Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica juče je stupio na snagu, a pritisak iz Srbije na crnogorske vlasti ne jenjava – Srpska crkva organizovala je moleban u Beogradu, dvojica beogradskih advokata, kako prenosi Tanjug, predali su Ustavnom sudu ustavnu žalbu na Zakon, a predsjednik ove države Aleksandar Vučić izrazio je nadu da Srpska crkva u Crnoj Gori neće mijenjati ime, odnosno da će ostati srpska.

Vučić je, prenosi Beta, nakon otvaranja gasovoda Turski tok u Istanbulu za Televiziju Pink rekao „da se nada da kada budu pravljeni kompromisi i dogovori da to neće biti nauštrb interesa srpskog naroda i Srpske crkve“.

Protesti

Kazao je da se špekuliše oko promjena imena Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori tako da se prilikom registracije po novom zakonu izbaci riječ srpska, a da se umjesto toga koriste izrazi ,,pravoslavna crkva“ ili ,,mitropolija“, kao i da se on zalaže da se u nazivu SPC kao vjerske zajednice zadrži riječ ,,srpska“.

“Nijesam siguran i želim da se nadam da će u tom kompromisu učestvovati naše crkve i manastiri, ali pod okriljem Srpske crkve. Nadam se da će se sve završiti mirno”. poručio je predsjednik Srbije.

Srpska crkva juče je u Beogradu organizovala moleban litiju kojoj je prisustvovalo više stotina građana. Oko 16 sati krenuli su sa Terazija ka Hramu Svetog Save gdje je održan moleban povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti u Crnoj Gori

Građani, kako prenosi Portal RTS, nosili su crkvene i državne zastave, ikone i transparente, a među okupljenima bili su i direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić i generalni sekretar predsjednika Srbije Nikola Selaković.

Kako prenosi Portal Radio Slobodna Evropa, na transparentima je pisalo: ,,Bez Kosova smo kao čovek bez srca“ i ,,Ništa im nije sveto – Milo zločinac“, a uzvikivali su ,,Ne damo svetinje“, ,,Crna Gora i Srbija – to je jedna familija“, ,,Kosovo je srce Srbije“.

Kako je saopšteno, skup je bio podrška ,,stradalom narodu u Crnoj Gori, Kosovu i Metohiji i svim srpskim krajevima“.

A prva ustavna žalba na Zakon o slobodi vjeroispovijesti stigla je iz Beograda – advokati Milenko i Momir Radić podnijeli su juče Ustavnom sudu Crne Gore inicijativu za ocjenu saglasnosti Zakona sa Ustavom i međunarodnim ugovorima.

Inicijativom, u koju je Tanjug imao uvid, a kako prenosi agencija Mina, traži se od Ustavnog suda da donese odluku kojom će osam odredbi Zakona, spornih za Srpsku pravoslavnu crkvu i njene vjernike, proglasiti neustavnim i nesaglasnim sa međunarodnim ugovorima.

Predlažu da Ustavni sud naloži ,,da se obustavi primjena osporenog Zakona prema vjerskoj zajednici SPC do okončanja postupka ocjene njegove ustavnosti ili do zaključenja ugovora između SPC i Vlade Crne Gore, kao što je to već učinjeno sa jevrejskom, rimokatoličkom i islamskom zajednicom“.

Tvrde i kako je crkvena imovina u Crnoj Gori nesporno vlasništvo Srpske crkve, te da od juče, od dana stupanja na snagu Zakona, pa dok se ne registruje, SPC gubi status pravnog lica i ne može posjedovati, sticati i ostvarivati prava, koja „u skladu sa pravnim poretkom Crne Gore, pripadaju isključivo registrovanim ili evidentiranim vjerskim zajednicama, kao pravnim licima“.

S obzirom na to da Zakon nije predvidio prelazni rok za registraciju vjerskih zajednica to, prema mišljenju advokata, znači da država Crna Gora od danas ima pravo da primjenjuje sve zakonske sankcije prema SPC.

Otpori

Zakon o slobodi vjeroispovijesti usvojila je Skupština 27. decembra. Poslanici Demokratskog fronta, prosrpske koalicije, izazvali su težak incident u parlamentu nakon što je u načelu izglasan prijedlog zakona. Naumili su bili da stopiraju usvajanje zakona, pa su pokušali da aktiviraju neko pirotehničko sredstvo, a onda su krenuli prema predsjedničkom stolu i iščupali nekoliko kablova i nasrnuli su na druge poslanike. Milun Zogović (DF) gađao je predsjednika Skupštine Ivana Brajovića (SD) plastičnom flašom i pokušao je fizički da se obračuna sa njim, ali ga je spriječilo skupštinsko obezbjeđenje. Njegova koleginica Marina Jočić (DF) je plastičnom bocom gađala poslanika Ranka Krivokapića (SDP). Iz sale su tada izvedeni svi poslanici DF-a, njih 17, i sprovedeni u Centar bezbjednosti Podgorica. Nakon toga je zakon usvojen, a oni su kasnije oslobođeni, osim Andrije Mandića, Milana Kneževića i Miluna Zogovića. Osnovno tužilaštvo ih tereti za sprečavanje službenih lica u vršenju službene dužnosti, a oni se brane sa slobode.

Srpska crkva u Crnoj Gori protivi se ovom zakonu, ocjenjujući ga neustavnim i diskriminatorskim. Vlada je odbacila takve tvrdnje, podsjećajući, između ostalog, da su dobili pozitivno mišljenje Venecijanske komisije, te da je akt urađen u skladu sa međunarodnim standardima.

Od usvajanja zakona SPC ogranizuje protestne šetnje širom Crne Gore, a najavili su da će se ubuduće okupljati samo četvrtkom i nedjeljom.

Ključna, a sporna novina zakona je što propisuje da će svi vjerski objekti koji predstavljaju kulturnu baštinu, a koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine, biti prepoznati kao državna imovina, ukoliko vjerska zajednica nema dokaz da je ona vlasnik. Stari zakon iz ove oblasti datira čak iz 1977. godine.

Damjanović: Zna se kakve su čije namjere

Profesor emeritus Filozofskoga fakulteta u Zagrebu i član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Stjepan Damjanović poslao je otvoreno pismo, kako je naveo, prijateljima sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, u kom je istakao da prati zbivanja u našoj državi sa željom da pobijede mir, pravda i razum.

“U svojoj sam hrvatskoj domovini vidio vrlo sličnu verziju događaja i mislim da svi dobronamjerni i prosječno obrazovani ljudi znaju što se događa i kakve su čije namjere. Šeme su vrlo poznate, već su izlizane od ponavljanja, ali to što su izlizane ne znači da opasnosti nema”, upozorio je on.

Pozvao je kolege da ne ćute.

“U svome otporu nemojte nikad i ničim povrijediti srpski narod, ali vrlo jasno dajte do znanja velikosrpskoj politici da poznajete i njezine namjere i njezine metode i da ćete svoju snagu neprekidno crpiti iz ljubavi za svoje, a ne iz bilo kakve mržnje prema kome drugome, da samo želite biti svoji na svome, da kao svi slobodni ljudi na svijetu želite da vas se pita ko ste, a ne da neko drugi umjesto vas govori o vama, da vam on kazuje ko ste i propisuje kako se imate ponašati”, istakao je, između ostalog, on.