Video
Uvođenjem otvorenih lista u izborno zakonodavstvo smanjenjila bi se politička korupcija, građani bi dobili drugačiju sliku o izborima u Crnoj Gori, a bila bi ojačana i njihova veza sa izabranim predstavnicima u državnom ili lokalnom parlamentu.
Preporučeno
To je, u intervjuu za PR Centar, ocijenila poslanica Socijaldemokratske partije (SDP) u Skupštini Crne Gore Draginja Vuksanović.
Ona je podsjetila da se, od kada je počela da se bavi politikom, zalagala za uvođenje otvorenih lista u izborno zakonodavstvo, jer bi to, kako smatra, pojačalo demokratičnost u izbornom procesu i ojačalo vezu između građana i izabranog poslanika ili odbornika „kako na državnom, tako i na lokalnom nivou“.
„Tako da sam u potpunosti za sistem uvođenja otvorenih lista u izborno zakonodavstvo. Pošto nas očekuje donošenje novih izbornih zakona u skladu sa standardima država Evrpske unije (EU), vjerujem da će se naći mjesta u izbornom zakonodavstvu i za takva rješenja. Prethodno, treba salušati sve moguće primjere, sugestije i na osnovu toga donijeti najbolje rješenje“, poručila je Vuksanović.
Prema njenim riječima, prednost izbornog sistema sa otvorenim listama je velika, zbog toga što bi, kako je rekla, postojali poslanici i odbornici koji bi više radili u interesu građana, nego u interesu političkih partija.
„Na taj način bi se smanjio autoritarni uticaj lidera partije u samoj partiji, da oni kroz već predloženu izbornu listu nameću, možda i neka rješenja, koja nisu prihvatljiva za građane. Sa druge strane, imali bismo pojačanu odgovornost poslanika i odbornika, koje direktno i neposredno biraju građani po njihovom imenu i prezimenu“, rekla je Vuksanović.
Ona je podsjetila da je, Ustavom Crne Gore, predviđeno pravo građanina da bira i da bude biran uz, kako je pojasnila, zakonom propisane uslove koje treba da ispuni.
„U tome dijelu potpuno podržavam tu ideju, ali treba da imamo u vidu da je za takvu stvar potrebno i dosta novca, pa se postavlja pitanje da li bi neko ko zaista ima dobre ideje, ako želi da radi časno u interesu građana, imao finansijskih mogućnosti da vodi kampanju“, kazala je Vuksanović.
Ukoliko bi se pojedinac kojeg bi glasali građani, kako je objasnila, našao na listi neke političke partije to bi, kako je rekla, bio glas za tu partiju.
„Onda bismo vidjeli koliko jedna partija ima jačinu i koji je to procenat. Međutim, samo glasanje za pojedinca na određenoj listi je smanjeni uticaj lidera partija, pa bismo i tu imali pravu sliku o tome kako treba odmjeriti snage. Da li bi tu bio jači lider partije, ili bi bio jači neko drugi, ko je možda posljednji na listi a, po broju glasova, može da bude iznad lidera partije“, kazala je Vuksanović.
Ona je istakla da je Crna Gora mala država i da bi mogla da bude podijeljena u tri izborne jedinice.
„Da imamo, možda, sjevernu, južnu regiju i regiju Podgorice i Cetinja, kako bi se u potpunosti ostvario taj proporcionalni sistem i kako bismo u sve tri izborne jedinice imali po 27 lica i onda bi se glasalo po imenu i prezimenu za ličnost, a ne za političku partiju“, pojasnila je Vuksanović.
Uvođenje otvorenih lista u izborni sistem bi, kako smatra, uticalo na smanjenje političke korupcije.
„Jer, ako imate veliku podršku građana, a to ste zavrijedili time što je neko glasao za vas kao ličnost, onda je sigurno da bi taj pojedinac kao poslanik, ili kao odbornik, u državnom i lokalnom parlamentu trebalo tu funkciju da obavlja u skladu sa Ustavom i zakonom, u interesu građana i države Crne Gore“, ocijenila je Vuksanović.
Ona je istakla da bi sistem otvorenih lista pojačao i ubrzao demokratizaciju u samom izbornom procesu i „da bismo imali potpuno drugu sliku o izborima u Crnoj Gori“.
„Na taj način poslanik ili odbornik ne bi imao funkciju podizanja i spuštanja ruke u smislu glasačke mašinerije, nego bi načinom glasanja snosio odgovornost za svoje odluke, a u odnosu na interes građana i države Crne Gore koji je prioritetan”, zaključila je Vuksanović.
Grupa građana „Građanska akcija“ obraćala se državnim institucijama, medijima i Međunarodnom sudu pravde u Strazburu radi, kako su kazali, usaglašavanja izbornog zakonodavstva sa Ustavom Crne Gore u cilju poštovanja biračkog prava.
