Video
Skupština je na sjednici održanoj u srijedu formirala Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu koji čine po sedam članova iz vlasti i opozicije.
Vujović smatra da je veoma važno da svi akteri odgovorno pristupe kako bi se iz procesa izašlo sa promijenjenim izbornim zakonodavstvom.
– Vjerujem da nam se kao društvu otvara prilika. Naravno, svako nosi svoj teret odgovornosti. Vlast najviše, ali i opozicija. Najveća odgovornost je na predsjedniku parlamenta, ali ja vjerujem da kod njega postoji jasna spremnost da dovede do postizanja potrebne dvotrećinske većine. To bi bio ogroman i njegov lični uspjeh. Treba voditi računa da u izborno zakonodavstvo spada i set zakona za koji se ne traži dvotrećinskla većina. Potrebno je da i oko njih postoji široka podrška. Znači i oni zakoni kojima se reguliše i pitanje državljanstva i prebivališta. Ne vjerujem u uspjeh izborne reforme ako se promijene zakoni koji regulišu državljanstvo i prebivalište suprotno stavovima opozicije. Mora se naći kompromis oko svih ovih pitanja jer oni predstavljaju jedinstvenu materiju – naveo je Vujović.
Sporni prijedlozi o prebivalištu
U mandatu Odbora je definisanje, između ostalih, Prijedloga zakona o registrima prebivališta i boravišta. Dio parlamentarne većine u Crnoj Gori zahtijeva da se novim zakonom o prebivalištu praktično ,,očisti“ birački spisak od glasača koji ne žive u Crnoj Gori, dok stranke manjina ocjenjuju
da je riječ o revanšizmu i kršenju ljudskih prava. Vujović ocjenjuje da je riječ o osjetljivom i složenom pitanju.
– Skrenuo bih pažnju na nekolika aspekta ovog problema na birače sa dvojnim državljanstvom, birače sa dvojnim državljanstvom i biračkim pravom u dvije ili više država i birače sa samo crnogorskim državljanstvom i sa prebivalištem u dvije države, birače samo sa crnogorskim državljanstvom, sa prebivalištem u Crnoj Gori a boravištem van Crne Gore. Prijedlozi izmjena ovog zakona targetiraju samo crnogorske državljane koji trenutno žive van Crne Gore, pod pretpostavkom da svi nemaju zakonito prebivalište u Crnoj Gori, te kroz obavezu potvrde prebivališta u roku od jedne godine pokušavaju ista lica lišiti prebivališta, a samim time i biračkog prava, na bazi pretpostavke da oni neće biti u prilici da isto potvrde u kratkom roku od godine dana – navodi Vujović.
Smatra da se insistiranjem da se potvrda prebivališta uradi uz obavezno fizičko prisustvo, uvode administrativne prepreke, iako reforma administracije insistira na olakšavanju procedura, da se što više administrativnih radnji može odraditi elektronski.
– Pod udar ovog rješenja će se naći sva lica koja imaju boravak u inostranstvu kao studenti, radnici na kraćem privremenom radu. Zaboravljaju predlagači da je moguće živjeti i raditi u drugoj zemlji na bazi dozvole o privremenom boravku, privremenoj radnoj dozvoli i da to nije novo prebivalište, već u ovom slučajevima zakonito boravište. Jedan veliki dio crnogorskih državljana koji žive u inostranstvu nemaju niti državljanstvo, niti prebivalište u drugoj zemlji, a ovaj zakon će ih targetirati kao mete da im se oduzme prebivalište, a onda i biračko pravo. Važno je obratiti pažnju na kratak rok (jedna godina), ali i na finansijsku dimenziju. Recimo neko ko studira u SAD mora da se vrati u doba pandemije u Crnu Goru, da trpi trošak od recimo 1.500 eura, rizikuje u nekim slučajevima gubitak školovanja, a ako to ne uradi mora da se odrekne prebivališta i prava glasa – pojašnjava Vujović.
Ne smije biti privilegovanih
Poseban problem je, kako je dodao, što zakonodavac nije spreman da prihvati uvođenje instrumenata kontrole birača sa nezakonito stečenim dvojnim državljanstvom, kao ni onih koji nezakonito glasaju u Crnoj Gori i susjednim državama.
– Onda je teško ostati imun na optužbe da je riječ o zakonu koji targetira nacionalne manjine. Naime, postoji jedan ogroman broj crnogorskih birača sa dvojnim džavljanstvom koji se nalazi u biračkim spiskovima susjednih država, posebno Srbije, ali i Bosne i Hercegovine. Vlada odbija da riješi taj problem, a sve vrijeme se insistira na brisanja iz biračkog spiska crnogorskih državljana koji rade recimo u, često pominjanom, Luksemburgu.
Kada se usvaja zakon mora se voditi računa da svi građani budu ravnopravni. Ne smije se dozvoliti da neki građani budu meta, a neki privilegovani, a posebno ne zbog nacionalnog, vjerskog ili političkog ubjeđenja. Zakon nije dovoljno dobar, ima puno propusta iako bih pohvalio neka rješenja. Potrebno ga je vratiti na doradu nakon javne rasprave i pripremiti zakonski tekst koji će omogućiti riješiti problem prebivališta, a posredno ažurnosti biračkog spiska na ispravan način – smatra Vujović.
Ozbiljne zemlje ne daju lako državljanstvo
Iz vlasti je najavljena i izmjena Zakona o državljanstvu, što je takođe izazvalo oprečne reakcije. Vujović navodi da je teško procijeniti efekte promjena bez konačnog prijedloga tog zakona.
– Iz onoga što se može čuti vidljiva je namjera da Vlada pokušava promjenama Zakona o registrima prebivališta i boravišta da isključi dio građana za koje vjeruje da podržavaju opozicione partije, a sa izmjenama Zakona o državljanstvu poveća broj glasača sadašnje parlamentarne većine. Odnosno da poveća broj onih koji će glasati i u Crnoj Gori i recimo Srbiji i BiH.
Novi zakon treba da olakša dobijanje državljanstva dominatno državljanima Bosne i Hercegovine i Srbije. Najvećim dijelom riječ je o licima koja povremeno borave u Crnoj Gori zbog posla, posjedovanja nekretnina, a već imaju državljanstva drugih država. Crnogorsko tržište rada otvoreno za državljane susjednih država, te imaju sva prava, osim prava koja proizilaze iz crnogorskog državljanstva a to je pravo glasanja i zapošljavanja u državnim organima – kaže Vujović.
Ocjenjuje kako nije interes države da daje radnicima na privremenom radu u Crnoj Gori državljanstvo.
– To ne rade ozbiljne države. Da li će Vlada isti pristup imati prema radnicima u turističkoj privredi koji će početi u sve većem broju da dolaze iz Pakistana, Filipina, Indije, Tajlanda, jer se isti proces već dešava u drugim turističkim privredama, ili će im tada to biti problem jer je riječ o osobama koje nijesu pravoslavne vjeroispovijesti pa će ponovo mijenjati zakon. Iako ostaje zabrana dvojnog državljanstva zakon je namijenjen prvenstveno državljanima država koje imaju liberalan odnos prema sticanju državljanstva, a koje ne dozvoljavaju crnogorskim vlastima provjeru podataka o svojim državljanima, tako da će oni moći neometano nastaviti da imaju dvojno državljanstvo na nezakonit način, te nastaviti glasati u dvjema državama na nezakonit način.
Veoma je važno naglastiti da ima slučajeva kada su crnogorski organi sprovodili procedure odobravanja državljanstva kršeći procedure. To se treba izmijeniti. Zakoni moraju da važe jednako za sve. Ali se sa druge strane ne smije dozvoliti izborni inžinjering, gdje se mijenja biračko tijelo, te predloženim izmjenama uvoze birači iz drugih država – zaključuje Vujović.
Prijaviće se za rad u Odboru kao pridruženi članovi
Odlukom o formiranju Odbora za reformu izbornog zakonodavstva predviđeno je i uključivanje pridruženih članova iz NVO sektora (do tri člana) i akademske zajednice (do dva člana), koji nemaju prava odlučivanja. CeMi se prijavio za učešće i u prošlom sazivu Odbora, ali je njihov kandidat tada odbijen.
Preporučeno
– Nadam se da sadašnja parlamentarna većina neće imati prema našem prijedlogu isti stav kao tadašnja, te da će CeMI imati svog pridruženog člana. Mislim da je najvažnije da Crna Gora mobiliše sve stručne, a veoma limitirane, kapacitete iz oblasti izbornih sistema i izbornog prava, a ne da se ovaj proces shvata igra uticaja. Izborna reforma je kompleksan proces koji je nemoguće na pravi način sprovesti bez stručnjaka. CeMI sa ogromnim iskustvom nadgledanja izbora u Crnoj Gori i van nje stoji na raspolaganju da pro bono pomogne proces. Ako nam se iz političkih razloga to ne dozvoli, mi ćemo ponovo davati svoj doprinos na drugi način – kaže Vujović.
