Status istaknutog kulturnog stvaraoca ove godine je, pored ostalih, dodijeljen književniku Milutinu Mićoviću koji je u javnosti prepoznat po govoru mržnje, mizoginiji i negiranju crnogorske nacije i identiteta. Član Komisije za razmatranje inicijativa i utvrđivanje prijedloga za dodjeljivanje statusa istaknutog kulturnog stvaraoca, reditelj Branko Baletić ranije je saopštio da čitav proces zapravo nije ni završen iako je ovakva odluka Vlade objavljena, te precizirao da potpis na zapisnik sa sjednice pored njega nijesu dali ni Marko Eraković, Radmila Vojvodić i Tatjana Krkeljić – koje su podnijele ostavke u tom tijelu.

“Trebalo je da se održi finalna sjednica, na kojoj bi se raspravili stavovi svih ljudi oko onoga što se desilo. Nas četvoro, ne znam za ostale članove, insistirali smo na finalnom sastanku na kojem bi se sve razjasnilo i dogovorilo. I dok se zakazivao sastanak, Vlada je objavila da su svih 15 kandidata, uključujući i gospodina Mićovića, stekli pravo na doživotna primanja za najuspješnije stvaraoce, čiji se doprinos Crnoj Gori vrednuje”, istakao je Baletić ranije.

Kazao je da im se dva mjeseca nakon završetka sastanaka niko nije obraćao, a da su onda dobili zapisnike o kojima je trebalo da se izjasne u roku od dva dana.

“I to smo ispoštovali. Nas četvoro smo poslali odvojena mišljenja oko svega toga i živjeli smo u nadi da će to biti raspravljeno na toj finalnoj sjednici, jer treba potpisati zapisnike i obrazložiti zaključan stav za svaku ličnost. Mi sada čekamo da vidimo ko je to dao Vladi, zašto je Vlada to tako objavila, a da uopšte ne postoji finalno rješenje, jer smo se mi usprotivili tom glasanju i čitavoj manipulaciji koja je sprovedena”, rekao je Baletić ranije.

Osim toga, Crnogorsko društvo nezavisnih književnika (CDNK), koje je od ustanovljenja statusa „istaknuti kulturni stvaralac Crne Gore“ učestvovalo u Komisiji za dodjelu ovog prestižnog zvanja, ove godine je isključeno iz tog tijela. To je saopštio predsjednik CDNK Milorad Popović ističući da su u radu Komisije učestvovali shodno zakonskim odredbama, a da sada nijesu obaviješteni o novom sazivu Komisije, niti da im je traženo da delegiraju svog predstavnika. On je decidan da je ovo kršenje Zakona o kulturi Crne Gore iz notornih političkih motiva: diskriminacije crnogorske književnosti i kulture, koja je sistematski sprovodi u posljednjih pet godina.

Vujović je, sa druge strane, danas kazala da je Komisija odlučila da o tome ne odlučuje – tako „prouzrokujući eventualnu štetu kandidatima, a možda štetu državi i budžetu Crne Gore“.

“Mi smo uredbu na Vladi donijeli 7.4. ove godine – trudeći se da imamo jedan izbalansirani sastav Komisije i uredbu vrlo precizno skrojili i kazali ko će biti članovi: dva predstavnika Univerziteta Crne Gore, dva predstavnika CANU, jedan predstavnik Filmskog centra, jedan Muzičkog centra, predsjednik Udruženja likovnih umjetnika, predsjednik Udruženja dramskih umjetnika i predsjednik Udruženja književnika. Jedna relevantna i izbalansirana komisija stručnjaka je trebalo da završi posao za 15 potencijalnih kandidata i usvoji poslovnik o radu koji pokazuje što treba da urade i kakav stav da donesu i Ministarstvu daju listu prijedloga onih koji će zavrijediti ovaj status”, navela je Vujović.

Komisija se, kaže, sastajala tri puta.

“Postoje zapisnici. Na trećoj su donijeti prijedlozi i dobili smo od predsjednice komisije obrazloženja i čak broj glasova. Niko od članova Komsije koji su podnijeli ostavku nijesu na toj trećoj sjednici iskazali bilo kakvu sumnju u regularnost niti tražili obrazloženje ili problematizovali način glasanja”, tvrdi Vujović.

Njihove ostavke su, kaže, uslijedile kad je Vlada potvrdila ovu listu.

Vujović je rekla da je izuzetno ponosna što je ministarka u čijem mandatu su usvojena tri medijska zakona koja su doprinijela da dobijemo pozitivan IBAR i da se privremeno zatvori poglavlje 10 – digitalno društvo i mediji.

„Ne može se uvijek i svim medijima odgovoriti“

U odnosu na činjenicu da određenim medijima ne odgovara na pitanja, Vujović je poručila da nijesu pristrasni i netransparentni nego da se ne može uvijek i svima odgovoriti.

“Kada govorimo o mom pristrasnom postupanju – da se nijesmo oglasili kad je trebalo: mi se trudimo da budemo transparentni i u samom vrhu smo transparentnosti ministarstava. Naravno da nekad ne odgovorimo svima, ali u tome nema pristrasnosti, subjektivnosti ili podjela već jednostavno ne može se uvijek i svima odgovoriti”, navela je Vujović.

Ona je decidna da sloboda medija nije ugrožena, te da ona sa sobom nosi i odgovornost za izgovorenu riječ.

Ne briše PES tek tako termin „nasilna“ ispred aneksije 1918.

Mislite li da neko vjeruje da je Pokretu Evropa sad (PES) tek tako palo na pamet da briše termin „nasilna“ aneksija Crne Gore iz 1918. godine? – upitao je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić jednog od predlagača izmjena Zakona o dinastiji Petrović Njegoš – Miloša Pižuricu.

Nikolić, kako je rekao tokom današnjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore, odgovorno tvrdi da nije.

“A ovog puta neću govoriti o motivima zbog kojih to radite”, dodao je Nikolić.

Neodgovorni odnos i devastacija baštine

Tokom rasprave o izmjenama Zakona o muzejskoj djelatnosti njegov partijski kolega Oskar Huter pitao je ministarku kulture i medija Tamaru Vujović štiti li država danas kulturnu baštinu.

“U proteklom periodu bilo je pregršt primjera neodgovornog odnosa prema baštini, i to primjera potpune devastacije. U prvom redu mislim na dio sakralnih objekata, na što ukazuju u kontinuitetu naučni radnici, institucije i mediji. O jadu se zabaviše da dozovu državu”, istakao je Huter.

Svjedočimo, ukazuje on, da se po crkvama i manastirima „skladište gvožđurije i skalamerije koje predstavljaju spomenike saradnicima okupatora“.

“Možda bi se unutar tog kipa (spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću), kojeg šetaju s mjesta na mjesto, mogli naći i neki kalašnjikovi”, cijenio je Huter.

On je apelovao na MUP, kad već, kako je rekao, ne mogu uhapsiti ubice, da makar pokušaju uhvatiti „najpokretniji spomenik u našoj istoriji“.

“Smatrate li da u sakralnim objektima treba biti ovakvih spomenika”, upitao je on ministarku Vujović.

Vujović: Promptno smo reagovali

Vujović je na to odgovorila da država „uspješno i veoma korektno“ štiti kulturnu baštinu.

“Što se tiče našeg Ministarstva, dvije inspektorke za baštinu imaju stoprocentan učinak. One su promptno reagovale, mislim da smo pokazali zavidnu opredijeljenost i objektivnost povodom spomen-obilježja koja nemaju potpunu dokumentaciju. U određenim opštinama, gdje je DPS bio na vlasti, bilo je obilježja koja su izazivala podjele i pažnju, pa tada predsjednici tih opština i tadašnji ministri kulture nijesu aktivirali inspekcijsku službu”, istakla je ona.

Vujović je ocijenila i da je DPS-u bio potreban takav spomenik kako bi „potezali podjele i priču o međunacionalnoj mržnji“.

Huter je na to ponovio pitao smatra li da je takvom spomeniku mjesto u manastiru.

“Pogledajte recimo Ćeliju Pipersku – tamo su postavljeni centralno grijanje, mermerne ploče i laminat. Pa jeste li makar za to ministarka?”, upitao je on.

Pošto je poslanica Zoja Bojanić Lalović ponovila ovo pitanje, Vujović je poručila da je reakcija MKM bila promptna.

“Naša reakcija je bila promptna i što se tiče toga gdje je: inspektorka je izlazila i utvrdila da dio spomen obilježja nije u manastirskom kompleksu”, dodala je Vujović.