Demokratska partija socijalista sa koalicionim partnerima iskreno želi da sve opozicione partije uzmu učešća u radu Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Mislim da je u proteklom periodu vladajuća koalicija uz korektnu saradnju predstavnika nevladinog sektora i akademske zajednice predano i ozbiljno radila i pripremila cijeli set izmjena zakona odnosno stvorila solidnu osnovu za dalje razgovore. Vrijeme koje je pred nama pokazaće demokratske kapacitete svih nas i jasno dati sliku prije svega građanima Crne Gore, a i međunarodnoj zajednici ko je za dijalog, a ko za prazne priče, kaže za Dnevne novine poslanica DPS Jovanka Laličić.

Sjednica Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva biće održana sjutra, a prisustvovaće joj i predstavnici Demokrata koji svakodnevno uvjeravaju javnost, što saopštenjima, što promo tekstovima, da će Odbor “igrati” po njihovim pravilima… Stvaraju utisak da je Briselski plan revolucionarni zaokret u odnosu na dosadašnji rad Odbora i prvobitne odluke o njegovom formiranju i zadacima. Komentarišući pitanje DN o tome šta je istina i koje su razlike između prve i druge odluke o formiranju odbora, predsjednica Zakonodavnog odbora Skupštinei članica Radne grupe za izradu izbornog zakonodavstva kaže da se najnovija Odluka o formiranju odbora, usvojena 31. jula ove godine, ne razlikuje mnogo od one iz oktobra prošle godine, a u čijoj izradi su učestvovale sve vladajuće i opozicione partije, osim Demokrata i GP URA.

“U nedostatku valjane argumentacije Demokrate sada pokušavaju da terminološke izmjene odluke predstave kao epohalne. Demokrate su insistirale da se skupštinsko tijelo nazove Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. U Odluci usvojenoj u oktobru prošle godine to tijelo nazvano je Odbor za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Međutim, važno je naglasiti da član 2 Odluke kojim su definisani zadaci Odbora ostaje nepromijenjen i u Odluci od 31. jula”, objašnjava Laličić.

Podsjeća da su zadaci Odbora: optimizacija sveukupnog ambijenta u kojem će se održati naredni izborni ciklusi, implementacija preporuka OEBS/ODHR povodom parlamentarnih izbora 2016. i predsjedničkih izbora 2018, implementacija preporuka iz Izvještaja Evropske komisije o napretku, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces.

“Ako se ovo ima u vidu onda je promjena naziva čista formalnost jer je sveobuhvatan rad na ukupnom izbornom ambijentu već bio predviđen i prvom Odlukom o formiranju Odbora”, ističe sagovornica DN.

Laličić navodi još primjera u kojima se vidi da nema bitnih razlika između prvobitne i posljednje odluke o formiranju odbora.

“Kada su u pitanju preporuke OEBS/ODHR, ni tu ne postoje suštinske razlike. Jedina razlika je što se ovim izmjenama jasno eliminiše mogućnost mijenjanja Ustava Crne Gore. Takođe, izmjenama Odluke umjesto razmatranja Nacrta zakona o medijima predviđeno je odobravanje i predlaganje Zakona o medijima. Jasno je da se ovakom formulacijom, čini mi se, na nevješt način pokušava prikriti nešto što je svima poznato da konačnu riječ o svim zakonima, pa i ovom u konačnom daju poslanici na plenarnoj sjednici Skupštine”, kaže Laličić.

Upoređujući prethodnu i najnoviju Odluku o formiranju odbora za reformu izbornog zakonodavstva, Laličić iznosi još jedan primjer koji potvrđuje da nema suštinskih razlika između rješenja usvojenih u oktobru prošle i julu ove godine.

“Vlast i opozicija usvojili su da u postupku utvrđivanja prijedloga za izmjene zakona i drugih akata, kao i svih ostalih odluka u vezi sa svrhom i zadacima Odbora, to tijelo odlučuje konsenzusom. Izuzetno, u slučaju da se princip konsenzualnog odlučivanja ne može postići i ako postoji podrška članova Odbora koja garantuje dvotrećinsku većinu u plenumu, takav prijedlog može biti utvrđen i bez konsenzusa. Izmjenama Odluke predviđena je drugačija većina, pa se u Odboru odlučuje tropetinskom većinom. Suštinske razlike, međutim, nema u njihovom prvom i posljednjem prijedlogu i dvotrećinskom i tročetvrtinskom većinom, na kraju odlučuje najjača parlamentarna stranka Demokratska partija socijalista”, objašnjava Laličić.