To je za Pobjedu kazao istaknuti pravnik i advokat Miloš Vukčević komentarišući sve češće najave da bi zakonodavstvo i, posebno, Ustav Crne Gore mogli biti izmijenjeni u dijelu koji se direktno tiče identitetskih pitanja i sticanja državljanstva.

DNP, na čijem je čelu Milan Knežević, sa nedavne sjednice Predsjedništva je poslala vrlo jasne poruke o svom angažmanu u Crnoj Gori u naredna tri mjeseca.

NACIONALNI DIJALOG

“Jednoglasno je usvojen zaključak o intenziviranju aktivnosti svih funkcionera na rješavanju statusa srpskog jezika i dvojnog državljanstva kroz izmjene i dopune Zakona o državljanstvu. U tom pravcu posebno su apostofirani javno saopšteni stavovi potpredsjednika DNP-a i Vlade Miluna Zogovića i poslanika Jelene Kljajević i Dragana Bojovića da je neophodno započeti nacionalni dijalog o ovim pitanjima u prvom kvartalu sljedeće godine”, stoji u najavi najvišeg tijela ove stranke.

A za one koje brine kako bi sve ovo moglo imati loše posljedice po cijelo društvo i, naravno, njen evropski put imaju jasnu poruku.

“Ustavne izmjene i dopune nijesu nikakav atak na državu, naprotiv, one predstavljaju nužnost koja vodi stabilizaciji društveno političkih prilika u susret evropskim izazovima koji nas očekuju”, smatraju iz DNP-a.

Takođe, preciziraju kako su zamislili da sve to stigne u regularnu proceduru. Za sva sporna pitanja koja treba postaviti pred poslanike i da se obezbijedi što šira podrška, Vlada će biti „Trojanski konj“ za ideje DNP-a. Po ugledu na već viđena rješenja, vjerovatno će se o ovakvim prijedlozima „odlučivati“ na već legendarnim „elektronskim sjednicama“ gdje učesnici vrlo često ostaju potpuna nepoznanica za javnost.

“Predsjedništvo DNP-a takođe smatra da ustavne izmjene i dopune prvo treba da predloži i usvoji Vlada, kako bi institucionalni nivo takve odluke garantovao i izglasavanje u Skupštini. Vrijeme je da – sa načelne i verbalne spremnosti – svi ključni politički činioci pređu na demonstraciju konkretnosti, odgovornosti i spremnosti da doprinesu zaustavljanju dalje diskriminacije lingvističke većine”, precizirali su iz DNP-a.

Kako su kazali, tome će dati „puni doprinos shodno svojoj političkoj snazi i javno proklamovanim ideološkim i političkim ciljevima koje principijelno zastupaju sve vrijeme“.

Činjenica je da DNP, kao uostalom i spiker parlamenta Andrija Mandić i njegov NSD, ne kriju svoje stavove, niti agende. U susret 2026. godini nade da će sva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom o pristupanju toj političko-ekonomskoj zajednici biti zatvorena, sve češće se čuju poruke o izmjenama Ustava, a kao najčešći razlog pominje se zvanični jezik. Na tom fonu bio je i nedavni osvrt „Srpski jezik i pet pregovaračkih poglavlja“ čiji je autor Mirko Miličić, portparol NSD-a i šef kabineta Mandića.

On se obrušio na kritike skupa posvećenog obilježavanju 120 godina od proglašenja Ustava iz 1905. godine, koji je organizovao njegov pretpostavljeni. Za njega su to bili „duhovi srbofobije koju je višedecenijski pažljivo gajio DPS“.

“E pa, za razliku od trbuhozboraca tog, na svu sreću, minulog mračnog vremena, mi stvari vidimo u potpunosti drugačije. Ne, nijeste pogrešno pročitali naslov, između ostalog i srpski jezik je zaslužan da upravo danas Crna Gora zatvara pet pregovaračkih poglavlja, ako ni zbog čega drugog, onda zato što smo ga koristili dok smo sa partnerima dogovarali dinamiku rada i kako da postignemo ciljeve koje su pred nas postavili građani. Mi smo dokazali da je srpski jezik – jezik konstruktivnosti, dijaloga, kompromisa i saradnje, a ne isključivosti, mržnje i prezrenja, što je bila gotovo zvanična državna politika do 2020. godine. Od kada se u parlamentarnoj većini i Vladi Crne Gore čuje srpski jezik, Crna Gora nezaustavljivo ide naprijed ka EU”, napisao je Miličić.

Za njega je posebno uvredljivo to što „srpski jezik kojim govori najveći broj građana Crne Gore, nikako ne može biti službeni jezik“.

“Eto, dragi građani. Naredni put kada vam neko iz DPS-a ili sličnih organizacija pomene kako srpski jezik nije evropska vrijednost, vi ih pitajte – a koje su to vrijednosti? Koliko vidimo, nijesu i neće da instaliraju najnovije ažuriranje, već se do samog kraja drže svoje diskriminatorske i mračne prošlosti”, zaključio je on.

Očekivano, u svom osvrtu nije pomenuo da je srpski jedan od jezika u službenoj upotrebi. Takođe, na isti način se tretira i u matičnoj državi Srbiji – dakle, kao jezik u službenoj upotrebi.

Sve su to tek najnoviji primjeri onoga što slušamo već pet godina, a iz dana u dan se pominje sve češće, čime takve poruke dodatno dobijaju na snazi. Uz to, upravo su navedena pitanja, uistinu stidljivo, definisana kao neprihvatljiva za Vladu i premijera Milojka Spajića (PES) u „Barometru 26“, koji je krajem prošle godine ponuđen svim konstituentima izvršne vlasti i kao takav je u načelu prihvaćen. S tim što su vremenom počeli da se javljaju i oni ministri koji, navodno, nijesu pristali niti potpisali pomenutu političku platformu. Kako se broj otvorenih poglavlja smanjuje, tako se povećava otvoreni pritisak na crnogoske građane da se svrstavaju na jednu od strana koje im se impliciraju.

No, kako je izmjena Ustava mnogo komplikovanija procedura čak i u odnosu na izbor sudija Ustavnog suda, postavlja se pitanje koliko su želje jednog dijela vlasti o promjenama, vezanim konkretno za službeni jezik i dvojno državljanstvo, zaista ostvarive.

OSTVARENJE ŽELJA

Insistiranje na takvim pitanjima za Miloša Vukčevića je „očekivano ponašanje za DNP“.

“Vidjeli smo, nakon zatvorenih pet pregovoračkih poglavlja i nastavka evropskih integracija, da se ovakvim porukama i vraćanjem na identitetska pitanja zapravo želi destabilizovati cijelo društvo u Crnoj Gori, kao i sam proces evropskih integracija”, ukazao je on.

Takođe je dodao da pravi problemi tek slijede.

“Kako proces evropskih integracija bude odmicao i kako ulazimo u samu završnicu ulaska u EU, očekivanje je da bude ovakvih inicijativa, kako bi se destabilizovali pregovori i kako bi se ostvarili interesi nekih drugih država. Prvenstveno, ovdje mislim na zvanični Beograd i njegove želje”, precizirao je sagovornik Pobjede.

Vukčević podsjeća na riječi Spajića da PES neće podržati pokretanje identitetskih pitanja do ulaska Crne Gore u EU, te izražava nadu da će premijer ostati dosljedan ovim riječima, kako inicijativa DNP-a ne bi imala šanse da prođe.

“Dakle, ukoliko iz PES-a budu dosljedni i budu se držali „Barometra 26“, ova pitanja treba odložiti do momenta ulaska Crne Gore u EU. Znači, sva pitanja koje dijele i polarizuju društvo, a dvojno državljanstvo i status srpskog jezika su definitivno pitanja koje dijele i koja će dovesti do novih podjela, sve će to usporiti proces evropskih integracija, što je očigledno i cilj ovih akcija”, dodao je on.

Zbog toga je saglasan sa stavom da aktivnosti određenih stranaka dodatno narušavaju ionako krhki balans unutar vladajuće većine.

“Stvari su odavno složene u Crnoj Gori i upravo takva situacija jasno govori o nejedinstvu parlamentarne većine, te da nemaju zajedničke strateške odrednice u pogledu daljeg vođenja države. Naravno, treba uzeti obzir i to da će najkasnije 2027. godine, a možda i ranije, biti novi parlamentarni izbori, pa bi sve ovo ličilo na neku vrstu političke kampanje”, naveo je Vukčević.

S druge strane, smatra da bi svi akteri vladajuće većine trebalo, radi većeg društvenog interesa i ako im je doista stalo do onoga što tvrde: da Crna Gora uđe u EU do kraja 2028. godine, ovakva pitanja da ostave po strani.

“Međutim, iz ovoga vidimo da njima to nije primarni cilj, već da dalje stvaraju podjele i homogenizuju biračko tijelo. I sve to zbog budućih izbora koji mogu biti ili iduće, ili 2027. godine kada na red stižu redovni parlamentarni izbori. U krajnjem, uzimajući u obzir da je za promjenu Ustava potrebna dvotrećinska većina, što ove partije naravno nemaju, sve će zavisiti od premijera, odnosno da li će i on prihvatiti ovakve izmjene najvišeg pravnog akta u državi”, zaključuje Vukčević u izjavi za Pobjedu.

KNEŽEVIĆ JE NAJVEĆI OPOZICIONAR

U ovakvom odnosu snaga i zbog svega što se događa, Vukčević smatra da opozicija „ne bi smjela da sjedi skrštenih ruku“.

“Čini mi se da se u posljednje vrijeme opozicija uljuljkala i da je Milan Knežević jedan od najvećih opozicionara, iako njegova partija vrši vlast u Crnoj Gori ima i ministre, i visokopozicionirane funkcionere, kako na državnom nivou, tako i lokalno. To jednostavno govori o stanju u kojem se opozicija nalazi. Ona se, prosto, nije snašla i sada jednostavno ovo sa strane posmatra. Naravno, ne uključuje se. A, trebalo bi glasno da reaguje na ovakve stvari, umjesto što sjedi skrštenih ruku”, istakao je sagovornik Pobjede.