Video
Vesna Šofranac
Prije tačno mjesec 4. decembra prošle godine, parlamentarna većina u Skupštini Crne Gore izabrala je novu Vladu na čelu sa Zdravkom Krivokapićem. Od tada, gotovo da nije prošao dan, a da iz premijerovog kabineta, nijesu stizale razne oduke, od kojih će pojedine imati dalekosežne posljedice po crnogorske građane.
TAJNO ZADUŽIVANJE OD 750 MILIONA
Vlada je za samo 30 dana zadužila Crnu Goru 750 miliona eura, i to tajno, jer se plašila opstrukcija, zatim je ušla u novu godinu bez budžeta, takođe taj no, objavila da gasi nacionalnu avio-kompaniju Montenegro Aurlines i formira novu (ToMontenegro), tvrdeći da nova firma neće koštati ni euro, da bi početkom godine ministar finansija to demantovao. Na svom Tviter nalogu ministar Spajić je objavio da je novoj kompaniji uplaćeno četiri od ukupno 30 miliona eura početnog kapitala.
I to nije sve. Vlada je donijela izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti bez mišljenja Venecijanske komisije, bez javne rasprave i bez poziva Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi da makar prisustvuje kratkotrajnim jednodnevnim konsultacijama kojima je ministar pravde Vladimir Leposavić pokušao da javnosti, kako domaćoj tako i inostranoj, proda lažnu priču da su sve vjerske zajednice podržale nova rješenja.
AMBASADORE OPOZVALI, KOSOVU UPISALI ZVJEZDICU
Ni to nije sve. Krivokapić i njegovi eksperti su za ovako kratko vrijeme uspjeli da opozovu sedam ambasadora, zatim da u dokumentu Ministarstva zdravlja pored Kosova stave zvjezdicu (bez fusnote) kao da se radi o državi koju Crna Gora nije priznala, dok je nova ministarka četiri resora prosvjete, nauke, kulture i sporta, Vesna Bratić prvo posjetila oca Gojka Perovića poručujući da bi Bogoslovija trebalo da bude na državnim jaslama kao dio formalnog obrazovanja…
Formirano je i novo tijelo za borbu protiv COVID-19, čije su odluke unijele zbrku, jer su se izjave i saopštenja razlikovali od onog što piše u Službenom listu, zbog čega su građani u šali komentarisali da im treba advokat kad izađu u grad.
SMJENE, REVANŠIZAM, OBEĆANJA
Aktuelna vlast za 30 dana smijenila je sve koga je mogla, dok je novim rješenjima u Zakonu o državnim službenicima i namještenicima (na koji su regovali i iz EU), pripremila teren za smjene “po dubini” pa su “na čekanju” svi direktori škola, bolnica, domova zdravlja, uprava, agencija, javnih preduzeća, kao i preostali ambasadori koji su pretekli prvi nalet čišćenja kadrova prethodne vlasti.
A kad to završe, onda će na red mogu doći i svi ostali, od pomoćnika i sekretara do čistačica i vozača. Ako neko misli da je riječ o pretjerivanju, neka se samo prisjeti kakve je poruke slao današnji premijer da neće biti revanšizma pa vidimo koliko su bili od riječi i on i njegovi eksperti.
JEDNO U BRISELU, DRUGO U PODGORICI
Prvi mjesec rada Vlade obilježila je i posjeta Krivokapića Briselu i sastanak sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltebergom, na kojem je premijer obećao da će Crna Gora ostati pouzdan partner Alijansi, da bi za svoje najbliže saradnike postavio ljude koji su palili zastavu NATO-a, dok je na čelo ANB-a postavljen čovjek koji je politički aktivan, što je protivzakonito, i koji vjeruje da je uz Božju pomoć sve moguće, poput premijera koji kaže da vjera može pokrenuti planine, i da zato postoji fizički dokaz.
Proteklih mjesec dana ministri su pokazali svoj demokratski, ali i moralni i ljudski kapacitet, pokazujući da ih apsolutno ne interesuje ničije mišljenje, računajući da im je podrška međunarodnih partnera, na koju se stalno pozivaju, dovoljna da se služe svim sredstvima u “demontaži sistema” a u stvari u demontaži Crne Gore i njenom urušavanju kao građanske, sekularne, antifašističke države.
Da li na krilima te podrške, ukoliko zaista postoji u mjeri u kojoj to predstavljaju, potpredsjednik Vlade Dritan Abazović predsjedniku države Milu Đukanoviću poručuje da je sam sebi dao “žuti karton’; zbog vraćanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti na ponovno odlučivanje?
Zakona koji je pisao pravni tim Mitropolije crnogorskoprimorske, po diktatu Srpske pravoslavne crkve, koji stranoj crkvi i državi otvara vrata da potpuno legalno budu vlasnici crnogorskih svetinja i njenog istorijskog nasljeđa? Za Abazovića je međutim, to liberalan zakon, dok mu je problem predsjednik države!
OTKRILI DEMOKRATSKI I LJUDSKI KAPACITET
No, Abazović i nije izuzetak. Poruke novih ministara svakodnevno izazivaju reagovanja javnosti, a često i podsmijeh. Pa da podsjetimo:
Ministarka koja je na čelu četiri resora Vesna Bratić poručuje da je “žena četnik”, da je poznati hrvatski kolumnista Dežulović “ustaško đubre” i “magarac, da su Crnogoci Milogorci, Dukljani, Montenegrini, da bi javnost šokirala prostačkim komentarom na račun najvećeg živog istoričara sa prostora SFRJ, gospođe Latinke Perović da se “življi kopaju”…
Ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović se maltene narugao našem ambasadoru u Kini kojeg je opozvao Darku Pajoviću lajkujući nečiji tvit da je Pajović “šišmiš”. Skandalozna je i izjava ministra pravde Leposavića koji je poručio da će biti donijet zakon o amnestiji ukoliko Apelacioni sud potvrdi prvostepenu presudu Višeg suda kojom su lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević, osuđeni na po pet godina zatvora u predmetu pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. godine.
I ovo nije sve. Novi ministri maltene svakodnevno pokazuju da nijesu dorasli dužnostima koje pokrivaju. Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović je recimo, pokrenuo inicijativu o neradnoj nedjelji, pa je povukao, da bi nedavno potpisao dokument koji izaziva smijeh. Naime, portal Aktuelno objavio je Vladin dokument u kojem stoji da Milatović predlaže prestanak mandata generalnoj direktorici u Direktoratu za inovacije i tehnološki razvoj u Ministarstvu nauke Branki Žižić, ali zbog “ukidanja Ministarstva rada i socijalnog staranja” Vjerovatno je riječ o previdu, ali ovakvi faulovi svakako dodatno urušavaju kredibilitet izvršne vlasti koja zasad pokazuje dosta površnosti, nedosljednosti, netransparentnosti, kao i revanšizma, što se može vratiti svima nama kao bumerang.
A KAD UĐU “PO DUBINI”…
Preporučeno
Stalno ubjeđivanje javnosti da je 30. avgust istorijski datum kada je izabrana prva demokratska vlada u Crnoj Gori, ne u 30, nego u 75 godina, stalne optužbe na račun prethodne vlasti, vrlo brzo će dosaditi i onim građanima koji su glasali za novu vlast u Crnoj Gori. Zato se možda novoj vlasti najviše i žuri da uđe “po dubini” u sve pore crnogorskog društva, ne bi li spriječila svaku mogućnost da na prvim narednim izborima DPS sa svojim koalicionim partnerima ponovo bude odlučujući politički subjekt u državi. Novca da sprovedu svoju misiju imaju dovoljno. Da ponovimo, tri dana nakon konstituisanja, Vlada je zadužila crnogorske garađane 750 miliona eura, odnosno sa kamatom, 890 miliona eura.
