Video
“Bez obzira na to što HGI, kao vanparlamentarna stranka, nije na neposredan način participirala u njegovom donošenju, to ne sužava našu percepciju i doživljaj značaja Memoranduma. Njegov sadržaj komplementaran je s našim programskim nastojanjima i mi ćemo raditi, sa svoje pozicije, na njegovoj afirmaciji.
Raduje činjenica da je javnost primijetila prazninu vezanu za Memorandum, a koja se ogleda u nedostatku potpisnika ispred hrvatske nacionalne zajednice, preciznije Hrvatske građanske inicijative, što su jasno iskazali mnogi na političkoj, ali i društvenoj sceni, notirajući činjenicu da je HGI autentična stranka hrvatskoga naroda i da joj je mjesto za stolom”, rekao je Vuksanović.
HGI je ostala van parlamenta te tako i prilika da se hrvatski glas čuje u najvišem predstavničkom domu. Koliko je to Hrvatima u CG otežalo situaciju?
– Iako hrvatska nacionalna manjina, od posljednjih izbora, nema predstavnika u Skupštini Crne Gore, svjedoci smo da se kroz Hrvatsku građansku inicijativu čuje glas Hrvata na svakom drugom mjestu, ondje gdje je potrebno obraniti i zaštititi, ne samo interes hrvatske nacionalne zajednice, već i ono što je u interesu svih građana. Medijski smo prisutni, aktivno sudjelujemo u raspravama, ne bježimo od polemike i to ne može proći nezapaženo. Stranke nakon izbornog neuspjeha dožive podijele, prebacivanje odgovornosti s jednog na drugoga, traženje krivca, idu u fragmentaciju. Međutim, HGI je ostala homogena, jedinstvena i, ako smijem reći, ojačana za jedno iskustvo više. Dokaz našeg kvitaliteta su i naši suparnici koji i dalje, u kontinuitetu, ulažu energiju i sredstva protiv nas. Među takvim nasrtajima ne fali ni onih koji se služe nedostojnim sredstvima. Odgovaramo svima, i onim očekivanim, ali i onim manje očekivanim rivalima, svakodnevnim svjedočenjem identitetskih vrednota, ne samo kroz javni nastup, već i kroz brojne aktivnosti.
Ni Hrvati u CG nijesu odoljeli „trendu“, pa su se podijelili u dvije kolone. Zašto je dozvoljeno da se ionako mala etnička grupa podijeli i, na neki način, sama sebi oduzme mjesto u CG parlamentu?
– Hrvati kao najmalobrojniji narod u Crnoj Gori imaju najniži izborni cenzus od 0,35%, dok je za Albance i Bošnjake 0,7%, a za sve ostale je 3% potrebno za ulazak u Skupštinu Crne Gore. Kroz ovaj jednostavni matematički prikaz jasno je preko koga je najlakše bilo ugroziti suverenistički blok, kome neupitno Hrvati pripadaju. U tom manevru, navođenom sa strane, poslužila je skupina za jednokratnu upotrebu, formirana dvadesetak dana prije izbora, s ciljem da HGI ne uđe u Skupštinu Crne Gore i da europski i suverenistički blok ima jednog zastupnika manje. Vidjeli smo do čega je to dovelo. Nema podijele u hrvatskom korpusu, jer na sceni od izborne utakmice imamo samo HGI, koji aktivno i predano radi na afirmaciji i zaštiti hrvatskog identiteta. Ovi drugi povremeno čestitaju državne blagdane i javno negoduju kad netko od sudionika političke scene javno oda priznanje Hrvatskoj građanskoj inicijativi. Mada, i to selektivno, jer nemaju hrabrosti, vidjeli smo, tu kritiku uputiti baš svima.
Kako ocjenjujete godinu vladavine nove skupštinske većine, je li baš „osvježilo“?
Ako je osvježenje u prijedlogu da pojedine ulice nose ime ratnog zločinca Ratka Mladića, da na čelu četiri ministarstva imamo ženu koja se otvoreno deklarira kao četnik, da državne nagrade dobivaju kvaziknjiževnici posrnule osobnosti čiji je najveći domet negiranje Crnogoraca, Bošnjaka, Albanaca i Hrvata, onda su zapravo osvježene uspomene na devedesete godine, koje su sve manje sjećanja, a sve više realnost.
HGI bi mogla biti značajna karika i kopča sa EU preko matične države Hrvatske. Da li je bilo razgovora između Vas i premijera o eventualnoj participaciji HGI u vladi?
– Ono što nam je na ponos, a dodatno nam daje motiv u misiji koju vršimo je nepodijeljena podrška državnog vrha Republike Hrvatske koju imamo i koja je intenzivna i permanentna. U stalnoj smo komunikaciji i s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem, kao i njegovim ministrima, i s predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem. Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u godini dana tri puta je bio kod nas u Crnoj Gori. Ne mogu Vam pobrojati sve institucije iz Hrvatske s kojima imamo aktivnu suradnju. Upis studenata na Sveučilište u Zagrebu, samo je jedan od plodova odličnih odnosa koje imao i njegujemo.
Premijer Crne Gore nas nije zvao na razgovor, a i one koje je zvao od drugih manje brojnih naroda, znamo kako je to završilo.
Prije proslave „Oluje“ upućene su Vam vrlo ozbiljne prijetnje. Da li je otkriveno ko Vam je prijetio?
– Neki bi htjeli da Hrvati u Crnoj Gori samo sviraju tamburicu i plešu kolo, da ne budu politički subjekt, preciznije rečeno, da se njihov glas ne čuje, a da njihov identitet bude samo za kućnu upotrebu. Nakon dugo vremena, pošto nam se desetljećima nametao kompleks, na političkoj sceni imamo autentičnu stranku hrvatskog naroda u Crnoj Gori, Hrvatsku građansku inicijativu. Imamo stranku koja je u svakom trenutku spremna odgovoriti svakome tko se usudi vrijeđati Hrvate i sve ono što jesmo. Ne bježimo ni pred kim, ni od jedne polemike na bilo koju temu kad se radi o hrvatskoj kulturi, povijesti, jeziku i tradiciji. Svjesni smo da to ne može proći bez neugodnosti, prijetnji, gnusnih uvreda, jer mnogi nisu navikli na hrvatski glas u javnom prostoru.
Prijetnje i neugodnosti su česte, ali naš ponos je trajan.
Žalosna je činjenica što država sa svim mogućnostima s kojima raspolaže, nije još uvijek otkrila tko je prije nekoliko mjeseci, uputio prijetnje u kojima kaže da treba protjerati sve Hrvate, kao i one koji su u bračnoj zajednici s Hrvatima, a meni osobno prirediti ražanj.
Da li se sada osjećate sigurno u Crnoj Gori?
– Kada se bavite ovim poslom morate djelovati u zadatim okolnostima i tražiti najviše u postojećim mogućnostima. Svjesni svih opterećenja koje ste zatekli, nemate pravo, a ni izbor, da birate atmosferu u kojoj ćete vršiti svoji misiju. Ambijent u kojem jesam me ne uvjerava u sigurnost, ali nju i ne crpim iz ambijenta u kojem hodam, već iz sklada vlastite unutarnjosti s neprolaznim principima koji su iznad ovog vremena i prostora, a prema kojima hodim. Onima koji bi me htjeli učiniti nesigurnim, nisam problem ja, već destrukcija koja je u njima. Kad Vas netko mrzi, najbolje ćete mu se ‘osvetiti’ tako što ćete ga prepustiti vlastitoj mržnji.
Da li se Hrvati osjećaju sigurno u CG?
– Osjećaju se tjeskobno. Iz svakodnevnih razgovora koje imam, jasno mi je da u mnogim pojavama našeg društva vide jasnu aluziju na devedesete godine i sve ono što su tada preživjeli. Važno je da Hrvati ne odu iz Boke, tj. iz Crne Gore, kako bi nastavili kontinuitet i dalje baštinili duhovno i kulturno blago, koje su nam ostavili naši preci. Ne samo to, već i kako bi stvarali nova dobra koja će biti na ponos onima koji dolaze, a na korist svima koji teže boljem i pravednijem. Ostat ćemo ovdje, gdje su nam i kolijevke i grobovi, svoji na svome, i njegovati zajedništvo sa svima s kojima dijelimo iste vrijednosti. Onima kojima smetamo, smetat ćemo i dalje.
Kako će se riješiti politička kriza u CG, šta su najrealniji scenariji?
– Očigledno je da ovaj sastav Vlade ne može ispuniti cijeli mandat. Neki glasno, a neki potiho, priželjkuju rekonstrukciju Vlade koja bi pripremila naredne izbore. Za tako nešto potrebna je odlučnost onih koji su sve više svjesni lošeg društva u kojem su, a što šteti cijeloj Crnoj Gori.
Kako biste opisali 2021. godinu i šta želite da se promijeni u narednoj?
Preporučeno
Za mene je 2021. godina vrijeme posebnog političkog, socijalnog, ali i duhovnog iskustva. Kroz ustrajno svjedočenje svega onoga što jesmo, izloženi raznim nenaklonjenosti, rastemo i već sada živimo ono čemu stremimo, jer “vjera je posjedovanje onog čemu se nadamo”.
