Video
Vujović je kazao da je potrebno da se sve proevropske snage ujedine, a ujedinjena opozicija da se sa svim raspoloživim snagama, ojačana proevropskim NVO sektorom, medijima, intelektualcima suprotstavi gruzijskom scenariju za Crnu Goru. Komentarišući blokadu Ustavnog suda nakon što je voljom većine Ustavni odbor preuzeo nadležnost te institucije u slučaju penzionisanja sudije, a samo nekolika dana nakon zatvaranja tri pregovaračka poglavlja, Vujović je rekao da je premijer Spajić „nažalost dozvolio, i dalje dozvoljava, da svaki uspjeh na polju evropskih integracija koji Crna Gora ostvari, odnosno njegova vlada, potpuno anulira Mandić sa njegovim agresivnim akcijama“.
,,Sve to još, uz sve snažnije javno Mandićevo podsmijavanje. Dio Mandićevih akcija ima jasan cilj. Zaustaviti evropske integracije po svaku cijenu. Prvo sa provociranjem Hrvatske da blokira crnogorske pregovore, a zatim blokadom Ustavnog suda, da bi nas vratili u period prije dobijanja pozitivnog IBAR-a”, ocijenio je Vujović, dodajući da „blokada u odlučivanju Ustavnog suda ima mnogo širi značaj“.
,,Naravno, ova dva slučaja neće ostati jedini. Čeka nas cijeli niz agresivnih poteza DF-a, za koje je nažalost dobio podršku većine u vladajućim strukturama. Stoga se Spajić mora dovesti pred izbore. Ili će odustati od podrške Mandiću i njegovim potezima na blokiranju pregovora ili će biti označen kao prikriveni izvršilac zadataka Beograda i Moskve. Jasno je da ne može više na dvije stolice. Ne možete sa jedne strane predstavljati da se borite za evropske integracije, a sa druge podržavati napore da se to nikad ne desi. Ili će Spajić biti istinski lider evropskih snaga, koje će okupiti oko sebe, te uvesti Crnu Goru u EU, ili će biti samo jedan od niza istrošenih epizodista kojima upravlja Beograd”, istakao je Vujović.
Ocijenio je da je podrška neustavnoj blokadi Ustavnog suda Spajiću nanijela veliku reputacionu štetu među zapadnim partnerima.
,,Jasno je da je to bila planirana akcija. Više to nije provokacija DF-a, već partnerske akcije DF-a, Demokrata i PES-a. Vjerujem da su ovog puta potcijenili reakciju zapadnih partnera, odnosno posebno opozicije, ali i manjinskih partija. Sada je već pokrenut proces objedinjavanja opozicije, ali i moguće destabilizacije vladajuće koalicije, odnosno njen raspad. Jasno je da ukoliko Zapad snažnije podrži opoziciju, isprovociran Spajićevom podrškom Mandićevoj destrukciji, vladajuća većina se može brzo raspasti. Vjerujem da ako Spajić nastavi po ovom obrascu, suočiće se brzo sa raspadom vladajuće koalicije. Posebno je to za njega opasno u situaciji kada tri najveće političke grupacije vladajuće koalicije su daleko ispod natpolovične podrške birača, tako da im ne trebaju skori vanredni parlamentarni izbori”, istakao je Vujović.
Na pitanje što je bila namjera vladajuće većine kada je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda, Vujović je rekao da je Crna Gora suočena sa nizom postupaka vladajuće većine koji imaju za cilj da se protivno ustavnim normama i pravnom poretku ukine ili izmijeni Ustav, protivustavno preuzmu nadležnosti sudske od izvršne vlasti, da bi se zaustavio proces pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji, te dovelo do njenog izlaska iz NATO saveza i u konačnom ukinula njena nezavisnost.
,,Jasno je da se ne može na ustavan način ukinuti crnogorska nezavisnost, odnosno dovesti u stanje prije referenduma 2006. godine. Stoga je potrebno preuzimanjem Ustavnog suda, odnosno njegovom političkom kontrolom od zvaničnog Beograda, nizom neustavnih radnji urušiti ustavni poredak, te državu Crnu Goru pretvoriti u običnu teritoriju koja treba da postane lak plijen. Tako da trenutna dešavanja odgovaraju pojmu ustavnog puča, ali koji se ne završava ovim radnjama, već su one samo elementi opasnog scenarija koji po nalogu Moskve i Beograda sprovodi većinski dio vladajuće koalicije. Ustavni puč je segment šireg projekta koji podrazumijeva razbijanje vojno-bezbjednosnog i tužilačko-sudskog sistema da bi se represivno moglo upravljati državom i obezbijediti legitimitet njenog ukidanja uvođenjem u birački spisak stotina hiljada birača sa državljanstvom Srbije, čime bi se dao legitimitet konačnom potezu anuliranja efekata referenduma o nezavisnosti. Srbija ne može postati stabilan i snažan ruski saveznik bez pristupa lukama i pomorskim bazama. Stoga je Crna Gora ključan element za rusku slagalicu za Mediteran. Poslije pada sirijskog diktatora i povlačenja ruskih snaga iz Sirije, pojačani su napori da se ubrza scenario koji bi Crnu Goru pretvorio u saveznika Beograda i Moskve. Nažalost, sve agresivniji napori proruskih i srpskih snaga u vlasti postaju sve više djelotvorniji”, istakao je Vujović.
Komentarišući revolt opozicije iskazan kroz bacanje dimne bombe na sjednici Ustavnog odbora, te podsjeća li ga to na nekadašnje ponašanje DF-a, Vujović je rekao da ne opravdava ovakve poteze ni sadašnje, ni nekadašnje opozicije.
,,Nije to ono što treba Crnoj Gori. Međutim, ustavnom nasilju se mora odgovoriti, nenasilno, politički angažovano. Crna Gora je sve bliža gruzijskom scenariju. Trenutak kada je Gruzija postala kandidat za članstvo bio je alarm u Moskvi, koja je naložila svojem satelitu, vladajućoj partiji Gruzijski san, da krene sa nizom represivnih akcija koje su imale za cilj da se prekinu pregovori. Naočigled ničim izazvano ponašanje tzv. proevrovskog Gruzijskog sna da zaustavi evropske integracije predstavlja istu matricu kao što se desilo sa Ukrajinom 2014. godine, kada je Rusija blokirala potpisivanje Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju. Kvazi proevropske snage koje potpuno ili djelimično, direktno ili posredno kontroliše Moskva odlažu koliko je to moguće proces pridruživanja, da bi ga u krajnjem morali blokirati. I sada se upravo to dešava Crnoj Gori. Isto kao što je mahao Gruzijski san evropskim zastavama to čini sadašnja vladajuća koalicija u Crnoj Gori, a onda sve radi da se to ne desi. Ako je to uspjelo u Gruziji, gdje je više od 85 odsto proevropski, pa čak u istom procentu antiruski orijentisano, onda se nemojte zavaravati da nas to ne čeka. Stoga zapadni partneri treba što prije da izvrše pritisak na sve istinske proevropske snage unutar vlasti i opozicije da formiraju novu vladajuću koaliciju koja će obezbijediti da Crna Gora postane članica EU”, kazao je Vujović.
Prema njegovim riječima, previše je ovo dramatičan trenutak da bismo ignorisali iskustva Gruzije, Moldavije, Ukrajine i dozvolili istim tim snagama da poraze EU i na Balkanu.
,,Ako EU, SAD i UK ne mogu pobijediti Rusiju i njene saveznike u Crnoj Gori, zašto bi neko povjerovao da mogu negdje drugo. Potrebno je da se sve proevropske snage ujedine, a ujedinjena opozicija da se svim raspoloživim snagama, ojačana proevropskim NVO sektorom, medijima, intelektualcima suprotstavi gruzijskom scenariju za Crnu Goru”, kazao je Vujović.
Na pitanje da li je Ustavni sud daleko od depolitizacije, Vujović je rekao da „ako ste imali politizovani proces izbora sudija, onda ne možemo očekivati da će rad suda biti depolitizovan“.
,,U svakom izboru o kojem odlučuju partije ima politizacije, međutim, ako su izabrani profesionalci, onda oni svojim profesionalnim integritetom garantuju da će spriječiti da Ustavni sud ili neka druga institucija postanu samo instrument nekih partija, bezbjednosnih službi… Na ovom sastavu Ustavnog suda je da pokaže da li su njihov profesionalni integritet, lojalnost svojoj državi i njenom ustavnom poretku dovoljno jaki da se odupru pritiscima ove ili bilo koje druge vladajuće većine”, kazao je Vujović.
Predsjednica Ustavnog suda može da riješi krizu ako hoće
Zlatko Vujović je na pitanje jesu li zakasnili pozivi premijera Spajića opoziciji za razgovore i što se može preduzeti povodom nove institucionalne krize u državi, rekao da je važno precizno odrediti ko nosi najveću krivicu za aktuelnu ustavnu krizu.
Preporučeno
,,To je predsjednica Ustavnog suda. Ona je ta koja je, umjesto da ispred svog suda ograničava neustavna posezanja za širenjem moći, bila saučesnik vladajućoj koaliciji da Ustavni odbor preuzme nadležnost Ustavnog suda i blokira njegov rad. Stoga, upravo ona je i najpozvanija i najodgovornija da razriješi ovu krizu. Ona treba da sazove sjednicu, a Ustavni sud pod njenim predsjedavanjem i učešćem svih šest sudija utvrdi da odluka Ustavnog odbora ne proizvodi nikakvu pravnu snagu, te da Ustavni sud i dalje nastavlja da radi u šestočlanom sastavu. Lako je iz ovog izaći ako se predsjednica Ustavnog suda opredijeli da zaštiti ustavni poredak, a da ne ispunjava zahtjeve većine koja ju birala. Nažalost, cijeli proces imenovanja u pravosuđu, ali i na druge pozicije o kojima je Skupština odlučivala se sveo na ispitivanja i obećanja kandidata poslanicima kako će glasati u konkretnim slučajevima. Nadam se da će predsjednica Ustavnog suda pokazati integritet, hrabrost i odlučnost da zaštiti ustavni poredak Crne Gore. Nije za to kasno, naprotiv, takav potez bi je izgradio u hrabrog lidera”, istakao je Vujović.
