Vlast ne odustaje od plana da preuzme Tužilaštvo

Ona je za portal CdM rekla da je imala uvid u dokument i istakla da Vlada krije od građana Nacrt zakona koji je bez konsultacija sa zainteresovanom javnošću na nacionalnom nivou proslijedila Evropskoj komisiji.

Da je dokument pripremljen i bez stručne javnosti za Pobjedu je potvrdio predsjednik Udruženja državnih tužilaca Veselin Vučković.

– Mediji su jedini izvor informacija koji tužioci imaju o izmjenama tužilačkih zakona, kako onih za koje je nedavno negativno mišljenje dala Venecijanska komisija, tako i sada za izmjene Zakona o tužilaštvu koje su upućene Evropskoj komisiji – kazao je on.

Kao ni ostatak javnosti, ni tužioci ne znaju ko je radio na ovom dokumentu.

– Za sve izmjene tužilačkih zakona, što je i priprodno, uvijek je bila konsultovana i struka, odnosno tužioci što sada nije slučaj – istakao je Vučković.

TAJNA

Ko je i kada uradio izmjene Zakona o tužilaštvu do danas je nepoznato. U nedjelju veče jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević saopštio je, nakon sastanka lidera parlamentarne većine, da je postignut dogovor o tužilačkim zakonima.

– Demokratski front je prihvatio prijedlog Evropske komisije i potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića koji korenspondira sa preporukama kojima bi se jasno normirale nadležnosti i Specijalnog i Vrhovnog državnog tužilaštva i tužilačkih organizacija – kazao je Knežević.

Čak je najavio da će izmijenjeni Zakon o tužilaštvu odmah ući skupštinsku proceduru kako bi bio usvjen do kraja aprila ili početkom maja.

Dva dana nakon Kneževića, u utorak se oglasio i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović i obavijestio crnogorsku javnost da je kancelarija Glavnog pregovarača dostavila Evropskoj komisiji izmijenjeni Zakon o tužilaštvu.

Ustvrdio je čak, kako su izmjene „plod šireg društvenog konsenzusa“, iako javnost i dalje ne zna ko je kada pisao dokument, da li je usaglašen sa preporukama Venecijanske komisije.

O takozvanom Abazovićevom zakonu, sudeći prema saopštenju koje su dostavili medijima, pojma nemaju ni u jednoj od partija koja je konstituentkinja nove vlasti – Demokratama.

Saopštili su ,,da vjeruju“ da je Abazović konsultovao Evropsku komisiju, Venecijansku komisiju i druge međunarodne partnere koji prate stanje vladavine prava u Crnoj Gori. Upozorili su kolege iz parlamentarne većine i da ne naprave grešku u procesu predlaganja zakona i da se moraju dogovoriti „ko je predlagač, te da li se ostavlja prostor i rok za javnu raspravu i inkluziju svih zainteresovanih strana i relevantnih partnera“.

Abazović ni juče nije odao tajnu s kim je mijenjao Zakona o državnom tužilaštvu, kao ni sadržaj ovig dokumenta.

Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero potvrdila je da su u utorak dobili Nacrt izmjena i dopuna Zakona o tužilaštvu.

– U toku je njihovo razmatranje – rekla je Pisonero Pobjedi.

Da li zbog toga što je u čitavom procesu zaobišao Delegaciju EU u Podgorici, potpredsjednik Vlade juče se sastao sa šeficom Delegacije Oanom Kristinom Popom uz poruku na Tviteru da su tužilački zakoni u fokusu i da vode konsultacije na svim nivoima?!

Iz Delegacije EU na pitanje Antene M da li je tačna informacija da prijevod nove verzije tužilačkih zakona Vlada nije poslala njima, već direktno Briselu i ako jeste kako to komentarišu, šturo su odgovorili da je „Evropska komisija primila nacrt amandmana na Zakon o tužilaštvu i trenutno ih razmatra“.

O Zakonu o tužilaštvu Abazović je juče razgovarao i sa ambasadorom Slovenije u Crnoj Gori Gregeoom Preskerom i izaslanikom odbrane Slovenije, kapetanom Borisom Geršakom, uz poruku da su protiv izmjena tužilačkih zakona ,,samo oni kojima smeta borba protiv kriminala“.

Prvi čovjek Udruženja državnih tužilaca Veselin Vučković kaže za Pobjedu da vjeruje da je Abazović zakon upodobio preporukama Venecijanske komisije.

On je saglasan sa preporukom da u Tužilačkom savjetu prevagu više ne moraju da imaju tužioci, odnosno da bude isti broj tužilaca i uglednih pravnika.

– Ako je to usvojeno na način kako je predložila Venecijanska komisija, značiće da u ovom tijelu niko neće imati prednost, a posebno ne, kako je to bilo predviđeno, prevagu i moć politike. To garantuje, nadamo se, objektivnost rada i kvalitet – dodaje naš sagovornik.

Kao jako bitno Vučković naglašava to što se, za sada, odustalo od izmjene Zakona o specijalnom tužilaštvu, kako je to bila zamislila parlamentarna većina.

– Zakon kako su ga oni bili predložili nije bio novi zakon, već je imao samo drugačiji naziv i otuda je i uslijedio zaključak Venecijanske komisije da je u pitanju tekst zakona usmjeren na konkretne nosioce funkcija, što nije prihvatljivo. Dobro je što jedno tako fatalno rješenje nije prošlo – istakao je Vučković.

NEPRIHVATLJIVO

Marijana Laković-Drašković istakla je da u inoviranom tekstu – suprotno stavovima Venecijanske komisije – Vlada predlaže ponovni izbor svih članova Tužilačkog savjeta.

– Venecijanska komisija je u zaključcima i preporukama iz konačnog mišljenja navela da je prihvatljiva izmjena jednakog broj tužilaca i uglednih pravnika, ali samo ako se sprovede na sljedeći način: da ostanu svi ugledni pravnici do isteka mandata, doda im se jedan – koga će izabrati nova parlamentarna većina -i zamjeni jedan ili svi predstavnici tužilačke organizacije, uz novog predstavnika Ministarstva pravde – pojašnjava Laković-Drašković.

Ona ocjenjuje da Nacrt monopoliše ulogu Skupštine, odnosno nove parlamentarne većine, dajući Skupštini ulogu inicijatora postupka razrješenja Specijalnog držvanog tužioca ako na adekvatan način i vrijeme ne odgovori na zahtjev Skupštine ili Odbora za pravosuđe.

– Nova politička većina, prema ovom Nacrtu, predlaže ugledne pravnike i predstavnika Ministarstva, inicira postupak razrješenja Specijalnog tužioca te na taj način totalno politički kontroliše rad Državnog tužilaštva i, suprotno ustavnim principima nezavisnosti i samostalnosti tužilačke organizacije, iste stavlja u zavisan položaj čineći ga politički potčinjenim zakonodavnom organu i njegovim odborima – upozorila je ona.

Nadalje, dodaje Laković-Drašković, klauzula konflikta interesa kako je predvidio Nacrt zakona je nedopustiva i do sada nepoznata crnogorskom zakonodavstu.

– Savjeti drugih tijela imaju klauzulu konflikta interesa koja ide do dvije godine, ali ne i pet godina kako je ustanovljeno ovim prijedlogom, a neodrživo je imajući u vidu da smo mali sistem sa deficitarnim kadrom – istakla je Laković-Drašković.

Poslanica Socijaldemokartske partije, univerzitetska profesorica Draginja Vuksanović-Stanković za Pobjedu kaže da, sudeći prema dostupnim informacijama, preporuke Venecijanske komisije nijesu ni ovog puta poštovne.

– Ono što je veoma važno je da nije održana javna rasprava. Kako je moguće da potpredsjednik Vlade Dritan Abazović tvrdi da je postignut širok društevni konsenzus, a da pri tome pola Skupštine i cijela Crna Gora očima još nije vidjela tekst tog zakona? Upoznati smo iz medija da pojedini iz vladajuće većine, takođe, ne znaju što piše u tom dokumentu – ističe ona.

Ključno pitanje je, prema njenim riječima, ko je u stvari pisao ove zakone i da li će građani Crne Gore i poslanici Skupštine biti opet dovedeni pred svršen čin da odlučuju o prijedlozima zakona za koje je jasno Venecijanska komisija podvukla da im mora prethoditi javna rasprava i opšti konsenzus, ali i da preporuke treba da budu uvažene.

– Na djelu je čista improvizacija po laičkoj interpretaciji Dritana Abazovića – zaključuje Vuksanović-Stanković.

Iz Demokratske partije socijalista saopštili su juče da politika netransparentnosti i dezinformacija, koja traje od samog početka djelovanja aktuelne izvršne vlasti, nije izostala ni kada su u pitanju izmjene i dopune Zakona o tužilaštvu.

– Umjesto šire debate, javne rasprave, pa makar i pukog upoznavanja javnosti, a naročito političkih činilaca, sa njegovom sadržinom – pomenuti je akt volšebno označen kao konačan prijedlog, a potom, bez konsultovanja sa domaćom strukom i bilo kakvog vida prezentacije predviđenih odredbi, poslat Evropskoj komisiji – saopštila je poslanica ove partije Vesna Pavićević.

I ona je ukazala na činjenicu da ni predstavnici vlasti ne znaju kakvu proceduru je prošao prijedlog ovog zakona.

Tužilačka organizacija, a pogotvo Specijalno tužilaštvo, u fokusu je nove vlasti jer najveći konstituent parlamentarne većine Demokratski front, od početka insistira na smjenama u Tužilaštvu, prije svih glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. Po njegovoj optužnici dvojica lidera ove koalicije osuđena su za učestvovanje u pokušaju terorizma na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2016. godine. Oni opstanak vlasti uslovljavaju upravo izmjenama tužilačkih zakona.

Zakoni nikada nijesu mijenjani bez konsultacija

Veselin Vučković ističe da nova vlast mora uvesti praksu javnih rasprava i stručnih konsultacija kada mijenja zakone.

– Bilo je ranije miješanja izvršne vlasti u rad tužilačke organzacije, ali zakoni nijesu mijenjani bez konsultacija. Upliv izvršne vlasti bio je posebno naglašen u periodu od devedesetih godina prošlog vijeka do 2000. Imali smo u jednom periodu status funkcionera Vlade koja nas je birala na svojim sjednicama. U šali sam govorio da nam mandat traje od četvrtka do četvrtka, jer na svakoj sjednici možemo biti razriješeni – kaže Vučković.

Podsjeća da je i on bio smijenjen jednog četvrtka.

– Bio je to kraj 1993. godine kada sam iz medija, sa trećeg dnevnika državne televzije saznao da više nijesam rukovodilac Državnog tužilaštva na Cetinju – dodaje on.