našim uslovima, jer to ne bi odgovaralo vladajućim strukturama, kao ni rukovodstvima partija, kaže za Pobjedu Vladimir Goati, politički analitičar i profesor u penziji Fakulteta političkih nauka u Beogradu.
Preporučeno
“Otvorena lista” ili preferencijalno glasanje vrsta je proporcionalnog izbornog sistema koji omogućava biraču da, osim glasanja za određenu izbornu listu, zaokruži određenog kandidata na njoj. Parlamentarne partije do sada su, uglavnom, isticale da je to dobro rješenje, ali nikada nije “zaživio” prijedlog da se takvo nešto uvede. Aleksandar Damjanović više puta je procesuirao parlamentu izmjene izbornog zakona, u okviru kojih je predlagao uvođenje otvorenih lista, ali taj prijedlog nikada nije uvršten u dnevni red.
“To nije u interesu vladajućih vrhova, ali ni narod nije pretjerano zainteresovan za to. Šta ćete ako samo pet odsto građana napravi neku razliku za jedno ili dva mjesta u parlamentu? Uz sve teorijske moguće prednosti, mislim da to nije na dnevnom redu ni ovdje, a malo je vjerovatno i u drugim zemljama”, kazao je Goati.
On smatra da se ne bi mnogo promijenilo čak i u slučaju da se uvedu “otvorene izborne liste”.
“Da uvedemo “otvorene liste”, ne bi se drugačije desilo kod nas, ni u Crnoj Gori, ni u Srbiji, od onoga što se desilo u Italiji prije 15 ili 20 godina kada je većina birača zaokružila samo deset imena. Veliki broj građana, a to su oni koji ne čitaju novine i kojih je dosta i u Srbiji i u Crnoj Gori, bira prvih deset na izbornoj listi, iako ima, recimo, dvadeset ili više ponuđenih imena. Većina građana bira kao da je zatvorena lista. Hoće određenu partiju na vlasti i njenih deset prvih kandidata zaokružuju”, kaže Goati.
Prema njegovim riječima, važno je mjesto na listi, jer, kako je rekao, ko se izbori da bude među prvih deset, ima više od 90 odsto šansi da bude izabran.
Centar za demokratsku tranziciju već se dugo zalaže za promjenu izbornog sistema u pravcu uvođenja otvorenih lista jer smatra da će se na taj način povećati odgovornost u politici.
“CDT smatra pogrešnim dovođenje u vezu ovako važnih i strateških promjena sa bilo kakvim trenutnim političkim prilikama ili kalkulacijama na lokalnom ili državnom nivou. Ovo je pitanje za nas stvar uvjerenja da su otvorene liste bolje za našu političku scenu kojoj zasigurno manjka odgovornosti”, kazao je za Pobjedu Dragan Koprivica, izvršni direktor CDT-a.
On je istakao da je promjena izbornog sistema osjetljiv i rizičan poduhvat, ali, kako je rekao, ova promjena bi zahtijevala ozbiljnu pripremu i intenzivan angažman Odbora za promjenu izbornog zakonodavstva.
Prema njegovim riječima, uvođenje sistema “otvorenih izbornih lista”, gdje bi birač davao glas listi (partiji) ali i kandidatu u okviru te liste donio bi važne promjene.
“Povećala bi se odgovornost poslanika/odbornika pred građanima, pa bi oni koji nakon izbora promijene partiju ili ideologiju morali da računaju na rizik da mogu izgubiti povjerenje građana i biti kažnjeni na sljedećim izborima. Takođe, na ovaj način bi birači uticali na redosljed kandidata na izbornim listama, a ne partijske centrale koje često nemaju sluha za politiku na lokalnom nivou. Otvorene liste bi omogućile mnogo jaču i vidljiviju vezu između poslanika i njegove baze na terenu. Tačno bi se znalo u ime koliko ljudi taj poslanik govori. Ovim bi poslanik morao zastupati i građane a ne samo svoju političku partiju”, rekao je Koprivica.
Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović, koji je prvi, i za sada jedini, podnio Skupštini prijedlog zakona koji predviđa uvođenje otvorenih lista na izborima, kazao je za Pobjedu da bi “otvaranje lista ukinulo partijski monopol na njihovo utvrđivanje” i „eliminisalo zakulisne radnje u njihovom kreiranju”.
“Prijedlog izmjena i dopuna izbornog zakona koji sam podnio i koji se nalazi u skupštinskoj proceduri u svojoj osnovi ima izmjenu dosadašnjeg, gotovo tridesetogodišnjeg proporcionalnog izbornog sistema, u smislu otvaranja izbornih lista i mogućnosti individualnih kandidatura. Prijedlog ima svoj ustavno pravni temelj jer bi, konačno, prvi put omogućio da građani suštinski ostvare svoje ustavno pravo da biraju, odnosno da budu birani, tako što bi, umjesto tzv. partijskih lista glasali za kandidate za poslanike i odbornike imenom i prezimenom i tako ostvarili ustavno načelo neposrednog izbora”, naglašava Damjanović.
On je podsjetio da je sada taj izbor posredan, preko partijskih, odnosto lista građana, pa se, kako je istakao, krši jasna ustavna norma i obesmišljava izborno pravo.
Prema njegovim riječima, Odbor je “i formalno, sada nakon bojkota najvećeg dijela opozicije, postao samo prazna ljuštura”.
“Ta ljuštura je i osmišljena da zamajava javnost sa tobože brojnim reformama izbornog zakonodavstva, koje su besmislene i fingirane ako u srži nemaju početnu premisu svake ozbiljne i neophodne reforme našeg izbornog sistema a to su otvorene liste i individualne kandidature”, dodao je Damjanović.
